Dobrodošli, gost - Registracija | Zaboravljena šifra Prijava
www.samsvojmajstor.com logo

  • Naslovna
  • Forumi
  • Albumi
  • Majstori

Najpopularnije danas

TA peći - najčešća pitanj...
Grejanje na pelet
Popravka veš mašine-savet...
Veš mašine Gorenje

Poslednje teme na forumu

Fert i plafonske garnisne
Zidni radni sto
Gorenje sudo masina
Gde provući cevi - Ispod...

Forum

  • Aktivne teme
  • Neodgovorene teme
  • Napredna pretraga

Naslovna » Forums » Uradi sam » Bravarija

Mala skola zavarivanja

2076 poruka / 0 new
Login or register to post comments
Poslednja poruka
Tue, 03/09/2013 - 11:34
Ionako nemam previse iskustva
#1592
bicikle
bicikle's picture
Offline
Registrovan dana: 03/09/2013
Poruke:

Ionako nemam previse iskustva so mig/mag (zavarivao sam elektrolucno, ali mislim da to je druga prica) probacu prvo sa neki 2-3mm limova. Ako sam dobro razumeo, sa argonom(92-100%) bolje se zavarivaju i limove sa manja deblina?

Top
  • Login or register to post comments
Tue, 03/09/2013 - 15:19
-
#1593
zoran_i
zoran_i's picture
Offline
Registrovan dana: 01/12/2008
Poruke:

bicikle wrote:
Ionako nemam previse iskustva so mig/mag (zavarivao sam elektrolucno, ali mislim da to je druga prica) probacu prvo sa neki 2-3mm limova. Ako sam dobro razumeo, sa argonom(92-100%) bolje se zavarivaju i limove sa manja deblina?

Ne, nisi dobro razumeo.
Sa 100% Argonom se ne zavaruje celik uopste. Ako zelis dacu ti link sa detaljnim objasnjenjem. Naravno ako ipak probas javi kako je ispalo.

A nelegirani celik, tanji limovi, se stvarno bolje zavaruje sa Ar-82% + CO2-18% nego sa cistim CO2 (u smislu manje sklonosti ka progorevanju zbog svojstva samog gasa)..

Nisam nikad probao da radim tanke limove sa nekim drugim gasom, ali ako je to bitno, od komercijalno lako dostupnih gasova, najmanji unos toplote daje Ar-98% + O2-2% (ovo je kiseonik nije CO2) (a ovaj gas se cesto koristi za nerdjajuci celik i neka navarivanja, upravo jer daje malu energiju tj toplotu).

Ali ovaj gas ja nikad nisam probao na tankom crnom celiku, pa ne mogu nista vise da kazem, ne secam se da je iko nesto rekao na tu temu a ti ako probas javi.

Prosto, za auto limariju uglavnom koriste 0.6 zicu, aparat koji moze da ide dole sa amperazom na 20-30A, i sa gasom ili cist CO2, ili Ar+18%CO2 (ili u USA Ar+25%CO2) i ljudi rade tackasto, pale pa gase luk svo vreme.

Top
  • Login or register to post comments
Tue, 03/09/2013 - 19:41
Molim vas da mi poshalite taj
#1594
bicikle
bicikle's picture
Offline
Registrovan dana: 03/09/2013
Poruke:

Molim vas da mi poshalite taj link sa detaljnim objasnjenjem.

Top
  • Login or register to post comments
Wed, 04/09/2013 - 11:11
Počinjem da pravim peć.Šta
#1595
Ivans023
Ivans023's picture
Offline
Registrovan dana: 23/02/2010
Poruke:

Počinjem da pravim peć.Šta preporučujete za varenje kotla, odnosno kotlovskog lima od 5mm?
Elektrolučno ili MIG? Mogu i bazu da varim, a mogu i da kupim posebnu žicu za MIG. Sa čime je manja šansa da procuri? Koliko je važno iskustvo varioca?

Top
  • Login or register to post comments
Wed, 04/09/2013 - 20:57
ako je mesing u pitanju, onda
#1596
ZmajRS
ZmajRS's picture
Offline
Registrovan dana: 27/08/2011
Poruke:

ako je mesing u pitanju, onda je ( bar ja mislim) logičnije da se koristi tehnika hartletovanja, nego zavarivanja.

Top
  • Login or register to post comments
Wed, 04/09/2013 - 21:06
elektroda.
#1597
ZmajRS
ZmajRS's picture
Offline
Registrovan dana: 27/08/2011
Poruke:

Ivans023 wrote:
Počinjem da pravim peć.Šta preporučujete za varenje kotla, odnosno kotlovskog lima od 5mm?
Elektrolučno ili MIG? Mogu i bazu da varim, a mogu i da kupim posebnu žicu za MIG. Sa čime je manja šansa da procuri? Koliko je važno iskustvo varioca?

Baznu elektrodu, 3.25 i bog da te vidi. Ne bih da pravim reklamu, ali lično bih uzeo Elvaco E-61-B.

Top
  • Login or register to post comments
Thu, 05/09/2013 - 06:05
U redu, uzeću u razmatranje
#1598
Ivans023
Ivans023's picture
Offline
Registrovan dana: 23/02/2010
Poruke:

U redu, uzeću u razmatranje Smile

Top
  • Login or register to post comments
Thu, 05/09/2013 - 18:22
Elvaco
#1599
ZmajRS
ZmajRS's picture
Offline
Registrovan dana: 27/08/2011
Poruke:

Ivans023 wrote:
U redu, uzeću u razmatranje Smile

Ako ti bude trebala bazna od 2.5, nemoj da uzimaš Elvaco. Iz nekih razloga je mnogo lošija nego 3.25 . Više ljudi iz različitih preduzeća mi je to potvrdilo. Ako hoćeš baznu od 2.5 uzmi Jesenice EVB 50 , a za 3.25 Elvaco je odlična.

Elvaco imaš E61B i E63B. Obadvije su dobre, ali je E63B sklona da se ničim izazavana ugasi, zalijepi tokom rada. Malo je nezgodnija za rad ispočetka, ali je malo jeftinija

Top
  • Login or register to post comments
Thu, 05/09/2013 - 18:32
.
#1600
zoran_i
zoran_i's picture
Offline
Registrovan dana: 01/12/2008
Poruke:

ZmajRS wrote:
... sklona da se ničim izazavana ugasi, zalijepi tokom rada. ..

Znaci, nisam samo ja to primetio, doduse ne toj elektrodi, nego na 27 R. Prvo sam pomislio da je do aparata ili do napona iz mreze, medjutim kasnije, definitivno tu nesto nije u redu sa elektrodom. Elektroda se sama gasi, a desava se da otpadne veliki komadic obloge tako da se ispod vrha elektrode oseca kao nesto gnjecavo.
To nikad pre nisam primetio na bilo kojoj drugoj elektrodi.
To sto luk baca levo desno, sto je cas luk jak a cas slab, 'ajde OK, ionako je najjeftinija.

Top
  • Login or register to post comments
Thu, 05/09/2013 - 20:52
Verovatno ću E61B, ali me
#1601
Ivans023
Ivans023's picture
Offline
Registrovan dana: 23/02/2010
Poruke:

Verovatno ću E61B, ali me zanima kakve su recimo http://www.elektrode.si/izdelki/srb/elektrode/E/evbmo.pdf koje su baš i predviđene za kotlovske limove. Bar tako nekako piše.
Ima li smisla tražiti to kod nas, ako uopšte postoji negde u prodaji.

Nije mi cena nešto bitna ako opravdava potrebu. Pravim sebi da traje puno godina..

Top
  • Login or register to post comments
Fri, 06/09/2013 - 18:14
Ivane , one su predviđene za
#1602
metalac
metalac's picture
Offline
Registrovan dana: 25/12/2010
Poruke:

Ivane , one su predviđene za kotlovske limove (evb mo elektroda), i ako me sećanje dobro služi na temperaturi negde oko 500 C ne menja mehaničke osobine. U poređenju sa na pr. običnim rutilnim i običnim bazičnim elektrodama koje menjaju mehaničke osobine na oko 300 C ona je pravi izbor. Ovo sam napisao iz sećanja , ako sam pogrešio već će me neko ispraviti !

Top
  • Login or register to post comments
Fri, 06/09/2013 - 20:30
Za kotlovski lim mi i treba.
#1603
Ivans023
Ivans023's picture
Offline
Registrovan dana: 23/02/2010
Poruke:

Za kotlovski lim mi i treba. Imam Č1204 ako se ne varam. Većina ljudi mi kaže da mogu i obične bazične, u šta ne sumnjam.
Za ove namenske sam pitao uzgred. Ne verujem da ću ih naći kod nas.

Inače, sad mi se pojavio drugi problem. Taman sam izbeležio sve i hteo da sečem, kad mi u razgovoru telefonom jedan varioc kaže da ne mogu variti tubing cevi. Kaže da se nekako namagnetisane i da var beži levo desno... Nisam probao, ali moram testirati neko parče. Ako ne budem mogao da ih varim, to mi vrlo otežava posao. Onda moram tražiti prave kotlovske cevi, ili makar neke bešavne. Navodno mogu i obične šavne, ali nisam siguran koliko je to pametno ugraditi.

Top
  • Login or register to post comments
Sat, 07/09/2013 - 18:09
Nesto sam citao ovih dana za
#1604
bicikle
bicikle's picture
Offline
Registrovan dana: 03/09/2013
Poruke:

Nesto sam citao ovih dana za CO2, prvo da se zahvalim clana @Zoran_i ko mi je posaljio literaturu.
Kad sam uzeo aparat nije bio montiran utikaz za 220. Ima tri zice: plava kafena i zuto-zelena. Znam da je zuto zelena masa, no koja od njih je faza a ko nula? Hvala.

Top
  • Login or register to post comments
Sat, 07/09/2013 - 18:50
.
#1605
zoran_i
zoran_i's picture
Offline
Registrovan dana: 01/12/2008
Poruke:

bicikle wrote:
Kad sam uzeo aparat nije bio montiran utikaz za 220. Ima tri zice: plava kafena i zuto-zelena. Znam da je zuto zelena masa, no koja od njih je faza a ko nula? Hvala.

Danas uglavnom aparati dolaze bez utikaca, jer se ne zna gde ce u svetu zavrsiti, i na koju strujnu instalaciju ce biti prikljuceni.
U svakom slucaju:
- zuto-zelena je uzemljenje,
- plava je nula,
- smedja (braon, kafena..) je faza.

Verovatno u uputstvu aparata imas objasnjeno.
Jos nesto, bitno je kolike ti je snage tj amperaze aparat. Npr mozda ti je 200A aparat i da vuce do 30A iz mreze. Ako stavis utikac deklarisan na 16A, mozda ces je istopiti tj zavariti za uticnicu u zidu.
Kupi najbolju uticnicu koju mozes, i ako moze da nije iz one dalekoistocne zemlje. Jer su podaci lazni. (Prihvati da su lazni dok neko ne dokaze da nisu).

Ja sam u IDEA supermarketu kupio produzni (made in daleki istok...) i bio je CD/radio prikljucen, a sam produzni uboden iza kreveta. I osetim dim i vidim dim iza kreveta... Sta se desilo, zapalio se utikac od produznog i oprljio mi krevet.
Kasnije sam citao po novinama da nije to usamljeni slucaj, da je masovna pojava da utikaci, uticnice, produzni kablovi sa dalekog istoka pregorevaju i prave pozare.

Top
  • Login or register to post comments
Sat, 07/09/2013 - 19:29
e tu je uputstvo, to daju i u
#1606
bicikle
bicikle's picture
Offline
Registrovan dana: 03/09/2013
Poruke:

e tu je uputstvo, to daju i u paket kad sam kupio aparatu http://www.oleomac.co.rs/uputstva/mag190.pdf Ili sam preletio neki del, ali sve mislim da ne pise kako se poveza zice... Trazio sam celu gredu da nadzem dobri prekidac, za da iskoristim neki dobri stari (nikad nekoristeni) shta sam nasao trazici niz kuci, kod stvare "da ne se nekad nadze"... Aparatino trafo je 8.8 kW grubo reci 40A ali tako moze se koristiti 10% Sad shta je oko minut-dva. Za svaki slucaj ugradicu od ovih nove osigurace, kako gi zove, sta se na princip na elektromagneta. Naravno da ipak sledicu temperature kako na spojeve(utikace) tako i preko ceo produzan. Naletio sam na par takvik istocnjacki kablova (koristio sam u auto za osvetlenje shal tablu!? ) i sada nemam bas poverenja u proizvodi na trziste kod nama(ne kazem da niko ne prodaje dobri elektro komponentima)

Top
  • Login or register to post comments
Sat, 07/09/2013 - 20:16
elektrode
#1607
ZmajRS
ZmajRS's picture
Offline
Registrovan dana: 27/08/2011
Poruke:

zoran_i wrote:

Znaci, nisam samo ja to primetio, doduse ne toj elektrodi, nego na 27 R. Prvo sam pomislio da je do aparata ili do napona iz mreze, medjutim kasnije, definitivno tu nesto nije u redu sa elektrodom. Elektroda se sama gasi, a desava se da otpadne veliki komadic obloge tako da se ispod vrha elektrode oseca kao nesto gnjecavo.
To nikad pre nisam primetio na bilo kojoj drugoj elektrodi.
To sto luk baca levo desno, sto je cas luk jak a cas slab, 'ajde OK, ionako je najjeftinija.

E27R je dobra elektroda.Nisam imao takvih problema sa njom. Imao sam malo problema sa E63B, dok se nisam navikao na nju. Sada mi je svejedno. Čak sam počeo i da je gotivim jer je malo tanja od E61B. Ima tanju oblogu, pa mi je zgodnija za neke stvari.
Što se tiče E61B od 2.5 , njom je lijepo raditi, ali je var lošeg kvaliteta, ostaju pore unutra. Džaba pečenje, džaba sve...
To badcanje luka baš i nisam primijetio, neki se žale, ja ne. Mada, uglavnom radim sa bazičnom, ili sa 3.25 rutilnom, tako da nisam to primijetio.
Kad mi treba 2.5 najčešće radim sa Jadran S.

Top
  • Login or register to post comments
Sun, 08/09/2013 - 03:18
Da ne bude ono sa pilcima kad
#1608
bicikle
bicikle's picture
Offline
Registrovan dana: 03/09/2013
Poruke:

Da ne bude ono sa pilcima kad porasne.. Jer nemam neke iskustgva....
Pre par tjedna kupio sam elektrode 1mm skime sam mogao variti samo na 160 amp... Ispod toga ampera elektroda se spaja toliko da nece se odvoji iz baznog metala dok se ne odvoji klesta(za drzenja elektrodu) pa naklon sa klestima(motocangla) sam ja skidao... A i kad zavarim na 160 amp elektroda se lako lepi za metala ili se brzo pregreva t.j. elektroda postaje crvena ceo njenu duzini sta mislim da nije u redu pa tada se opet ljepi za baznom metalu. Zavarivanje sa nekih "Fino" i preije spomnuti "Jadran S" ide vrlo lako na ist materijal sa isti aparatom (2,5 mm dijametar elektrode). Naklon nekoliko razlicite debeline baznog materijale sa ovim elektrode od 1mm sklonio sam gi za "svaki slucaj"... Al primetio sam da je var isuzetno cvrsti nego ostalim shavova izradjeni sa drugi elektrode... Mozda imaju neke posebne namene. Veoma lakse sam zavarivao sa elektrode 3.25mm al pod ugli blize 90 stupneva, jer mi se desio isti probel(lik se prekida). Mozda zbog amperaze (maksimalna aparatom je 160A) mozda nisam dovolnjo "Vican.." RFadi se o AC struju zavarivanje.Mozda fajl na linku " http://rapidshare.com/files/3219631174/BCD%20Elektro%20-%20Prirucnik%20z... " je skidan sa ovom forum al nadam se da ce pomoci....

Top
  • Login or register to post comments
Sun, 08/09/2013 - 12:48
@Bicikle, tesko je razumeti
#1609
zoran_i
zoran_i's picture
Offline
Registrovan dana: 01/12/2008
Poruke:

@Bicikle, tesko je razumeti sta si sve napisao i sta je pitanje.
Ne razumem "elektrode 1 mm"... Prvi put cujem za taj precnik elektrode.

Licno, mislim da niko ne moze sam da nauci zavarivanje i da se odmah snadje sa svim tipovima elektroda (tanke rutilne, tanke rutilno celulozne, debele rutilne, rutilno-bazicne, bazicne...), sa precnicima, sa nacinom rukovanja (njihanje, ugao vodjenja...), sa raznim spojevima (suceoni, ugaoni...) sa raznim vrstama celika, sa raznim debljinama...

Sad, ima tih super jeftinih aparata i elektroda, svakome je dostupno, pa onda kada ne ide, postavljaju se pitanja koja su nerazumljiva, ili se opisuje problem koji se podrazumeva da jeste problem ili postoji problem tamo gde ne bi smelo da ga bude.

Zavarivanje sigurno nije "umetnost" niti je "visoka nauka" niti se "uci do kraja zivota i nikad se ne nauci", ali ipak neka vrsta obuke mora da postoji, mora malo i da se vezba, mora nesto malo da se nauci o masinstvu i metalurgiji, moraju se kupiti dobri aparati i elektrode a ne najjeftiniji, mora se voditi racuna o zdravlju i bezbednosti...
Nije to bas isti zanat kao busenje rupa i uvrtanje sarafa ...

Top
  • Login or register to post comments
Sun, 08/09/2013 - 12:56
Тубинг цеви јесу
#1610
tenzor
tenzor's picture
Offline
Moderator
Registrovan dana: 01/11/2008
Poruke:

Тубинг цеви јесу проблематичне за РЕЛ заваривање . А јесу намагнетисане јер се оне користе за израду нафтних бушотина па се приликом кретања кроз земљу добрано намагнетишу . И то је релативно мали проблем , узмеш парче флаха или дебље арматуре и завариш га негде за сам крај тубинга па удри и вари док не размагнетишеш целу цев . Али је по мени много већи проблем непознавања материјала јер има тубинга и тубинга превнетер , уводна колона .... Ти челици се добрано разликују по саставу и по својствима .

https://www.facebook.com/tenzor1/
https://tenzorisanje.wordpress.com/
https://www.youtube.com/channel/UCHEOtDmyQYSMVXVjjyVsWkw

Top
  • Login or register to post comments
Sun, 08/09/2013 - 13:56
eh ta mera mozda je od oka,
#1611
bicikle
bicikle's picture
Offline
Registrovan dana: 03/09/2013
Poruke:

eh ta mera mozda je od oka, tako je prodavac rekao, nisam ja premerio, mozda su 1,25-1,5.. Na elektroda ima oznake "OK 46.00/6013". Mislim da je sa tanka obloga al zavarivanje ide veoma teze nego sa JadranS ili fino (2,5mm)... Malo mi jezik ne ide al ....

Top
  • Login or register to post comments
Sun, 08/09/2013 - 14:53
-
#1612
zoran_i
zoran_i's picture
Offline
Registrovan dana: 01/12/2008
Poruke:

bicikle wrote:
eh ta mera mozda je od oka, tako je prodavac rekao, nisam ja premerio, mozda su 1,25-1,5..

Znaci da su 1.6 mm, i treba ih koristiti za debljine lima 1.0 do 1.5 mm, ne vise, i na amperazama 30-60 A. Licno ne volim te tanke elektrode, jer upravo zato sto su tanke, ne mogu da daju dovoljno metala da se razlije, tako da se i ono malo sto se rastopi nagomila se u visinu, pogotovu na debljim limovima.

To je razlog zasto se bolje razlivaju ove deblje, tu vec rastopljeni metal ima neku zapreminu koja se sleze dok metal rastopljen.

E sad, ko nema izbora, posto ce 2.5 mm elektorda progoreti tanak lim, onda je prisiljen da se snalazi sa ovim 1.6 mm, na tankom limu.
Mislim da u zivotu nisam potrosio vise od 3 elektrode 1.6 mm, toliko su besmislene.

Top
  • Login or register to post comments
Fri, 13/09/2013 - 17:41
Bio sam 5 razred osnovne
#1613
metalac
metalac's picture
Offline
Registrovan dana: 25/12/2010
Poruke:

Bio sam 5 razred osnovne škole. Eh stavljao sam i krompir i maramicu natopljenu šećerom , i ko zna šta još ,al taj "pesak" iz očiju ništa tako baš efikasno da izvuče . Tad nije bilo automatske maske , a neuka ruka nije umela na vreme da poturi klasičnu masku. A za divno čudo još ne nosim naočare !

Top
  • Login or register to post comments
Fri, 13/09/2013 - 20:00
Böhler
#1614
ZmajRS
ZmajRS's picture
Offline
Registrovan dana: 27/08/2011
Poruke:

Ivans023 wrote:
Za kotlovski lim mi i treba. Imam Č1204 ako se ne varam. Većina ljudi mi kaže da mogu i obične bazične, u šta ne sumnjam.
Za ove namenske sam pitao uzgred. Ne verujem da ću ih naći kod nas.

nekad poodavno radio sam sa nekim Böhler elektrodama, zaboravio sam im oznaku. U principu u pitanju je bazna elektroda ko i svaka druga, ali sa nešto više Molibdena. Možda je to ono što ti treba. Inače vrlo su kratke, kao pola normalne elektrode. Možda ih po tome prepoznaš Je li se neko susretao sa njima? Zoran_i ?

Top
  • Login or register to post comments
Fri, 13/09/2013 - 23:28
.
#1615
zoran_i
zoran_i's picture
Offline
Registrovan dana: 01/12/2008
Poruke:

ZmajRS wrote:
Ivans023 wrote:
Za kotlovski lim mi i treba. Imam Č1204 ako se ne varam. Većina ljudi mi kaže da mogu i obične bazične, u šta ne sumnjam.
Za ove namenske sam pitao uzgred. Ne verujem da ću ih naći kod nas.

nekad poodavno radio sam sa nekim Böhler elektrodama, zaboravio sam im oznaku. U principu u pitanju je bazna elektroda ko i svaka druga, ali sa nešto više Molibdena. Možda je to ono što ti treba. Inače vrlo su kratke, kao pola normalne elektrode. Možda ih po tome prepoznaš Je li se neko susretao sa njima? Zoran_i ?

Pa gledam da se ne mesam u ovu temu jer sam ispao smesan i glup upravo u jednoj gotovo identicnoj situaciji (upravo kotao u sam svoj majstor varijanti, neuk majstor).
Ispao sam smesan i glup jer sam dao coveku pogresnu tehnologiju zavarivanja na osnovu kratkog telefonskog razgovora, koju sam napravio smatrajuci normalnim neke stvari, a covek za koga sam radio mi je u stvari davao pogresne podatke a neke podatke mi nije ni dao pa sam ja donosio zakljucke koristeci pogresne pretpostavke.

Evo preslikano iz ove teme:
- IvanS023, kaze "...Šta preporučujete za varenje kotla, odnosno kotlovskog lima od 5mm...". Na takvo pitanje se ne moze dati odgovor (kotlovski lim je naziv za familiju raznih celika a ne za jedan celik), a zbog ovakvog nepreciznog pitanja su se i pojavile nedoumice (Koja elektroda? bazicna obicna ili EVB Mo ili Bohler sa molibdenom...).
- Tek kasnije je rekao "...Imam Č1204 ako se ne varam...". E ovo je konkretna stvar = C.1204... (pod uslovom da se ne vara). (Da li da pretpostavimo da se ne vara?)
Ali OK, u tim kotlovima je stvarno C.1204 najcesci izbor, pa recimo da se ne vara.
(A kako da neko zna da li se vara ili ne? Pa svaka, ali bukvalno svaka firma koja prodaje te celike izdaje i ateste materijala, ima neke zigove itd.
Mi kupujemo mnogo celika, i nikad ali nikad ne kupujemo bez atesta i bez provere ziga. Ako su kriticne stvari u pitanju, mi angazujemo kontrolnu firmu da ode i ultrazvukom pregleda ceo trupac ili lim pre nego ga kupimo, a secenje i pakovanje se obavlja pred nama, a atesti se podrazumevaju).
Ako smo dosli do toga da jeste C.1204 onda moze da se lako izabere elektroda ili zica. Za taj celik je stvarno dovoljna bazicna elektroda (nazovimo je obicnom) a nisu potrebne ove sa Mo (one su za materijal kotlovski lim i cevi C.7100 tj u struci poznat kao 16Mo3). Ovaj 16Mo3 je otporan na temperaturama 500-550C i predstavlja klasu vise od ovog C.1204 (koji je do 350C). Ti limovi rade pod opterecenjem na visokim temperaturama dugo vremena, i posle nekog vremena rada pod opterecenjem na visokoj temperaturi pocnu da puze, tj da se polagano izduzuju dok ne dodje do prsline ili loma.
(Plus ovaj C.1204 zahteva predgrevanje i postovanje medjuprolazne temperature, a onaj 16Mo3 ceo termicki ciklus jos i odzarivanje).

E sad idu cevi, koji su oni materijal? Ispada tek na kraju, da su tubing cevi koje je rashodovao Naftagas iz Zrenjanina i prodao kao otpad... To su busace sipke i trenjem o zemlju se stvarno namagnetisu. Prosto ja ih nikad ne bih koristio za neku zavarenu konstrukciju. Sad zamisli da dajem neki savet, smatrajuci da se zavaruju normalne kotlovske cevi, neko me zove, kaze problemi itd i ispostavi se da su tubing cevi... Pa nikad u zivotu ne bih pretpostavio da je problem zbog tubing cevi.

Dalje Ivans023 pita: "...Elektrolučno ili MIG? Mogu i bazu da varim, a mogu i da kupim posebnu žicu za MIG. Sa čime je manja šansa da procuri?...". Opet mora covek da nagadja... Ali 'ajde da sigurno ima suceonih spojeva, ugaonih spojeva. Ovim sucenim se moraju oboriti ivice, tj napraviti zljebovi (a zljeb podrazumeva zazor u zljebu, zatupljenje zljeba, obuhvatni ugao zljeba) za te debljine. A sve prema procesu (REL, MAG, TIG).

Na pitanje "...sa cime je manja sansa da procuri..." odgovor je sledeci: ja nikad ne bih preporucio ni REL ni MAG za spojeve koji moraju da budu nepropusni, barem ne od strane neukih majstora.
Prosto, pri zavarivanju REL-om i MAG-om, kada se uspostavi luk, toplota luka u prvih par sekundi je dovoljna za topljenje zice ali ne i osnovnog materijala, pa se u tih prvih par sekundi desava nalepljivanje rastopljenog metala elektrode ili MAG zice na nerastopljen osnovni metal a ne i mesanje rastopljena oba metala (tj postizanje nepropusnog spoja). To i jesu velike mane REL-a i MAG-a po definiciji. Dodatno, neuk majstor pali bazicnu elektrodu na mestu spoja, a ona po definiciji upumpava vazduh pri tom paljenju, zato se pali na poseban nacin i tek kada se luk stabilizuje i stvori gasna zastita a osnovni metal predgreje, uvodi se u zljeb tj sav.

Znaci resenje je TIG (tu se prvo rastapa metal pa se dodaje zica) ili REL ali od strane iskusnog majstora koji zna da napravi nepropusan provar (celuloznom elektrodom ili nekom od specijalnih rutilnih ili bazicnih elektroda specijalno namenjenih za koren kod nepropusnih spojeva-naravno ovde najbolje korenom bazicnom elektrodom...). A popuna moze da se odradi REL-om, bazicnom ili MAG-om u spreju ili pulsu (to bi bio moj izbor ovako napamet).
Podrazumeva se da se pri koriscenju korenih elektroda koriste sve procedure za dobijanje nepropusnog spoja (pravilno paljenje elektroda i uvodjenje u spoj, pravilno gasenje luka, brusenje pocetaka i zavrsetaka...). Prosto to mora da radi onaj ko zna, i to je odgovor na pitanje "...Koliko je važno iskustvo varioca?..."
(Inace opet sam napamet pretpostavio da su pojedini spojevi pristupacni samo sa jedne strane, da nije moguce vadjenje korena sa druge i prevarivanje sa te druge strane i da zato mora da se radi provar).

Dalje elektroda... Ma koliko ja licno saradjivao i bio dobar sa ljudima iz Elvaca, elektrode 61B ili 63 B nisu ni od koga odobrene za zavarivanje posuda pod pritiskom (mislim na TUV odobrenje). To ima i PIVA 150B i Jesenice EVB 50 a recimo Bohler ni ne pravi elektrodu ako mu nije odobrena od TUV-a (za ovaj slucaj npr Bohler 7018 ili EV 50). Prosto radi se o nezavisnom osvedocenju kvaliteta elektrode (provera ukljucuje sve, od sirovine preko proizvodnje do ispitivanja u laboratoriji na kidanje i ostalo...) i njenoj pogodnosti za primenu u metalnim konstrukcijama i posudama pod pritiskom.
Zatim, bazicna elektroda se ne koristi od ozbiljnih ljudi ako nije susena u peci i drzana u tobolcu ili upravo izvadjena iz vakuum pakovanja.

Sve u svemu, prost posao sto se tice zavarivanja, ali evo ja ga iskomplikovah.
Ali eto, ako mene neko pita, mora racunati da cu mu odgovoriti da stvarno zavarivanje nije nauka, nije umetnost, ne mora da se uci do kraja zivota, ali jeste skupo, i zahteva i vestinu i znanje i dobre elektrode i dobre aparate i prave gasove itd.

Ne moze se raditi bez zastite (mislim na pominjani pesak u ocima, nije spomenuto koliko su pored ociju UV zraci ozracili kozu lica, vrata, ruku...), ne moze se kupiti najjeftiniji aparat i biti zavarivac, ne moze se raditi bilo kojom elektrodom, ne mogu nepropusne spojeve da rade neuki zavarivaci (recimo sta smo zatekli pre mesec dana - prslina na streli auto dizalice, prevarena CO2 zicom 0.8 mm autolimarskom tehnikom - pljuckanjem tj pali luk, napljuckaj tacku, gasi luk, pa sve tako duz prsline), ne moze se bilo koji materijal uzimati za bilo sta itd ...i ne moze se nauciti preko interneta jos uvek.

I naravno neke stvari mogu uspesno da se urade i ovako i onako, i ono sto je nekad moj izbor nije jedino pravilno, moze to i drukcije.

Top
  • Login or register to post comments
Sat, 14/09/2013 - 11:10
Ова реченица при крају ми се
#1616
zvukoljub
zvukoljub's picture
Offline
Moderator
Registrovan dana: 05/09/2007
Poruke:

Ова реченица при крају ми се посебно допада: "...i ne moze se nauciti preko interneta jos uvek.".То је жива истина и односи се не само на заваривачку технику и умеће него и за разне друге занатске делатности.Тога самовци увек морају бити свесни.Хоби је велики изазов и ризик како у погледу трошкова, тако и у погледу квалитета урађеног.

Без алата нема заната, a без знања ни најбољи алат неће помоћи..

Top
  • Login or register to post comments
Sat, 14/09/2013 - 12:42
Da li bi se suve elektrode
#1617
Tiny
Tiny's picture
Offline
Registrovan dana: 02/02/2013
Poruke:

Da li bi se suve elektrode mogle lagerovati u nekoj posudi sa niskim sadrzajem vlage u vazduhu i odatle po potrebi koristiti bez dodatnog susenja? Recimo u nekom starom frizideru bilo velikom, bilo malom rucnom u kome bi bilo par posuda sa na primer bezvodnim kalcijum hloridom koji bi se s vremena na vreme mogao da osusi na sporetu, vatri...

Top
  • Login or register to post comments
Sat, 14/09/2013 - 14:13
.
#1618
zoran_i
zoran_i's picture
Offline
Registrovan dana: 01/12/2008
Poruke:

Tiny wrote:
Da li bi se suve elektrode mogle lagerovati u nekoj posudi sa niskim sadrzajem vlage u vazduhu i odatle po potrebi koristiti bez dodatnog susenja? Recimo u nekom starom frizideru bilo velikom, bilo malom rucnom u kome bi bilo par posuda sa na primer bezvodnim kalcijum hloridom koji bi se s vremena na vreme mogao da osusi na sporetu, vatri...

U principu se elektrode (pre svega bazicne) i cuvaju u prostorijama sa kontrolisanom temperaturom i vlaznoscu.
A onda se obavezno suse pre upotrebe.

Drugo resenje jesu vakuum pakovanja, obicno male tezine 1-2 kg, pa se onda, otvori pakovanje, i potrosi se sve, a ako se ne potrosi, ne koristi se za taj posao nego za neka nebitna zavarivanja.

Za ovu varijantu sa cuvanjem u hemijski zasticenoj posudi ne znam, niko to ne radi. U svakom slucaju mozes da probas.

Top
  • Login or register to post comments
Sat, 14/09/2013 - 14:30
Što se tiče zavarivanja mog
#1619
Ivans023
Ivans023's picture
Offline
Registrovan dana: 23/02/2010
Poruke:

Što se tiče zavarivanja mog kotla, uradio (uradili) smo sledeće. Prodavac je rekao mom ocu da za taj kotlovski lim (Č1204) odgovara bazična elektroda OK 48.60 esab. Nju je i i kupio.
Kupio je i žicu 1mm OK AristoRod 12.50. Hteli smo da radimo na oba načina, pošto elektroda imamo samo tri kutije, a žice ceo veliki kotur. Da napomenem, imamo samo co2 i hteli smo da nabavimo miks sa argonom.

Odmah smo testirali varove tako što smo zavarili probne limove i lomili dok se ne slomi. Var od elektroda je homogen i nema rupica. Var od žice 12.50 nismo mogli da vidmo jer se odkine lim pored vara. Nikako var neće da pukne. Međutim, kao da se negde vide vrlo vrlo sitne rupice u njemu. Verovatno su površinske, ali se mom ocu ne dopada.

Kotao smo varili skoro samo sa elektrodom. Probali smo žicom, pa preko drugi var elektrodom, ali nije dobro. Što se tehnike varenja tiče, svaku elektrodu pali tako što krene 1cm ranije, preko prethodnog vara. Uglovi su malo zeznuti, ali uspeva i njih da uradi. Naravno, prvo sušenje u rerni.

Za sada nije problem jer radimo unutrašnju "kutiju" koja može da se vari sa obe strane. Evo slika od pre neki dan, kada je bilo tek zapeckano
Znam da je TIG zakon za sve, ali ga nemam. Nisam sad u prilici da ga kupujem. Kada budem rešio, uzeo bih običan walter 200A sa opremom za tig. Mislim da mi ne treba naizmenični TIG jer nemam nameru da radim bilo šta osim crnih limova.

Top
  • Login or register to post comments
Sat, 14/09/2013 - 14:48
Evo slika vara Što se tubing
#1620
Ivans023
Ivans023's picture
Offline
Registrovan dana: 23/02/2010
Poruke:

Evo slika vara

Što se tubing cevi tiče, ispostavilo se da jesu sa neke bušotine, ali da nisu radile bušenje. Ne znam za čega su ih koristili. Prečnik je 73mm a debljina zida dobrih 5mm. Uglavnom, nisu namagnetisane i vare se sasvim dobro. Znam da sam trebao da kupim prave kotlovske debelozidne, ali nije bilo u Ns kada smo bili. Treba da se naruči i čeka. Mada, ruku na srce, baš mi se i ne ulaže u njih. Nadam se da će ove služiti svrsi.

Top
  • Login or register to post comments
Sat, 14/09/2013 - 18:03
Kojom si metodom bušio rupe
#1621
metalac
metalac's picture
Offline
Registrovan dana: 25/12/2010
Poruke:

Kojom si metodom bušio rupe na kotlu za rešetku ? Moj prijatelj je menjao na starom kotlu rešetku i uzeo obične šavne cevi (nove) i zavarivao ih MAG postupkom . Kad je potpalio vatru one propišale ali ne na varovima već na šavovima, ajmo Jovo na novo, menjao cevi ,kupio bezšavne i sad je ok već treća godina.
Ja imam fabrički kotao iz 80-ih godina prošlog veka i odlično me služi, nikakvih popravki, dok moj pašenog kupio pre 5 god. (ne znam proizvođača) i već ga krpio. Po kvadraturi kuće su nam identične. a ja sam koristio i kaloričniji i da kažem agresivniji ogrev.

Top
  • Login or register to post comments
  • « početna
  • prethodna
  • …
  • 50
  • 51
  • 52
  • 53
  • 54
  • 55
  • 56
  • 57
  • 58
  • …
  • sledeća ›
  • poslednja »