Evo za sve forumaše izrada solarnog kolektora
Može koristiti.
http://serbianforum.org/skolski-udzbenici/61606-solarna-energija-prirucn...
pasvord serbianforum.org
IZRADA SOLARNOG KOLEKTORA
OK. Ni ovi jeftiniji na trzistu nista nisu kvalitetniji. Bitno je samo staklo! Samo toliko.
A kad sam video kako se jedan lik snasao...Na krov je stavio 200m plasticnog okiten creva za vodu i to koristi kao kolektor. I sto je nabolje...radi. U podrum je stavio klasican bojler od 80l sa izmenjivacem (ono bakarno s***) umesto grejaca. Pumpu od centralnog (Sever 20g), bez ekspanzione posude, ozracivao je ceo dan, ali radi sasvim ok. Snalaze se ljudi. Nije trajno i dobro resenje, ali...za vikendice je super.
Mnogo kasnije, na jednom seminaru u Grckoj, video sam vrlo slican fabricki sistem. Ma mi Srbi smo chudo od naroda.
Eto vam ideje, ako neko bude probao, nek mi javi. Bas me interesuju utisci.
Takav sistem se koristi bar 30 godina, francuska firma je nudila kit na takvom principu jos 70tih godina.
Ideja se pokazala kao neefikasna energetski, preskupa za dobijene rezultate.
Napustena odavno.
Postoji i varijanta gde je crevo integrisano u sam crep, u strukturu crepa je postavljena bakarna cev pa je crep zapravo kolektor. Crepovi se spajaju po principu lego kockica.
@energija
Znam za te fazone, ali ja sam govorio o home made.
Vidim da si iz Barajeva, mozda se i znamo.
A ima i jos jedan prost a dobar princip
Uzme se kazan npr 60 L i napravi se kuciste da bude diht kazan se oboji u neku tamnu mat boju i ladna vode se prikljuci u taj kolektror a vruca voda ulazi u bojler elektricni koji je samo dogreje ako treba, znaci kada pustite vrucu vodu na slavinu ladna voda ulazi u kolektror i potiskuje vrucu vodu da ulazi u el bojler< prosto i solidno iskoriscenje
pozzzz
OK. Ni ovi jeftiniji na trzistu nista nisu kvalitetniji. Bitno je samo staklo! Samo toliko.
A kad sam video kako se jedan lik snasao...Na krov je stavio 200m plasticnog okiten creva za vodu i to koristi kao kolektor. I sto je nabolje...radi. U podrum je stavio klasican bojler od 80l sa izmenjivacem (ono bakarno s***) umesto grejaca. Pumpu od centralnog (Sever 20g), bez ekspanzione posude, ozracivao je ceo dan, ali radi sasvim ok. Snalaze se ljudi. Nije trajno i dobro resenje, ali...za vikendice je super.
Mnogo kasnije, na jednom seminaru u Grckoj, video sam vrlo slican fabricki sistem. Ma mi Srbi smo chudo od naroda.
Eto vam ideje, ako neko bude probao, nek mi javi. Bas me interesuju utisci.
Pojasni mi to u vezi stakla.
Koliko sam ja nekad pročitao, važno je koliko slojeva stakla ima. Po tome koliko se sećam, bilo je da jednostruko staklo zadržava 70% sunčevog zračenja, dvostruko 85%, a trostruko 92%. To je važilo za direktno + indirektno sunčevo zračenje.
To je bilo uputstvo (možda baš iz SAMa?) za samogradnju solarnog kolektora.
Nisam baš zagledao, imaju li ovi sadašnji kolektori više slojeva stakla?
Staklo sluzi kao "izolator" jer propusta UV-B i UV-A zracenja koja predaju toplotu plocama koje su najcesce izradjene od bakra.
Kao prvo, stakla moraju da budu ojacana, zbog mehanickih ostecenja, kao i otporna na toplotu.
Bolji prozizvodjaci solarnih panela koriste kaljena, prizmaticna stakla. Te staklene povrsine, imaju vise funkcija. Prvo sto zadrzavaju energiju u samom kolektoru, a samim tim imaju vecu efikasnost kod manjeg suncevog zracenja.
Izolacija samog paneloa je takodje bitna. Moze biti izvedena tervolom, ili kod kvalitetnijih, poliuretanskom penom.
Skuplji i kvalitetniji paneli su vakumirani, izradjeni od bakra i premazani specijalnim namazom koji apsorbuje suncevu energiju.
Koliko sam ja nekad pročitao, važno je koliko slojeva stakla ima. Po tome koliko se sećam, bilo je da jednostruko staklo zadržava 70% sunčevog zračenja, dvostruko 85%, a trostruko 92%. To je važilo za direktno + indirektno sunčevo zračenje.
To je bilo uputstvo (možda baš iz SAMa?) za samogradnju solarnog kolektora.
Nisam baš zagledao, imaju li ovi sadašnji kolektori više slojeva stakla?
Ne znam za te slojeve, ali znam da si prizmaticna stakla odlicna. Sa unutrasnje strane izgleda kao macije oko.
Svaka prizmica se ponasa kao lupa, i ziza je tacno na samoj celiji kolektora.
Evo jednog extremnog primera. Covek je zahtevao da mu paneli budu na sred dvorista. Zagrejvaju sanitarno bojler od 450l.
Jel ste ovo vi radili, sto su kolektori postaljeni kao piramida a ne svi okrenuti ka jugu ? ima li neki razlog ili ovako
pozz
Nista mi nije jasno kod ovakvog postavljanja?
Jel ste ovo vi radili, sto su kolektori postaljeni kao piramida a ne svi okrenuti ka jugu ? ima li neki razlog ili ovako
pozz
Ima, Tri kolektora so odlicno pozicionirana. A cetvrti je dodat po zelji vlasnika kuce. Da bi mu piramida bila simetricna i da bi bila kao estetski lepsa. Cetvrti panel nema nikakvu funkciju osim estetske .
Vezi magare gde gazda kaze, pa makar i crklo.
To pozicioniranje baš nema neku teoretsku potvrdu niti razlog.
Jutarnje i večernje sunce su suviše slabi da bi imalo smisla okrenuti kolektor prema njemu. Najjače sunce je od 10-16h i to treba vijati (znamo to i iskustveno, ne treba nam merenje koje to potvrđuje).
Ovako je čovek dobio umesto 4 kolektora 1,5.
Ja to ne bi tako uradio makar ne uradio posao. Ne bi voleo da uz takav sistem neko pomene moje ime kao majstora, jer svako ko to vidi može imati samo jedno mišljenje o tome...
Slazem se sa tihi-jem. Ok da je dva konektora zakrenuo malo za par stepeni pa da hvataju ujutru i uvece ono malo. Al ovako postavljen ne hvata nista Ako idemo tom logikom zasto nije i u ove praznine dodao po par rebara imao bi vise sa tom prazninom nego sa celim kolektorom naopako okrenutim. AL dobro... Vezi konja gde ti gazda kaze...
MarkoEnter wrote:Jel ste ovo vi radili, sto su kolektori postaljeni kao piramida a ne svi okrenuti ka jugu ? ima li neki razlog ili ovako
pozz
Vezi magare gde gazda kaze, pa makar i crklo.
Aha onda je ok, pa i to sto kazes kako gazda kaze tako i radis mada ima dosta cudnih ljudi
pozzzz
3 Kolektora su pozicionirana E, SE. Ovaj poslednji i ne iskorisceni je okrenut, SW.
Ako mislis da 1.5 kolektor ima funkciju, objasni mi kako onda uspeva da zagreje sanitarni bojler na 80C.
Ne vidis da je nagib malo veci, tako da su 3 kolektora od nekih 10h do 17h stalno pod suncevim zracenjem.
Moja ideja je bila da ih postavim kao pola oktagona, ali konstrukcijski nije bilo moguce.
I ja sam bio skeptik sto se tice funkcionisanja, ali veruj mi da bolje rade od mojih koji su postavljeni na krov sa vecim nagibom.
Ja imam 2 indenticna kolektora koja zagrevaju bojler od 250l i u toku leta ne mogu da postignu 80C.
3 Kolektora su pozicionirana E, SE. Ovaj poslednji i ne iskorisceni je okrenut, SW.
Nisam baš siguran za ove tvoje oznake... S znači jug pa onaj SW (South-West tj Jugo-Zapad) ne bi mogao biti neiskorišćen pošto hvata večernje sunce. Ako je tako pozicionirano kako kažeš (a koliko vidim pod 90* su) onda je stvar još gora jer onda 2 (NE tj Severo-Istočni i NW Severo-Zapadni) nemaju niakavog efekta.
Ako mislis da 1.5 kolektor ima funkciju, objasni mi kako onda uspeva da zagreje sanitarni bojler na 80C.
Baš to mislim: isti efekat bi imao i sa 1 kolektorom, a ne sa 4.
Ne vidis da je nagib malo veci, tako da su 3 kolektora od nekih 10h do 17h stalno pod suncevim zracenjem.
Moja ideja je bila da ih postavim kao pola oktagona, ali konstrukcijski nije bilo moguce.
Ugao solarnog kolektora treba da je takav da sunčevi zraci u njega udaraju pod 90*. Svaki drugi ugao pod kojim sunce pada smanjuje efektivnu površinu kolektora pa ima efekat kao da je kolektor manje površine, a pod uglom od 90*. Zato se kolektori postavljaju pod uglom bliskim geografskoj širini jer je sunce oko podne pod uglom od 90*. Da li sunce ujutru ili uveče slabije sija? Što se sunca tiče isto sija, samo je ugao pod kojim pada na nas oštriji (mnogo dalje od 90*) pa je efekat sijanja puno manji.
Moja ideja je bila da ih postavim kao pola oktagona, ali konstrukcijski nije bilo moguce.
I ja sam bio skeptik sto se tice funkcionisanja, ali veruj mi da bolje rade od mojih koji su postavljeni na krov sa vecim nagibom.
Ja imam 2 indenticna kolektora koja zagrevaju bojler od 250l i u toku leta ne mogu da postignu 80C.
To za oktagon ima smisla kada se oko podne naoblači, ostali deo dana je vedro, ali je koplikovano jer bi trebalo ujutru isključiti zapadni, a popodne isključiti istočni kolektor da ne odvlače energiju.
Najbolje bi bilo da kolektori prate sunce ceo dan kao radar, ali i to je preskupo i komplikovano.
Vazi. U pravu si.
To pozicioniranje baš nema neku teoretsku potvrdu niti razlog.
Jutarnje i večernje sunce su suviše slabi da bi imalo smisla okrenuti kolektor prema njemu. Najjače sunce je od 10-16h i to treba vijati (znamo to i iskustveno, ne treba nam merenje koje to potvrđuje).
...
Da uokvirno ali ne bih se slozio u svemu. Generalno treba juriti Sunce kada je u zenitu ali to nije uslov.
Teretski pozicioniranje i van strogog juga predvidja pozitivne rezultate.
Kolektori imaju apsorber koji je premazan posebnim selektivnim slojem i nije stoga nuzno potrebno da bude direktno okrenut Suncu jer prikuplja izmedju ostalog i difuzno zracenje tj radi i kada je oblacno.
Dakle, kolektor uspesno prikuplja toplotu i kada ne przi Sunce, tokom oblacnog vremena.
Ta teorijska predvidjanja potvrdjuje i praksa sirom sveta, a naravno i kod nas.
pozicija kolektora koji gleda na zapad omogucava nekih 90tak % prikupljene toplote od pozicije strogo na jug.
Jug jeste najbolji ali i odstupanja od juga na istok ili zapad ne donose neke osetne probleme.
Imam nemacki softver za proracunavanje dobitaka solarnih kolektora shodno poziciji tj azimutu i elevaciji i tu takodje prema teoriji pozicija moze da ide u dosta sirokim rasponima zimuta.
Daleko veci uticaj na toplotni prinos na celogodisnjem nivou ima elevacija tj nagib kolektora.
I jos jedna sitnica, kolektori ne treba da stvaraju veliku temperaturu vode jer tada rade najmanje efikasno, imaju najvece gubitkei generalno tada najlosije rade.
Cilj su srednje tj umerene temperature jer je tada najveci stepen iskoriscenja suncevog zracenja pri pretvaranju u akumuliranu toplotu.
To je oko 55C kao optimalna vrednost.
A naravno svaka pozicija i svaki kolektor je prica za sebe i shodno tome treba prilagodjavati situaciju u odnosu na zeljene osobine. (visoka temperatura ili veci protok kao prioriteti.
Pri tome se kolektori razlicito povezuju za zimski rad i za letnju rad, kada ih ima vise komada.
Razlicito se povezuju i kada se zagreva bazen (trazi se protok) odnosno kada se povezuje za zagrevanje objekta (visa radna temperatura).
paralelno odnosno serijski redno).
generalno odabrana elevacija kolektora treba da bude uskladjena za datu geografsku sirinu odnosno nagib ose Zemlje prilikom rotacije.
A kako god da se postavi je bolje nego da ga uopste nema, cak i na severnoj strani pozitivan je ukupni godisnji energetski bilans.
Koliko ja znam za nase podneblje,kolektori se okrecu ka juznoj strani 35-55 stepeni zavisi od godisnjeg doba,a ovo nema veze sa naukom ni praksom?
Ovo za 55 stepeni mi nije jasno.Da bi kolektor postigao temperaturu preko 90 stepeni stavlja se dva sloja stakla a po tebi ispade da je bolje da bude niza temperatura?
@energija,
svaka cast!
Ma meni se Rehau i Guzer dali onako sertifikat. cisto da se nadje.
Ovo za 55 stepeni mi nije jasno.Da bi kolektor postigao temperaturu preko 90 stepeni stavlja se dva sloja stakla a po tebi ispade da je bolje da bude niza temperatura?
Sva literatura, softverski proracuni daju brojke koje ne ostavljaju mesta pogadjanjima- stepen konverzije Suncevog zracenja u toplotu opada sa porastom temperature medija u kolektoru van optimalnog opsega.
Praksa potvrdjuje postavke teorije.
Visoke temperature kolektora su trazene kada se koristi visokotemperaturno vodeno grejanje prostora, no tada je iskoriscenost manja odnosno potrebna je veca povrsina kolektora (citati skuplja investicija za istu kolicinu pridobijenih kWh ).
Nekada tako mora ali generalno solarni sistemi se projektuju na sto bolji odnos ulozeno- kolicina dobijene energije.
Podaci meni dostupni (izvor NASA meteo) obradjeni u SAH softveru (deo paketa Ret screen) ovako izgledaju:
kolektor pozicioniran strogo na jug, nagib 90 o (vertikalan)/ nagib 0 o (horizontalan)
januar prosecna dnevna insolacija po 1m2 2,82kWh /1,49
juli (isti uslovi) 2,88/6,27
septembar (isti uslovi) 3,55/ 4,26
kolektor pozicioniran 30 stepeni na zapad, nagib 90 o/ 0 o
januar prosecna dnevna insolacija 2,51/ 1,49
juli 3,29/6,27
septembar 3,61/4,26
kolektor pozicioniran 90 stepeni, cist zapad 90 o/ 0 o
januar 1,23/1,49
juli 4,08/6,27 (obratiti paznju, zapadni polozaj daje vise energije nego jugozapad usred leta)
septembar 3,05/4,26
Sunce ima razlicit ugao obasjavanja po sezonama, Zemlja menja blago deklinaciju takodje, tako da ono sto mi mislimo da je ocigledno na osnovu przenja Sunca koje osecamo ne mora da znaci da je i optimalno za transfer energije u korisnu za akumulaciju.
Drugi deo poredjenja
kolektor strogo na jug azimut, nagib kolektora 35 o (tipican krov kod nas)/ 0 o (horizontalan)
januar 1,52/1,49
juli 5,9/6,27
septembar 4,13/4,26
itd
Imam podatke u excelu za razne nagibe, azimute, mesece no da ne sirim pricu.
Iz gornjeg se vidi da mnogo vise utice povoljan odabir nagiba kolektora nego umereno okretanje od cistog juga.
Sa druge strane, zavisi i sta nam je cilj.
Nekada nije zgodno da leti imamo najvise prikupljene energije (ionako je dug dan pa se puno sakupi) po m2 i satu osuncanosti vec zimi kada je Sunca jako malo.
Tada optimizujemo sistem za zimsko prikupljanje energije.
U tom slucaju imamo vrlo slicne dobitke recimo u februaru i u avgustu.
Solarnim kolektorima se moze grejati cak i kuca tokom zime, uz optimalni proracun i dovoljno veliku povrsinu kolektora.
Gore je vidljivo da se u januaru moze prikupiti PROSECNO DNEVNO oko 1,5kWh po 1m2.
To znaci da recimo 20 kvadrata kolektora prikupi prosecno 30kWh energije.
To znaci da recimo 100 kvadrata (toliko ima bar krov bilo koje kuce) kolektora prikupi oko 150 kWh energije.
To je ekvivalent oko 15 kubika zemnog gasa dnevno, odnosno oko 450 kubika gasa meseno.
E sad, tih 100 kvadrata kolektora i pocetna investicija i ono sto najvise smeta a to je nestalnost intenziteta suncevog zracenja usled magle i ostaloga kvari pouzdanost upotrebe.
U proseku na papiru je sasvim ok, a u praksi zna da bude sareno.
Cesce je problem ali ima solarnih instalacija gde se zaista kuca greje samo na ili pretezno na Suncevo zracenje preko kolektora.
Sunce je zimi dosta nisko pa je jako bitno da nema u blizini kuce prema horizontu zimzelenog drveca, visokih zgada ili drugih optickih prepreka koje bi zaklonile direktno suncevo zracenje.
Ono sto je interesantno je da na strogo severnoj strani u januaru (najgori mesec po tom pitanju) po 1m2 moze da se prikupi cisto difuznim zracenjem Sunca oko 0,5kWh dnevno.
Napravljeni su kolektori -prozori koji uspesno koriste tu osobinu difuznog dnevnog svetla.
(potraziti KD Fenster, a ja sam vec ostavljao linkove).
Ideja je patentirana, dobila silne nagrade po Nemackoj, prezentuje se po sajmovima i popularnim TV programima..
Kako god Sunce nam salje toliko veliku kolicinu energije svaki dan da je prosti smesno da smo kao civilizacija u stanju energetske krize godinama a ne umemo da se posluzimo ponudom prirode.
i jos besplatno a tu je zez, ne moze se naplatiti drzavni porezi ostale novcane transakcije kao sa naftom, gasom, strujom i slicno.
Definitivno poznajes materiju.
Po programu koji sam Dobio od Gauzera, racuna se neki dnevni prosek za nase podrucije od 2500w'h. Naravno, kada je nebo cisto i nema teskih i sivih oblaka. Moj otac je pre 25 godina radio hotel Galeb u Ulcinju. Oni su tada koristili rotacione platforme za kolektore.
Problem kod zagrevanja prostora solarnom energijom je u tome sto se na nasem podnevlju tesko ostvaruje.
pogotovo sa visokotemperaturnim rezimima...ja takve sisteme nisam radio, niti mi pada na pamet. Moze kod podnog grejanja, ali mora da postoji bafer i dodatni izvor energije.
Kuci, solarno koristim samo za zagrevanje potrosne vode.
Bojler je povezan i sa grejanjem, tako da zimi dogrevam ili na loz ulje ili cvrstim gorivom.
Znam da mi je racun za struju iznosio oko 8000, sa sada i sa svim poskupljenjima ne prelazim 4500. Leti i izimi. Usteda 500evra godisnje. Taman za ugalj
Cela priča jeste tačna ako se zadržimo na energiji i ne ulazimo u ekonomiju.
Kolektor na severnoj strani daje 5 puta manje enegije neko onaj okrenut ka južnoj strani. To znači i da je 5 puta manje isplativ. U našim uslovima investicija se isplati za oko 15 godina, a sa kolektorima okrenutim na sever za 75 godina! Ispalti se?
Ova ušteda od 500 evra godišnje je nemoguća ako nemaš neki bazen ili trošiš ogrooomne količine vode.
Za 500evra se dobija 28500kw struje, a to je 2380kw mesečno samo za grejanje tople vode?! To je 34m3 tople vode mesečno. Dovoljno za bar dvadesetoro. U mojoj kući živi šestoro odraslih i trošimo ukupno 15 m3 vode mesečno za sve potrebe.
Ja bih voleo da me neko računom ubedi da se solarna instalacija može isplatiti za manje od 20 godina (u našim uslovima bez subvencija).
Po programu koji sam Dobio od Gauzera, racuna se neki dnevni prosek za nase podrucije od 2500w'h. Naravno, kada je nebo cisto i nema teskih i sivih oblaka.
Pretprošle godine sam radio jedan projekat i imao sam merač postavljen cele godine: u julu i avgustu oko podne, sunčevo zračenje je 10-11.5kw/čas po m2. Za zimu se ne sećam, morao bi pogledati u papire. Svakako ogromna energija.
Grejac wrote:Po programu koji sam Dobio od Gauzera, racuna se neki dnevni prosek za nase podrucije od 2500w'h. Naravno, kada je nebo cisto i nema teskih i sivih oblaka.
Pretprošle godine sam radio jedan projekat i imao sam merač postavljen cele godine: u julu i avgustu oko podne, sunčevo zračenje je 10-11.5kw/čas po m2. Za zimu se ne sećam, morao bi pogledati u papire. Svakako ogromna energija.
Tihi nesto si pobrkao,toliko kwh ne moze ni u Matrixu.
Energija cenim sve to sto si naveo ali mi opet nije jasno zasto bih ja limitirao temperaturu vode na solarnom kolektoru kad mi je sunce i onako salje za dzabe.Razumem situaciju kada se koristi za podno grejanje ali za zagrevanje vode ne vidim poentu.Sta u slucaju kada covek,kao Tihi recimo,akumulira energiju preko dana da bi je koristo nocu?
Valja.