RAZLIKA IZMEDJU ANALOGNIH I IP KAMERA:
Analogni sistemi video nadzora su ograniceni rezolucijom slike ,
nisu lako prosirivi kao ip sistemi, nemaju kontrolu pristupa ili zastitu putem sifre, nikakvu enkripciju itd.
Povezivanje analognih kamera i dvr uredjaja se vrsi putem RG59 kabla .
Povezivanje ip kamera se vrsi putem mreznog UTP/FTP kabla.
Glavna razlika je u kvalitetu slike, ip kamere mogu imati rezolucije od najmanje vga pa do nekoliko mega piksela,
dok je analogni video nadzor ogranicen na 960H rezoluciju.
Skeniranje slike je kod ip kamera progresivno a kod analognog video nadzora Interlaced.
Kablovi za povezivanje su kod ip kamera toliko uprosceni da je potreban samo jedan kabl za podatke,
napajanje, ptz kontrolu...dok kod analognog dela svaki kabl ide zasebno.
Analitika je u ip sistemima ugradjena u samu kameru, kod starih sistema je ugradjena u snimac i nema toliko
naprednih opcija kao ip sistem, MADA SE POJAVLJUJU ANALOGNE KAMERE SA MENIJEM.
Sigurnost|: IP kamere imaju enkriptovan prenos signala, analogni sistemi nemaju enkriptovan prenos.
Kada neko pomene video nadzor prvo što većini ljudi padne na pamet su kamere za video nadzor. Logično je da su kamere prva asocijacija za video nadzor jer one su najvidljivije i mnogi čak ni ne znaju šta sve postoji iza „paravana“. Ali kamere svakako jesu jedna od najvažnijih komponenti sistema za video nadzor.
Kamere se mogu podeliti prema nameni, funkcionalnosti, kvalitetu i materijalu od kojeg su napravljene. Postoji veliki izbor kamera jer mnogo je namena, odnosno mesta i situacija u kojima se upotrabljavaju i potrebno je da svaka da svoj maksimum u određenoj situaciji. Zato ne treba brzati sa donošenjem odluke koje kamere su adekvatne za određeno rešenje već se treba informisati i posavetovati sa stručnjacima.
Čemu služe i kako rade kamere?
Zadatak nadzorne kamere je da ono što „vidi“ i prenese do digitalnog rekordera – snimača. Dakle one predstavljaju oči sistema. Da bi kao rezultat imali video ili fotografiju sa što boljom rezolucijom, odnosno što jasniju i čistiju sliku potrebno je da kamere poseduju određeni kvalitet, pogotovo ako se radi o snimanju u mraku.
Savremene digitalne kamere sliku dobijaju pomoću mikročipa tipa CMOS ili tri CCD. U pitanju su tri CCD čipa od kojih svaki obrađuje jednu od tri osnovne boje. A postoje i jeftinije alternativne vrste. Mikročip digitalizuje dobijenu sliku. To znači da definiše horizontalnu i vertikalnu poziciju svake tačke, odnosno piksela na slici, zatim nijansu boje i intenzitet osvetljenosti.
Da bi dobili video potrebno je minimum 25 slika ili frejmova u sekundi kako bi video bio iole dobar (da ne bi bilo seckanja već da bude fluidno). Video kamere snimaju određen broj slika u sekundi (u zavisnosti od mogućnosti aparata) i skladišti ga na određeni medij, najčešće hard disk unutar snimača odakle se kasnije reprodukuje na neki izlazni uređaj – monitor, TV ili ekran pametnog telefona.
Razlike i sličnosti
Razlike među kamerama postoje svakako, možemo ih klasifikovati prema nameni, materijalu od kog su napravljene, specifikaciji odnosno tehničkim mogućnostima. Ali koliko god bile različite neke stvari su svim kamerama iste – potrebne su za snimanje video sadržaja, za funkcionisanje im je potreban napon i kabl za prenos podataka. Sve ostale stvari se razlikuju.
Na prvi pogled kamere razlikujemo prema obliku.
Podela prema obliku
Dome – kupolaste odnosno ovalne kamere. U zavisnosti od IP zaštite koju poseduju mogu se montirati unutra ili napolju. Jedine su kamere koje mogu biti antivandal (sa zaštitom od jakih udaraca)
Bullet – kamere cevastog oblika. Mogu se montirati unutra ili napolju, zavisi koliki nivo IP zaštite poseduju
Cube – kamere kockastog oblika. Nalaze se na nosaču i uglavnom se montiraju unutra
PTZ – „pan, tilt, zoom“. Imaju mogućnost upravljanja putem upravljačke konzole, tako da obično imaju kružni oblik i napravljene su tako da mogu da se okrenu ka svakom uglu
Box – ove kamere predviđaju dodatno spoljašnje kućište, a montiraju se samo unutra
Podela prema nameni
Što se namene tiče tu kamere možemo podeliti na više načina prema okolini i potrebama u prostoru: noćne/dnevne, spoljašnje/unutrašnje, usmerene/kružne, otporne/neotporne na udarce. Sve zavisi od potrebe i samog mesta koje će kamere da snimaju.
Svuda su uglavnom potrebne one koje imaju mogućnost snimanja i u mraku, tako da što se toga tiče kod novijih vrsta preovladavaju upravo takve. Zatim postoje kamere za unutrašnju i spoljašnju upotrebu, tu se misli na samu izdržljivost i otpornost kamera na spoljašnje uticaje (kiša, sneg, temperatura, vetar) ali i na estetiku i prilagođavanje u prostoru.
Usmerene kamere pokrivaju određni prostor koji je ograničenih dimenzija dok kružne mogu snimati ceo ugao nekog objekta i zahvatati mnogo više prostora. Postoje mesta gde je potrebno da kamere budu ekstremno izdržljive i otporne na udarce i ostale uticaje, dakle ako postoji potreba za tim treba se odlučiti za ovakve kamere jer je bolje platiti u startu malo više nego kasnije duplo.
Podela prema materijalu
Materijal od kog su kamere napravljene zavisi upravo od njihove namene. Najbrojnije su kamere čije je kućište plastično. Tu postoji više vrsta plastičnog materijala od kog su izrađene, od najjeftinije plastike od koje se proizvode povoljnije vrste kamera koje se uglavnom ne upotrebljavaju u profesionalne svrhe do onih sa veoma kvalitetnom plastikom odlične čvrstoće i fine izrade. Ako je ipak potrebno da kamere mogu da izdrže neki udarac ili jači spoljašnji uticaj onda se njihovo kućište pravi od aluminijuma. One su mnogo otpornije i dugovečnije.
Podela prema tehničkim mogućnostima
Kada se odlučite da uložite u svoj video nadzor razmišljate kako da kupite onu pravu opremu. Da ne date previše para a da ipak dobijete ono što ste zamislili. Specifikacija kamere govori i njenim mogućnostima. Svima je kao krajnji rezultat potreban što kvalitetniji video snimak ili fotografija. Ali nije svima neophodno da mogu da pročitaju koji su apoeni novčanice u rukama čoveka na 10 metara od kamere. Dakle, kamere se kupuju prema potrebama (ukoliko nemate viška para i baš ste odlučili da potrošite na skupocene tipove kamera).
Kako se napajaju kamere?
Da bi radila svakoj kameri je neophodno napajanje, odnosno izvor električne energije. Analogne kamere imaju potrebe za napajanje odvojeno od prenosa signala, dakle neophodan je ispravljač koji snižava napon na odgovarajući za baš tu kameru i putem kabla za napajanje se dovodi napon na odgovarajući priključak. Takođe koriste se i RG59 koaksijalni kablovi koji na sebi imaju i paricu za napajanje, tako da se praktično provlači jedan kabl za dve namene.
IP kamere su sa snimačem povezane preko UTP mrežnog kabla. Ovaj kabl u sebi sadrži 4 parice (četiri para po dve upletene žice). Kod njih postoji mogućnost da se jedna parica iskoristi za dovođenje napona na kameru. U tom slučaju neophodno je i da snimač ima PoE izlaze. Ovo je velika prednost jer se štedi na materijalu odnosno kablu, a i prilikom samog konstruisanja sistema ne mora da se vodi računa o izvoru napajanja i provlačenju još jednog kabla.
Karakteristike koje treba gledati prilikom kupovine
Rezolucija – broj piksela (tačaka) koje se nalaze na ekranu prilikom konstruisanja slike. Što veća rezolucija to bolje
Noćni režim rada – da li kamera može da pravi dobre noćne snimke i do koliko metara udaljenosti
Vodootpornost – da li je kamera vodootporna i u kojoj meri, ovo je naročito važno za kamere za spoljašnju upotrebu
Materijal izrade – od kog materijala je kućište kamere napravljeno, jer od toga zavisi izdržljivost
Dimenzije – u zavisnosti od situacije koju imate u prostoru i potrebe da kamera bude/ne bude diskretna
Objektivi i uglovi snimanja kamere?
Kada se radi o uglom pod kojim kamere treba da snimaju tu postoje određena pravila ali uglavnom je to individualna stvar i zavisi od same situacije na terenu. Šabloni mogu postojati eventualno kod šablonskih zgrada ili velikih magacina, odnosno prostora gde je pristupačno postaviti kamere i jasno je otkriven prostor koji treba nadgledati. U svim ostalim slučajevima obično postoje neke prepreke i razlozi gde i kako treba postaviti kamere a da bude što učinkovitija.
Kamere se proizvode sa fiksnim i varifokalnim objektivima. Fiksna se ne mogu pomerati dok je varifokalna moguće ručno podešavati nakon montiranja same kamere, i na taj način menjati ugao gledanja. Na primer: imate situaciju da u radnji hoćete da nadgledate kasu jer se tu vrši prodaja i plaćanje. Nemate mogućnost da postavite kamere baš onako kako Vama odgovara jer su tako postavljeni rafovi i ostali predmeti. U tom slučaju postavite kamere kako možete i naknadno podešavajte ugao tako da „gađaju“ tačno mesto na kasi koje želite. Ukoliko Vam nekad bude od važnosti neko drugo mesto podesite sočivo tako da gleda na drugu stranu.
Fiksni objektivi postoje sa različitom žižnom daljinom. Uglavnom su veličine 2.8, 3.6, 4, 6, 8, 12, 16mm. Pravilo u vezi sa žižnom daljinom glasi: što je manja žižna daljina to je veće polje pokrivenosti. Što se fiksnih objektiva tiče najviše je u upotrebi 3.6mm žižna udaljenost, što rezultuje uglom snimanja širine 72 stepena. Kod varifokalnih objektiva prisutna je varijabilna žižna daljina: 3.5-8mm, 2.8-12mm, 6-15mm, itd. To znači da je moguće podešavati žižnu daljinu sve dok ne podesimo kameru da snima onako kako nam je potrebno.
IP (Ingress Protection) – stepen otpornosti kamere
Standard kojim se označava otpornost kamera na spoljne uticaje i vodu naziva se IP (Ingress Protection) i definisan je međunarodnim standardom EN 60529. Svaka kamera poseduje IP oznaku i na ovo treba obratiti pažnju prilikom kupovine kamera za video nadzor i uskladiti potrebe sa specifikacijom.
Prvi broj označava otpornost kamere na upad sitnih čestica – prašine, a drugi broj označava otpornost kamere na tečnost, odnosno vlagu.
Zaštita od prašine
0 – bez specijalne zaštite
1 – zaštita od čvrstih objekata većih od 50mm
2 – zaštita od čvrstih objekata većih od 12.5mm
3 – zaštita od črstih objekata većih od 2.5mm
4 – zaštita od črstih objekata većih od 1mm
5 – zaštita od prodora prašine unutar opreme
6 – totalna zaštita od prodora prašine
Zaštita od vode
0 – bez specijalne zaštite
1 – zaštita od vertikalnog kapanja
2 – zaštita od kapanja
3 – zaštita od prskanja
4 – zaštita od polivanja
5 – zaštita od vodenog mlaza
6 – zaštita od vodenog mlaza većeg pritiska
IR (Infrared) kamere
Infrared svetlost obuhvata elektromagnetno zračenje talasne dužine veće od talasne dužine vidljive crvene svetlosti a manje od talasne dužine radiotalasa. Taj spektar talasa emituju zagrejana tela i neki molekuli kada se nađu u probuđenom stanju.
Upravo ovo saznanje iz sveta fizike primenjeno je u mnogim oblastima tehnike i tehnologije pa tako i u izradi kamera za video nadzor. U kamere su ubačene IR diode pomoću kojih je kameri omogućeno snimanje u mraku bez dodatnog osvetljenja. Domet snimanja ovih kamera je od 10 do 50 metara, zavisi od modela.