centralno grejanje - otvoren sistem

Daj malo vise podataka,ako moze i neka slika i dobices odgovor.Koliki je kotao i koja vrsta?Zasto prebacujes na otvoreni sistem?

PogledajOVDE [6]

i kod mene je otvoreni sistem. za njega sam se odlučio zbog sigurnosti. izolovana (5cm staklene vune) posuda se nalazi u kotlovnici koja je malo visočija od stana, ipak od najviše tačke, tj kombi bojlera visočija je samo pola metra što ne predstavlja problem, bar ga ja nisam primjetio. grijanje radi već 3,5 mjeseci, i neki dan sa probao dosuti vode, međutim nije nimalo falilo. radijatori su aluminijski, cijevi bakarne, tako da se korozije ne bojim.

posuda je spojena tako da stalno ima cirkulaciju, tj. u nju ide i topli i hladni vod + preliv.

Moj savet je da kad prepravljaš sistem ne skidaš postojeći sigurnosni ventil. Ostavi ga kao sigurnost u slučaju da posuda ili neka cev zalede.

To sam ga i ja pitao.

Ne treba zaboraviti da prilikom otvaranja sigurnosnog ventila usled kuvanja sistema oštećenja koja on pretrpi obično dovode do pražnjenja celog sistema. To može da napravi dodatnu štetu na instalaciji ili objektu.
Moje mišljenje je da ako zatvoreni sistem nema termo-sigurnosni ventil i ako postoji procena da pražnjenje celog sistema može da dovede do dodatne štete, treba poostaviti otvoreni sistem sa sigurnosnim ventilom na kotlu.

Ne znam da li "cela" ima takvu situaciju, ali postoje slučajevi kada su instalacije sklone lakom i nekontrolisanom podizanju temperature. Ako nisu obezbeđene sigurnosne mere za rashlađivanje iste, mnogo je bolje postaviti otvoreni sistem.
Naravno da je zatvoreni sistem u mnogim slučajevima ispred otvorenog, ali u ovom nije.

Da, možda čak i ne čita sve ovo.

Zatvoreni sistem se od pregrijavanja uspješno štiti pufferom odgovarajuće veličine i Ladomatom. U slučaju nestanka struje, ako je instalacija pravilno izvedena, prirodna cirkulacija između kotla i spremnika je osigurana i nema nikakve opasnosti od pregrijanja i oštećenja kotla.

Zatim postoje i sigurnosni ventili koji u kotao uvode postepeno hladnu vodu iz mreže a toplu puštaju vani i tako čuvaju kotao od pregrijavanja.

http://www.caleffi.hr/caleffi/hr_HR/Site/Products/Catalogue/args/sezione... [27]

[31]

Ovo je po meni najbolji, najjeftiniji i najpouzdaniji sistem za regulisanje ekspanzije tečnosti u sistemu centralnog grijanja na kruta goriva i preporučio bih ga svuda gdje je to tehnički moguće izvesti.

- Pošto je otvoreni sistem pritisak je nizak i zavisi samo od visine vodenog stuba,(svaki metar visine sistema – 0,1bar)
- Pritisak je skoro konstantan bez obzira na temperaturu vode tako da manometar praktično nije ni potreban.
- Posuda i cijevi se trebaju termički izolovati, ali ne da bi se spriječilo zaleđivanje nego da se izbjegnu toplotni gubici. I kada pumpa stoji, slobodnom cirkulacijom voda je u posudi uvijek topla tako da je tokom korištenja grijanja zaleđivanje nemoguće.
- Već nakon prvog nalaganja cijeli sistem se potpuno odzrači ukoliko se cijevi postave pod ovakvim uglovima kao na slici. Nije potreban čak ni odzračni lončić na slici (kod mene ga nema), već se bukvalno svaki milimetar sistema „potopi“ pa i svaki „zračni jastuk“ nastao npr. lošim postavljanjem cijevi. Zrak ima tendenciju da ode prema gore u vodi, a ovakva posuda se ponaša kao najgornji radijator i tokom rada pumpe skuplja sav zrak iz sistema.
[32]

Ukoliko želite jedan potpuno „wartugsfrei“ sistem gdje ne treba više da se dosipa voda, može da se doda kondenzator za paru koji istu pretvara ponovo u vodu i vraća natrag u sistem. Prozirno crijevo na slici ujedno služi za kontrolu nivoa tečnosti koje pogledam onako usput reda radi prilikom čišćenja dimnjaka.

Otvoreni sistemi su za mene prošlost iz više razloga :

- Voda u sistemu prokuha već na 90 stupnjeva, dok kod zatvorenog sistema na oko 125 stupnjeva ako je sigurnjak 2,5 bara
- ubrzana korozija cijelog sistema radi stalnog kontakta sa kisikom
- gubici energije, povečana potrošnja goriva
- mogučnost zaleđivanja posude i dolaznih cijevi ( već kad se ne loži samo jedan dan ), te kad se naloži peć dolazi do porasta pritiska u sistemu, dok na izbije na najslabijem mjestu
-

Ima još toga da ne nabrajam. Zatvoreni sistem ako se napravi kako treba je odličan i nema opasnosti.

- Voda u sistemu prokuha već na 90 stupnjeva, dok kod zatvorenog sistema na oko 125 stupnjeva ako je sigurnjak 2,5 bara
- ubrzana korozija cijelog sistema radi stalnog kontakta sa kisikom
- gubici energije, povečana potrošnja goriva
- mogučnost zaleđivanja posude i dolaznih cijevi ( već kad se ne loži samo jedan dan ), te kad se naloži peć dolazi do porasta pritiska u sistemu, dok na izbije na najslabijem mjestu
-

Ima još toga da ne nabrajam. Zatvoreni sistem ako se napravi kako treba je odličan i nema opasnosti.

Iz razloga koje sam naveo u predhodnom postu vrlo rado se vraćam u „prošlost“ što se tiče otvorenog sistema grijanja.

1- bilo bi interesantno da obrazložiš gdje si čuo da voda prokuha na 90C (uopšteno), a kako to da kod zatvorenog sistema kuha tek na 125C.
2- i ja sam u nekim ranijim postovima spominjao nešto slabiju otpornost na koroziju kod otvorenog sistema, međutim to je samo teorijski. Praksa je pokazala da otvoreni sistemi traju desetinama godina bez problema sa korozijom, što se može objašnjavati činjenicom da je kisik isto plin koji ima tendenciju da se zadržava na površini vode, odnosno ne odlazi dublje u sistem. To bi značilo da jedino sama ekspanziona posuda može biti ugrožena korozijom, a ne cijeli sistem. U principu otvoreni sistemi traju neuporedivo duže nego zatvoreni.
3- obrazloži na osnovu čega smatraš da postoje gubici energije kod otvorenog sistema, samo nemoj da praviš usporedbu zatvorenog sistema sa ekspres loncem da ne bi pobrkao lončiće.
4- o zaleđivanju nema ni govora kod gore prikazanog sistema, odnosno ako bi i došlo do toga onda bi se morala zalediti i voda u samom kotlu.

Mogao bih nabrajati masu nedostataka zatvorenog sistema, ali mislim da je to gubljenje vremena.

Pozdrav

Nije meni teško ništa obrazložiti, ako to nekome može koristiti. Činjenica je da nepoznaš materiju.
Ali dat ću ti kratka obrazloženja :

1- Vrelište vode pod pritiskom 0,7 bara je 90 stupnjeva C ( što odgovara vodenom stupu od 7 metara, a večina otvorenih sistema ima otprilike toliko metara ), pod pritiskom 1 bara je vrelište 100 stupnjeva C a vodeni stup od 10 metara ,( tj. visinsku razliku između kotla i posude na tavanu ) ima jako malo ljudi , pod pritiskom od 2 bara je vrelište 120 stupnjeva C a pod pritiskom 2,32 bara ( neposredno prije otvaranja sigurnjaka ) je vrelište vode 125 stupnjeva C, a taj pritisak se uzima zato što je na večini kotlova ugrađen sigurnosni ventil koji se otvara na 2,5 bara.

2- Kisik se nalazi u vodi, a oslobađa se zagrijavanjem vode, te kod zatvorenog sistema se kisik oslobodi iz vode, i to je upravo jedan od razloga zašto vodu iz sistema ne valja ispuštati, dok kod otvorenog sistema se kisik stalno veže na vodu i takva voda obogačena kisikom onda kruži cijelim sistemom

3- Gubici nastaju što topla voda odlazi do posude koja je večinom smještena u negrijanom prostoru na tavanu kuće, te se tamo naravno hladi

4- Promisli malo bolje o ovoj svojoj tvrdnji jer bi toliko morao znati. Temperatura u podrumu kuće i na tavanu pod crijepom nije ista, tebi konkretno na - 10 stupnjeva C ona posuda može smrzniti već nakon jednog dana ne loženja a u isto vrijeme će ti u kotlovnici biti barem + 10 stupnjeva, za početak, može smrznuti na nezaštičenim mjestima. Zaštiti to bolje jer ja sam bio na nekoliko intervencija gdje se posuda na tavanu zaledila, te je sistem u pravilu pucao na najslabijem svom djelu, a to je pakao u kući jer peć u pravilu izdrži povečani pritisak

Ovo ti govorim dobronamjerno, ne da te uplašim nego da budeš oprezniji.

Pesek
1 - OK, pogriješio sam sa vrelištima vode jer sam navodio vrelišta za apsolutni a ne relativni tlak, ali ipak ostaje činjenica da voda u otvorenom sistemu puno ranije kljuća nego u zatvorenom. Jaje ne kuha ključanje vode nego temperatura vode, tako će se u posudi pod tlakom jaje skuhati i prije ključanja vode.

2 - Kisik se VEŽE za vodu, i kao takav odlazi u sistem, tako da te ne buni što je kisik lakši od vode. Da bi u svojoj posudi smanjio vezivanje kisika za vodu na minimum trebao bi ugraditi prigušni ventil između dolazne vode u posudu i povratne vode iz posude i to ispred same posude, te na taj način bi smanjio intenzitet protoka vode kroz posudu ( otvaranjem ventila smanjuješ protok vode u posudi na minimum da ti voda ne smrtzne )- Brzo prostrujavanje vode izaziva miješanje pa čak i bučkanje površinske vode te na taj način i vezanje kisika. Smanjivanjem protoka vode kroz sami spremnik bi i smanjio temperaturu vode u istom , a samim tim i gubitke, jer što je veća razlika između temperature vode i okoline gubici su veći.
U akvariju ne mora biti pumpica za zrak, već je dovoljna i pumpica za cirkulaciju vode na taj način da se voda iz akvarija izdiže iznad razine vode, usljed ćega se voda obogačuje sa kisikom i vraća nazad. Još bolje je napraviti slapić.

3 i 4. - Jednocjevni sistem nisam niti spominjao jer isti nije toga niti vrijedan ( eventualno ako se nalazi u grijanom prostoru )- Što se tiće dvocjevnog sistema ( sličan tvome ) Da na njemu postoji gravitaciono kretanje i to dok ložiš vatru i zanemarivo kretanje vode dok vatra ne gori što opet ovisi o promjeru cijevi. Čak i da je promjer cijevi toliko velik da se voda može pokrenuti ( što kod tebe nije slučaj ), ostaje ti problem specifične težine vode, koja je na + 4 stupnja C najteža i najgušća, i tada svako kretanje vode prestaje, te će se voda izložena minus temperaturi zamrznuti, a voda u kotlovnici će ostati u plusu. E tako ti je to.
Što se tiće izolacije , ono tvoje i ne izgleda loše ali je daleko od dobre, jer razlika temperature između vode ( 70 * ) i okoline ( - 10 * ) je 80 * C i tu treba stvarno dobra izolacija da gubitke svedeš na minimum.

Da u pravu si da tvoj sistem neće zamrznuti dok je kotao u pogonu, za razliku od jednocjevnog otvorenog sustava jer jednocjevni može zamrznuti i dok je kotao u pogonu ( TO IZBJEGAVATI U ŠIROKOM LUKU ). Ali ipak i tvoj vrlo lako može zamrznuti ako samo jedan dan ne ložiš kotao a vani je npr. - 10 * C.

Svako dobro.

- Voda u sistemu prokuha već na 90 stupnjeva, dok kod zatvorenog sistema na oko 125 stupnjeva ako je sigurnjak 2,5 bara
- ubrzana korozija cijelog sistema radi stalnog kontakta sa kisikom
- gubici energije, povečana potrošnja goriva
- mogučnost zaleđivanja posude i dolaznih cijevi ( već kad se ne loži samo jedan dan ), te kad se naloži peć dolazi do porasta pritiska u sistemu, dok na izbije na najslabijem mjestu
-

Ima još toga da ne nabrajam. Zatvoreni sistem ako se napravi kako treba je odličan i nema opasnosti.

ne kontam kakvog značaja ima kontakt vode sa kisikom, sa minimalnom površinom, ako su radijatori aluminijski, cijevi bakarne?

posuda ne mora biti na tavanu, mada ni tu ne vidim nikakav problem. kod mene je posuda smještena u kotlovnici, zašarafljena za ploču i izolovana sa 5 cm staklene vune, tako da ne vidim zašto bi bila povećana potrošnja goriva.

još mi ostaje da od peseka prepišem rješenje za kondenzaciju i providno crijevo za kontrolu nivoa vode u posudi.

Odzračni lončići trebaju uvijek da su otvoreni. Voda zagrijavanjem iz sebe otpušta kisik i on pravi zračne jastuke u sistemu, te kad odzračni lončić ispusti taj zrak normalno je da tlak u sistemu pada. Kod nadopunjavanja sistema je bitno ne upustiti u sistem zrak, već samo vodu. Po mogučnosti vodu u sistemu treba na hladno nadopunjavati na potreban tlak, te kontrolu tlaka također vršiti na hladno. Tlak u ekspanzionoj posudi kao i ekspanziona posuda se mora prilagoditi baš za tvoj sustav, da ti oscilacije između tlakova u hladnom i vručem stanju vode ne budu velike ( do 0,2 bara ). Ne puniti sistem na veći tlak nego što je to zaista i potrebno. Moguće je i da gubiš vodu na nekom spoju u vidu flisanja, te provjeri sve spojeve, da li su vlažni, da li se na istima stvaraja kamenac i sl. Ako neki spoj flisa, dok je voda u sistemu vruća, na tom spoju je moguće da ne vidiš kapljanje vode jer voda ispari, ali se vide tragovi kamenca.