Nisam ja potcenio nikog.Ako je ispalo tako izvinjavam se.Lepo izgleda samo nikako da resis resetku.Ona kao da je talija za sve gorionike.Probacu onu spiralu koja je mnogo manja od tvoje pa cu javiti sta sam dobio.Samo da ne drobi pelet onda ce moci da se smanji gorionik jos za 30%.Dzepna izvedba.Stavic sve na solarni pogon pa cemo videti koliko moze da izdrzi.
Sto se tice peleta nesto lupam glavu.
Prilikom susenja soje i kukuruza kod mene u pogonima a pre odlaganja u silose ja prosejavam finalni proizvod.Tako da ja ustvari koristim otpad od soje i kukuruza a ne sojinu slamu.
Sutra cu u selo da uzmem bas slamu pa cu videti sta dobijam.
Kombinacijom ova tri dela dobicu nesto sto ce se lakse paliti a jace goreti.Valjda ce uspeti javljam.
Samogradanja pelet-gorionika
Lave, koji je precnik cevi gde ide puz i plamenika?
Nisam jos video ovakav dizajn po netu.
Mislim, nisam video da je toliki precnik cevi za puz u odnosu na plamenik.
Jel ovde pelet ide ravno na pepeljaru?
Hvala.
Pozz.
Chriss , ovo je manji gorionik od ovih sto vec rade a cev dozatora je ista kao kod velikog fi 71 mm a samo sto mi je na velikon gorioniku cev za sagorevanje fi 125 a na malom je fi 102 i ima slika resetke koja ide u gorionik samo je to stara (obican lim 3 mm) i koristim uvek za testiranje tj prvo paljenje da vidim kako dise.
Pitanje:
Recimo da imam plamenik fi125mm.
Kolicinski, koliko peleta treba da se ubaci na primem kod paljenje pa posle kod doziranje?
Jeste nekada merili makar sac metodom koliko je to peleta?
Hvala.
U matematici nema sac metode. Ako želiš da znaš onda izračunaš. Za fi 125 ne znam ali za fi 150 (moj) sve tačno u gram znam. Doziranje za potpalu iznosi 225 gr. Trenutna podešavanja su: Održavanje 1485 gr/h, snaga 1. 1620 gr/h, snaga 2. 2340 gr/h, snaga 3. 3555 gr/h. Bilo šta da bi izračunao, moraš znati kapacitet doziranja gr/s.
E ovo sam trazio.
Svaka cast i puno hvala.
Napravio sam svoj prvi i eksperimentali gorionik.
Do duse, stvarno je mini sto je Lav bio rekao.
Danas sam ga prvi put upalio.
Rucno sam palio, bez elektronike itd.
Doziranje sam napravio za sada bez puza, nego gravitaciono pa sam ja ubacivao koliko sam mislio.
Nisam bas zadovoljan rezultatom, ali sada vidim kako zapravo to funkcionise, mane i vrline.
Moja cev je 80x80.
Ventilator sam koristio od nekog auta, sto tacno pace na ovaj precnik od cevi.
Otvpr kroz koji doziram je 40x40 cev.
Duzina samog plamenika je mi je 13cm (toliku cev sam nasao).
pepeljaru sam napravio od lima 3mm debljine sa rupama fi 6mm.
Dimenzije pepeljare je 12x7.
Pepeljara je odignuta od dna cevi 1.5cm.
Otvor primarnog vazduha sto se uduvava je 15 x 50.
Kod podpaljivanje mi se dim vraca kroz dozatorsku cev.
Kada se razgori sve i stvori plamen onda vise nema dima kroz dozatrosku cev.
Imam utisak da mi gorionik bolje radi kada je dozatorska cev otklopljena nego kada je poklopljena.
Iako na zadnjoj ploci imam rupe za vazduh u donjoj zoni u visinu grejaca fi 6 a u gornjoj zoni pored otvora za dozatora fi4 sa obe strane.
Izgled sagorelog peleta je solidan, mada mislim da nije dobro jel ima oko 20% ugljenisanog peleta u potpuno sagorelog pepela koji je fin, sitan i sive boje.
Koliko vi imate ugjenisanog peleta?
Da li je to normalno?
11.02.2018 dodato:
Postavio sam 3D model izgled mog gorionikakoji sam napravio ovih dana.
Model sam izradio u FreeCAD aplikaciju, inace cesto koristim ovu aplikaciju za
ove moje kucne radinosti.
Svasta moze u njemu da se dizajnira i u 3D projektuje.
Na prvoj slici gde je sa desne strane ploca na kraju, umesto ploce ide ventilator.
Sad vidim da zadnja slika u malom formatu nije moja slika, ali kad se klikne na nju onda se otvori moja slika.
Ne znam odakle je ta slika, ne mogu da je uklonim...
Bude po nešto ali ne smije biti previše. To je ili prejak ventilator pa izbacuje ili preveliko doziranje pa ne stiže da sagori. Rupe za sekundar malo povećaj. Kad gorionik bude u kotlu onda će cug vući tj dim. Usklađivanje goriva i zraka je velika i odlučujuća stvar kako će gorionik raditi. To je kao podešavanje karburatora na sterijim automobilima
Pozdrav drugari.Za kiji dan pustam gorionik koji sam pravio po Lavovim uputsvima.Ide u probu i ako bude proba prosla kako treba stavljam snimak a posle toga rasklapanje do zadnjeg detalja jer sam sve napraviio demontazno zbog ciscenja.|Jos koji dan i znacemo sta se desava.A ako bude dobar i dimenzije cemo staviti.
Evo slike resetke za gorionik.
poz
Koji je fi rupe? Jesu li zavjese iste visine? Lijepo je naći skoro pa urađenu poziciju ali mislim da je previše rupa na prednjem dijelu za manje snage gorionika. Možda se i varam
Rupe su fi 5mm.Prva zavesa zatvara izlaz iz gorionika sledeca je manja za 5mm z zadnje za 9mm.Ako bude viska rupa lako cemo ih zavariti slazes se?Probacemo pa sta bude
Daniel66:
Slicnu resetku sam video kod Centrometal gorionika.
Rupe su fi 5mm i ajmo reci od pocetka gorionika gde ti je onaj polukruzni metal pa nazad ka dubini gorionika
ima neizbusen prostor oko 1/5 cele duzine pepeljare.
Ako ti nesto ovo znaci...
Raspitaj se dali kod nekog CM gorionik radi na 5-8 ili 10 kw. Kod tebe će da radi na 15 kw bez problema ali tebi treba dobar rad na 4-5 -6 kw
Znaci da zatvaranjem rupa na pocetku resetke mogu da regulisem rad na minimalnom modu?To ce biti super jer bas taj rad je kod vecine gorionika najproblematicniji dodje do zatrpavanja resetke i gorionik se gasi.
Chriss
Nije mi jasno one tri cevi koje vidim na ctrezima a stoje van cevi za sagorevanje cemu sluze?
Sto se tice povratnog dima pri palenju bilo je i kod mene ali sam u programu napravio da mi ventilator odmah krene sa radom ali na minimum tek toliko da simulira cug dimnjaka , drugacije ce ti se ponasati u peci nego ovako a nemozes jos nista znati dok mu ne postavis konstantno i jednako doziranje.Ima jedan forumas gorionik koji sam licno video i dozira ga 5-6 sec pa mu pauza 80 sec a to nije dobro ne bude stabilan plamen a to ti je skoro kao kad mu ti sakacke dodajes pelet.
Trebas napraviti da ti bukvalno jedan po jedan pelet dozira , ili da imas sto vise ciklusa u minuti.
Daniel66:
Mislim da to nema veze sa regulacijom i radom na minimalnom modu.
Mislim da to ima veze sa interupcijom sekundarnog vazduha.
Evo moje misljenje:
Primarni vazduh ulazi dole ispod resetaka.
Snabdeva kiseonikom zar.
Pretpostavljam da resetke gde je zatvoreno ispred (min 1/5 dela resetke) sluzi da bi se primarni vazduh vracao ispod resetke i ponovo se susreo sa zarom.
U suprotnom bi izduvao ispred zara i zbog veceg pritiska bi mogao da udara u gornji deo plamenika gde je zapravo predvidjeno da dolazi sekundarni vazduh.
Sekundarni vazduh bi trebao da se uduvava u srediste plamena, kako bi opskrbio kiseonikom plamen i povecala temperatura plamena.
I jos mnogo toga ali da to ostavimo za neki drugi put mozda.
Usmerivaci vazduha ispod resetke (pepeljare) mi isto ukazuju da sluze da pod pritiskom guraju vazduh u zar.
Po ovome, mislim da plamena ispod resetke ne bi smelo da bude.
Minimalni mod:
Ovaj korak bi trebalo isto da funkcionise kao i maksimalni mod.
Principijelno isto, samo sa razlikom da se dozira manji sekundarni vazduh ali i manji primarni.
E sada, ne treba da se zaboravi, da svaki gorionik, bio to pelet, brener za varenje ili brener za secenje itd.
ima svoje regione kako funkcionise i sta se koristi.
1. Teme plamena
2. Telo plamen
3. Vrh plamena
Mi iskoriscavamo kraj plamena zapravo, od temperature kraja plamena zavisi i nase grejanje.
Ako cemo praviti kovacku vatru i dodavati primarni vazduh onda cemo pre ili kasnije hipoteticki receno a i mozad realno
istopiti resetku pa i sam plamenik.
Znaci, po mojim saznanjima koje imam vezano za razvoj pozara i raznih sagorevanje hemikalija itd.
zakljucujem, da se regulacija izmedju minimalnog moda i maksimalnog moda mora odvijati u srazmeri sa tri elemenata:
1. kolicina gorivo
2. kolicina primarnog vazduha
3. kolicina sekundarnog vazduha.
Tacnu razmeru ne znam za konkretan slucaj pelet gorionika, ali princip mora da bude ovaj sto sam opisao.
Ne treba da zaboravimo da jaku vaznost ima kakav plamen imamo po temperaturnom karakteristike.
Mozemo lako da se zeznemo kod regulacije, sto mislim da je i problem kod vecina gorionika na min i max podrucje.
Na min podrucije trosi mnogo gorivo a nema temperaturu i isto to na max podrucije, trosi previse gorivo u odnosu na temperaturu sto odaje.
Moramo odrediti dal nam u min modu gorionik mora isto da radi kao i u srednjem modu.
Zapravo, treba nam "sveca" plamen da bi odrzavao vodu na 40+C ili nam treba 5x sveca plamen da bi odrzavali vodu na 50+C.
U oba slucaja je sve isto.
Temperatura plamena ne prelazi vise od oko 400-450C.
Osim sto se trosi vise kiseonika i vise goriva u vecem modu ali u vecem modu se razvija veca energija u odnosu na min. modu.
Zato dolazimo do toga, da jaku vaznu ulogu igra kolicina doziranog goriva/kolicina primarnog vazduha/kolicina sekundarnog vazduha.
Ako se precizno odredi sve tri elemenata i to bude u skladu onda mozes da stelujes sve, ali se srazmera ne sme poremetiti unutar parametara.
Po mome, sekundarni vazduh ne bi ni trebalo da se dozira dok se temperatura vazdusnog podrucija u plameniku ne postigne od oko 450 - 600C.
Tek tada bi ja dodavao sekundarni vazduh u plamen.
Verujem da postoje plamenici koji su spolja termo izolovana, ako postoje siguran sam da je zbog sekundarnog vazduha izolovano
a ne da se ne bi opekli na cev.
Raspisao sam se malo oko ali veze nemam sa izgradnjom gorionika
Nemoj te i zameriti zbog toga, nadam se da ce moj tekst nekom koristiti...
Chriss, previše konfuzije je ovdje za ljude koji su na samom početku i sa minimalnim znanjem oko rada i izrade gorionika. Nema potrebe pominjati plamen ispod rešetke jer za to nema nikakve šanse. Ispod rešetke je nadpritisak i nije prisutno gorivo, tako da nema nikakvih uslova za gorenje. Za optimalan rad na određenoj snazi od presudnog značaja je veličina rešetke, otvora na njoj i veličina komore za sagorijevanje. Primjer: Ako je rešetka dugačka i komplet izbušena (kao kod Danijela) na malim snagama imamo dva slučaja. Na početku rada gorionika imamo malu količinu goriva koja je na prvoj 1/3 rešetke. Ostatak rešetke je slobodan i kroz njega, lakše nego kroz pelet i žar, primarni vazduh izlazi u ložište i kroz dimnjak odnosi mnogo toplote. Dužim radom gorionika na zadnjoj strani rešetke se nakuplja veća količina pepela koja vremenom zagušuje gorionik. Ako je rešetka kratka a doziramo veće količine goriva ono ne stiže da sagori potpuno već biva ili potisnuto novim gorivom kao ne sagorelo u pepeljaru ili oduvano pojačanim ventilatorom ili će zagušiti gorionik. Zavjesama na rešetki se pokušava dovesti primarni vazduh baš ondje gdje je potreban. Pri malim snagama to je prva 1/3 i 1/2 rešetke gdje uvijek ima žara i goriva. Za male snage to sa zavjesama je teška rabota. Ne vjerujem da postoji niti jedan gorionik koji periodično uduvava sekundarni vazduh. On je prisutan uvijek kao i primarni samo im treba uskladiti odnos. Treba se opredjeliti kolika vam snaga približno treba i na tome eksperimentisati. Što više približiti minimalnu i maksimalnu snagu da kvalitet izgaranja bude dobar i ma minimumu i na maksimumu. Neka ta razlika bude 10-15 kw pa se nečemu nadajte a ako je to 30 i više kilovata onda negdje mora da škripi u kvalitetu izgaranja.
Dusmanijat:
Ovo si super napisao.
Ne verujem ni ja da postoji takav gorionik koji po potrebi uduvava sekundarni vazduh, samo sam pomenuo
kroz tekst koji sam napisao, kako bi ja uradio da imam sve tehnicke mogucnosti za izradu nekog gorionika.
No, za sada ostajem na standardnu varijantu i sluzim se iskustvima i opazanjima drugih ljudi i eksperimentima
koje sam izvodim.
Mnogo vaznu stvar si pomenuo, sto mislim da je od vrhovnog znacaja:
Gorionik mora biti usko dimenzionisan i onda ce imati najefikasnije sagorevanje.
Nikako mi nije bilo jasno kako moze biti gorionik deklarisan od 12kw do 45kw.
Vidjao sam i takve dokumentacije.
To je za mene bio totalan promasaj od gorionika ako on zaista tako radi.
Trebalo bi da su sistemi za doziranje parametrisani i za trenutne potrebe gorivo a ne samo na rpm/sec.
No, to je mozda kompleksije izgraditi u domacoj izvedbi.
U svakom slucaju, tema je super i ima puno misljenja i ljudi sa iskustvom koje itekako moze da se iskoristi u pozitivnom smislu.
Takodje uvek tezim ka unapredjenje ako je to moguce, pa tako i u ovome oko izgradnje gorionika.
U suprotnom, lakse je kupiti za $25 kompletan tehnicki crtez i napraviti gorionik koji radi i gotovo.
To je za mene copy/paste i nema kreativnost, nauke i osecaja neuspeha i uspeha...
Slazem se sa vama drugari.Zbog tih deklaracija na gorionicima od 5 do 75 KW i ja sam se odlucio na samogradnju.Nikako mi nije bilo jasno da neko zvanicno prodaje te gorionike ,pusti ih u rad a onda nestane, a ti daso ako hoces da promenis pelet dobro razmisli.Zato i hocu sve da postavim na forum do zadnjeg detalja samo da lepo proradi pa onda ljudi neka skupe 200-300 eura i naprave gorionik kako njima odgovara.
Sto se tice sekundarnog vazduha postoji mogucnost njegovog doziranja pomocu zavesica koje se mogu regulisati stepenasto ali mislim da to komplikuje jako stvar i odvodi pravljenje gorionika u profesionalne vode.
Sekundarni vazduh bi se moglo kontrolisati elektronikom, odnosno elektro ventilom.
Tipa sto su step motori na kolima. Ali oni od auta se ne mogu ovde koristiti.
Elektronika bi mogla stalno da prati situaciju i da izjednacava stvari.
Ali kao sto si rekao, to bi komplikovalo stvari.
Mada mislim da treba uneti i te delove umereno pa neka se svi odluce sta ikako ce.
Meni elektronika bez inteligencije nije nista, dok sa druge strane to isto funkcionise perfektno da kazemo.
Neka se ljudi odluce sta ce uraditi.
Jedva cekam da stignem do kontrolera, to je moja oblast i mislim da ce mi gorionik biti gore napakovan od rakete.
Imam pitanje:
Gde vi nabavljate te cevi za vase plamenike?
Ja u mom kraju nema sanse da kupim/dobijem/nadjem/ukradem sta god parce cevi fi125 pa jos 20cm dugacko.
Ili da kupim celu cev sto bogami kosta i nije mi rentabilno ili ne znam gde sta da demontiram da dodjem do te cevi.
Jeli mislite da je ovo malo zakomplikovano i da treba još?
Ha ha ha ha!
Ovo je prava raketla!
Pa tebi ovde ne treba gorionik od odvoliko elektronike se greje pola kuce.Drugu polovinu grejes ti trceci da sve to ukljucis.Hahahaha
Pa zato i stoji sve to spojeno da covek ne trci.Vec duze vreme to przi kostice bez greske a pec sam video , bela kao sneg.
Nije bitno kako sve izgleda bitno da radi kako treba.
Chriss
Ako imas u blizini mlekaru pitaj kod njih ja sam tamo nabavio za probu a sada sam kupio 2m u prodavnici sto rade samo inox . Oni hoce da seku pa im nekada ostane i manje od 1m.Ja sam za stari narucio pa su mi iz SLOVENIJE poslali 1m cevi 12mm i lim 4mm 100 x 1000 mm za resetku.Jedino sto sam dugo cekao.
Najbolje da pitas brata gugla on zna gde ti je najbliza prodavnica inox-a
Aj da vas pitam za savet oko maksimalnog precnika plamenika.
Koja bi po vama maksimalni precnik cevi za plamenik moglo da se koristi
za kotao gde je ulaz na vratima visina 20cm.
Evo i gruba sllika toga sto pisem...
Lave: odgovor na post #346
Te tri cevi su zapravo tri srafa koje sam planirao da stavim i time stegnem zadnju komoru i plamenik.
Nebitna stvar u sustini....
Mislim da ti je jednostavnije ovako kao sto ja radim da na kutiji savijes kant ili jednostavno dovaris flah 20mm i na to mozes zavrnuti poklopac a i prednji deo sa klipinzima.Kod mene tako drzi a na gorionik u garazi sam napravio rezervoar od oko 40 kg i sve to izdrzava.
Post #332 slika 1 i 2 , mislim da ces skontati a flah sam uvukao unutra za 2mm tako da spolja bude ravno.Tako je i sa zadnje strane gde mi je ventilator.Ili postavi bar 4 sarafa ako ostajes pri svojoj ideji posto ce tako bolje da dihtuje.
Jeste Lave, tvoja verzija je bolja.
Ovo je na 3D modelu sam samo stavio onako da imam orijentaciju kada radi i ostalo je ukljuceno pa me mrzelo ponovo da exportujem sliku...
Svakako sam napravio na 4 srafa i sa plocama da mogu lepo da odvrnem sve.
Samo ovo varenje me smara najzesce.
Kad ne umem.
No, drugar je rekao, da kada budem pravio taj veci i "pravi" gorionik da ce mi sve iseci plazmom nekom i ne znam cime ce zavariti da to bude dobro.
Inace, sta mislis o moje pitanje u mom postu #357?
Imas neki predlog?
Hvala.
Sto se tice precnika cevi plamenika kod mene je fi 125 na oba gorionika a za stari sam uzeo gotov projekat bravarije samo sam male izmene pravio i pise da je snaga do 50 kw i stvarno moze toliko da se izvuce.
Nije dobro da postavljas gorionik tamo na gornji otvor ispod izmenjivaca gde si napisao da je 20 cm bolje je da stoji sto nize i da dodas neke pregrade da se plamen i toplota sto duze zadrzavaju u peci.
Usput samo da kazem da je napokon carina proradila i stizu delovi
Danijele nemoj potcenjivati radove dusana i ostalih na forumu posto su neki napravili i gorionike i prese za pelet pre nego ja.Dusan je podelio medju prvima slike svoga gorionika i davao svima savete kako sta da se uradi i napravi.
Danas sam samo stigao podesiti malo gorionik i onaj tvoj pelet pali za manje od 1,5 min mada je to jos uvek tri puta duze nego drveni i sojin pelet ali gori dosta dobro samo da mu ga das malo po tvrdoci da bi mogao da ga distribuiras.
Nisam stigao nista da testiram sto sam obecao , morao sam peskarim zakrilca aviona da ofarbam a ako bude lepo vreme farbacu krajem nedelje ceo avion da prodje inspekciju pa ce biti vozanja.Jedino sam stigao ofarbati onaj mali gorionik posto je rastavljen pa evo i slike kako to sve danas izgleda.Zakrilca sam samo spricgitovao a sutra farbam u belo pa posle brendiranje.
Jos fali samo elektronika i napajanje a te slike vec imaju ranije postavljene a novi displeji jos uvek na carini