Dobrodošli, gost - Registracija | Zaboravljena šifra Prijava
www.samsvojmajstor.com logo

  • Naslovna
  • Forumi
  • Albumi
  • Majstori

Najpopularnije danas

TA peći - najčešća pitanj...
Grejanje na pelet
Popravka veš mašine-savet...
Veš mašine Gorenje

Poslednje teme na forumu

Propusta ploca u dogradnj...
Predlog za pravljenje drv...
Sisanje ovce za cene mate...
Pomoc oko tacaka po zidu

Forum

  • Aktivne teme
  • Neodgovorene teme
  • Napredna pretraga

Naslovna » Forums » Gradjevinarstvo » Instalacije grejanja i klimatizacije

Toplotna pumpa kako je napraviti ?

455 poruka / 0 new
Login or register to post comments
Poslednja poruka
Mon, 08/03/2010 - 21:49
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#212
darkodarko
darkodarko's picture
Offline
Registrovan dana: 05/03/2010
Poruke:

Quote:
Mislim da bi trebalo da jos jednom procitas polagano informacije u vezi rada TP.
Inverter je sistem (elektricnog) regulisanja snage pumpe/kompresora.

Nikakva voda se ne koristi za opisano, niti vazduh, niti se kompresor dogrejava.

Kompresora je pumpa koja prepumpava rashladni fluid u gasovitom stanju uz podizanje pritiska ( posledicno porasta i temperature).

MIslio sam da inverter - je grejac koji potize temperaturu ulja u kompresoru da bi mogao da radi na minusu (bar mi je majstor savetovao kao zbog toga da uzmem inverter klimu (pogotovo ova midea ima 5 god garanciju na kompresor zbog invertera, radi uvek na radnoj temperaturi i znatno produzuje vek trajanje). Na prvoj klimi mi je crkao kompresor jer nisam znao da netreba da redi na manjoj temperaturi od minus 5 , ali ona je radila i razlog crkla zato sto je bio minus, jedina klima predvidjena za minus je sa inverterom. Jos mi je lepo dodao da neki naknadno ugradjuju grejac (umesto invertera) oko kompresora da nebi crkavao i da to skoro nista nedobijaju samo trose struju. A da postoji i sistem koji pustaju paru da bi se spoljna jedinica odledila tj kontra hladjenju ali da to nevredi.
E sad mozda ga ja nisam lepo shvatio ili smo pogresili, priznajem da nepoznajem materiju zato sam ovde da bi naucio,puno hvala na odgovoru .
Znaci ako sam mislio da je inverter grejac , koji greje kompresor, pomislih , pa zasto nezagrejem kompresor na 13 c iz bunara a za razmenu toplote korisyim spoljni vazduh............... mada mi niuje jasno zasto kompresor osim zvuka - buke koje proizvodi nestoje unutar kuce tamo nebi kompresor crkavao.
E sad nisam znao da postoje TP - klime vazduh voda, probacu da ih nadjem na netu ali ako imas neki cenoivnik bio bi mi dobrodosao mislim da za moju kucu odgovara 45 c u radijatorima i podnom + bojler imam u kotlarnici bilo bi ful.
E sad nekad ja malo permutujem stvari ,izvini, zimi je kondez spolja, leti je kondez unutra, tako da misionerska boles moze leti ako se klima neodrzava, ako sam nesto bar ukapirao-(da misionarska boles-bakterija se pojavljuje u vodi od kondeza ) a zimi susi vazduh kad greje........
E sad, ja bi tesko nesto napravio, jer nije moja struka plasim se loseg proracuna izdrljivosti i ekonomicnosti istih, ali sam pomislio , e pa mi hladimo zamzivac topota izlazi napolje a gerejmo bojler, i leti i zimi, jednostavno, postavis tp u zamrzivacu, a da nebi na drugi kraj stana postavljao razmenivac toplote, jednostavno dovedes cevima vodu iz bojlera, izoliras, do TP. Mada mislim da vise treba energija bojleru nego zamrzivacu.

Top
  • Login or register to post comments
Tue, 09/03/2010 - 12:09
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#213
energija
energija's picture
Offline
Registrovan dana: 17/10/2009
Poruke:

Da razbijemo misterije, koje i ja cujem od nazovi majstora za klime (ocito montera fizicki nosaca , busenje rupa i slicnih dometa).
Sve klime koje su deklarisane za rad u rezimu grejanja rade u minus temperaturama, one sa R410A do nekih -20C a sa R22 do nekih -13C bez ikakvih problema.

Ta granica rada ne zavisi od kompresora, ulja, struje ili nekih desetih razloga vec pre svega od mogucnosti da tecnost isparavanjem prelazi u gas.

Sa druge strane, ulje u kompresoru (isto kao i u automobilskom motoru) se zgusnjava sa opadanjem spoljne temperature pa tako sa sintetickim uljem donja granica rada klima bez problema je oko -30C a sa mineralnim uljem oko -8C.

Inverterska regulacija jacine (kao sto bi bila u automobilu pedala gasa kojom se regulise snaga motora, ili dimer za regulaciju rada sijalice) nema nikakvog uticaja na te cisto fizicko hemijske osobine.

Ono sto je veliki uticaj na rad klima kako pri minusu tako i pri plusu je kvalitetna regulacija procesa isparavanja(mehanicki ili elektronski) u paketu sa softverskom regulacijom protoka vazduha (putem brzine obrtanja ventilatora), protoka "freona" (putem brzine obrtanja kompresora), protokom unutrasnjeg vazduha (unutrasnje jedinice) takodje promenom brzine obrtanja ventilatora.

Neki softveri su bolje napisani neki losije (algoritmi upravljanja na osnovu podataka dobijenih od senzora) pa tako neke klime tj toplotne pumpe bolje rade pri nizim temepraturama od nekih drugih modela istog ili drugog proizvodjaca.

Inverteri po pravilu imaju vise senzora, bolju i precizniju regulaciju, vise ulozenog truda pa i po pravilu daju bolju ukupnu regulaciju.
Uz to po pravilu inverteri imaju elektricno upravljanje ekspanzionim ventilom dok su klasicne on/off klime sa mehanickom rupom tj kapilarom po pravilu.

Kao primeri, Midea bez invertera moze da radi bez problema na -13C pa sve do -17C dok Panasonic serija (pocetnih po ceni) invertera bez problema radi samo do -5C ili -7C.
To je konkretan primer gde inverter nije predvidjen za rad pri jacem minusu.
Panasonic je to zvanicno i napisao u servisnoj dokumentaciji (koja je inace javno dostupna), a ima u ponudi i modele invertera koji rade i pri -15C bez greske ali su i druge cenovne kategorije.

Svaki model klime/ TP je prica za sebe i stoga ne treba uopsteno nasedati na price neupucenih ljudi koji ne znaju da objasne sebi kako nesto radi pa iz neznanja na bazi pretpostavki donose potpuno besmislene zakljucke.
Vise o tome u nastavku

Top
  • Login or register to post comments
Tue, 09/03/2010 - 12:45
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#214
energija
energija's picture
Offline
Registrovan dana: 17/10/2009
Poruke:

darkodarko wrote:
Na prvoj klimi mi je crkao kompresor jer nisam znao da netreba da redi na manjoj temperaturi od minus 5 , ali ona je radila i razlog crkla zato sto je bio minus, jedina klima predvidjena za minus je sa inverterom. Jos mi je lepo dodao da neki naknadno ugradjuju grejac (umesto invertera) oko kompresora da nebi crkavao i da to skoro nista nedobijaju samo trose struju. A da postoji i sistem koji pustaju paru da bi se spoljna jedinica odledila tj kontra hladjenju ali da to nevredi.

Ja bih da krenem redom,
nijedan ispravan kompresor nigde na svetu nije crkao zasto sto je radio na temperaturi manjoj od -5C posto je to prosto na osnovu konstrukcije i nacina rada (pumpa) nemoguce. Tokom rada kompresor stalno vrsi cirkulaciju radnog "freona" koji u sebi sadrzi i ulje.
Dodatno kompresor u karteru ima ulje za podmazivanje.

Uslov za rad kompresora je da postoji cirkulacija ulja.
Postoje ulja koja se preterano zgusnu vec na oko -7C i samo i jedino sa takvim uljima kompresor ne treba da se tako smrznut pokrece (pusta prvi put u rad).
Za takve kompresore se postavlja neki dodatni sistem predgrevanja ulja.
Ako je kompresor startovao pri -7c ili -3C (ili bilo kojoj temperaturi dok je ulje jos tekuce i sposobno za cirkulaciju tj podmazivanje) dalje moze da radi i pri -10C i pri -40C ili bilo kojoj niskoj temperaturi i nece se pokvariti. Uslov je da se ne iskljuci toliko dugo (pauza u radu) da se ulje ponovo ohladi i zgusne (zamrzne).

Dakle, kompresor moze i sasvim uspesno u praksi radi pri velikim minusima i bez ikakvog invertera niti mu je to potrebno. Isto kao sto nije potrebna nikakav dodatni grejac nuz postovanje gore navedenih obaveza o prvom startovanju. To znaci ako se klima pusti u rad pri -5C recimo u novembru i ne gasi do marta moze da radi najobicnija klima bez ikakvih smetnji sto se tice kompsresora do minus 30tak C.
To potvrdjuje i praksa kao i izvrsena testiranja sirom sveta.

Ali, ako se kompresorsko ulje zamzzne MORA se prvo ulje zagrejati nekim metodom.

Najjednostavnije poredjenje je situacija sa dizel gorivom pri minus temperaturama.
Kada se jednom dizel zgusne (parafinizira) ne moze se koristiti kao tekuce gorivo i motor se ne moze startovati ali ako je motor vec startovan i radi na dizel moze da bude napolju i -40C i nema nikakvih smetnji u radu. Naravno niti kvarova zbog tako niske temperature.
Kod invertera i to retkih postoji dodatni sistem predgrevanja kompresora bilo putem elektro grejaca bilo putem kontrolisanog grejanja namojata elektro motora (koji je u blokadi, ne okrece se).
Takve sisteme imaju klime koje su posebno oznacene i posebno pripremljene za podrucja sa jako niskim temperaturama, recimo modeli za nordijsko trziste.

Kod vecine modela sa ili bez invertora takvi grejaci su dodatna opcija i moze se naruciti ili naknadno ugraditi (postoje gotovi kitovi namenjeni naknadnoj ugradnji).

Dakle, svaka klima moze da se dogradnjom predgrevanja ulja ospososbi za raddo nekih -30C.
Pri tome naravno taj grejac se koristi (i trosi struju) samo pri prvom pokretanju tj startu hladnog kompresora dok je kasnije u normalnom radu klime potpuno iskljucen ( i nepotreban) i ne trosi nikakvu struju.

Sto se tice odmrzavanja spoljnog izmenjivaca toptlote postoji vise sistema i p opravilu svi odlicno obavljaju posao pa ne postoji bas nikakav problem pri radu do -30C.
Inace je najveci problem oko zamrzavanja imzenjivaca spolja pri -2C do +3C kada je inenzitet stvaranja leda najvei (najveca relativna vlaznost vazduha je upravo tada).

Naravno, postoje borjne klime gde je ciklus odmrzavanja nedovoljno dobro g kvaliteta upravljanja (softver) pase lako dogodi da ne funkiconise kako treba otapanje pa se led povecava i gomila sve vise. No to je problem loseg konstrukcije konkretne klime / tog modela.
Kao i za svaki proizvod postoje razliciti kvalitativni nivoi u radu (nisu ni svi automobili podjednako dobrih osobina ponasanja pri jacim minusima zimi).

Uglavnom ne stoji prica da kompresori crkvaaju zobg jakih minusa, da samoinverteri mogu da rade pri jakom minusu i slicne pretpostavke "majstora" bez teorijske podloge i bez prakticnog iskustva.
Najbolji dokaz je postojanje hladnjaca u industriji gde je rad pri -20C sasvim uobicajena pojava.
Fizider/ hladnjaca/ klima/ toplotna pumpa je bukvalno jedno te isto- radi na identicni nacin.

Ja koristim najobicniju klimu bez invertera bez ikakvih p;roblema do -17C (d o sada je to bilo najnize sto sam probao) evo vec 5 sezona grejanja i nema nikakvih kvarova, a nema ni grejanje ulja kompresora.
Ali pazim kada ukljucujem, tj gasim.

Top
  • Login or register to post comments
Tue, 09/03/2010 - 13:31
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#215
energija
energija's picture
Offline
Registrovan dana: 17/10/2009
Poruke:

darkodarko wrote:

E sad mozda ga ja nisam lepo shvatio ili smo pogresili, priznajem da nepoznajem materiju zato sam ovde da bi naucio,puno hvala na odgovoru .
Znaci ako sam mislio da je inverter grejac , koji greje kompresor, pomislih , pa zasto nezagrejem kompresor na 13 c iz bunara a za razmenu toplote korisyim spoljni vazduh............... mada mi niuje jasno zasto kompresor osim zvuka - buke koje proizvodi nestoje unutar kuce tamo nebi kompresor crkavao .

Buka, vibracije a nema nikakve potrebe za time u kuci. Nekada su kompresori i stajali u kuci, modeli klima pre 30 ili 50 godina tzv prozorske.

Kompresor NE crkava zato sto stoji napolju, isto kao sto motor auotmobila ne crkava zato sto auto stoji napolju van garaze (i vozi se takodje napolju).

Quote:

E sad nisam znao da postoje TP - klime vazduh voda, probacu da ih nadjem na netu ali ako imas neki cenoivnik bio bi mi dobrodosao mislim da za moju kucu odgovara 45 c u radijatorima i podnom + bojler imam u kotlarnici bilo bi ful .

Cenovnika ima kod prodavaca grejne tehnike, ima desetine modela a prave ih gotovo svi proizvodjaci u raznim varijantama.
Opseg cena je dosta sirok, od nekih 200 evra za Haier sa pripremom za bojler tople vode do vise hiljada evra.
Kapaciteti su od 2kW pa do 15tak kW za privatne kuce, najcesce.

Npr Daikin Altherma, Mitsubishi Zubadan, CTC, Toshiba, Sanyo, Fujitsu, Midea, Haier imaju deseetine modela u ponudi sa raznim podvarijantama gde integrisanim ili odvojenim hidro jedinicama.

Quote:

E sad nekad ja malo permutujem stvari ,izvini, zimi je kondez spolja, leti je kondez unutra, tako da misionerska boles moze leti ako se klima neodrzava, ako sam nesto bar ukapirao-(da misionarska boles-bakterija se pojavljuje u vodi od kondeza ) a zimi susi vazduh kad greje........

Ma ok je, nedoumica uvek ima, tu smo da se medjusobno informisemo i pomognemo usa informacijama.
Llegionela prakticno ne moze da se nastani u kucnoj klimi niti leti jer nema gde da se zadrzava kondenzovana voda ako je sve ispravno namesteno.

Bolest se javlja upotrebom stajacih voda u tacno odredjenom temperaturnom opsegu, i nekada davno se dogadjalo da u metalnim razvodnim kanalima koji nisu dobro postavljeni nastaje stvaranje vodenih bara (stajace vode), da u rezerovarima za potrosnu toplu vodu u bolnicama, hotelima, i slinco nastaju uslovi za legionelu.

Kod kucnih klima je to toliko retka mogucnost da se pojavi da se svodi na pricu da je veca verovatnoca da nastane poplava u stanu od puknute cevi nego od legionarske bolesti.

Dodatno, legionela ne opstaje u krajevima gde postoji jesen/zima kao godisnje doba pa za nase uslove ne treba previse brinuti , tj nista vise nego i o drugim mogucim opasnostima (udar struje, poplave, zemljotresi, ujed zmije, napad medveda, i slicno.
Zapravo mnogo jeveca sansa dase nastrada kod nas od rizika ucesca u saobracaju.
Rizik od legionarske bolesti je po mom misljenju zestoko prenaduvan.
Uzgred kod svih modernijih split klima postoji poseban program antilegionela koji nakon ciklusa hladjenja leti isusuje unutrasnju jedinicu.

Mnogo veci rizik je pojava legionele leti u automobilima i njihovim razvodnim ventilacionim kanalima.

Zimi kada greje klima/ TP ne isusuje vazduh, cesta zabluda koja se moze cuti.


E sad, ja bi tesko nesto napravio, jer nije moja struka plasim se loseg proracuna izdrljivosti i ekonomicnosti istih, ali sam pomislio , e pa mi hladimo zamzivac topota izlazi napolje a gerejmo bojler, i leti i zimi, jednostavno, postavis tp u zamrzivacu, a da nebi na drugi kraj stana postavljao razmenivac toplote, jednostavno dovedes cevima vodu iz bojlera, izoliras, do TP. Mada mislim da vise treba energija bojleru nego zamrzivacu.

Da, dobro si zakljucio. Zamrzivac osloboadjai reda 0,05kW u spoljasnu okolinu (vrata su zatvorena, odlicno je termicki izolovan, time mali guibici u razmeni toplote sa okolinom) sto znaci da bi bili potrebni dani i nedelje da bi se tako prikupljena toplota upotrebila za zagrevanje bojlera.

Drugim recima otpadna toplota od zamrzivaca tokom celog dana rada je dovoljna mozda tek za kojih pola litre ili slicno malu kolicinu vode da se zagreje.

A u bojleru je potrebno mnogo vise energije utrositi za prosecnih 80 litara vode.

U hotelima, restoranima i drugde gde su slicni uslovi se vec decenijama koristi takva ideja, upotreba otpadnih resursa energije za konverziju u korisne dobitke.

Koristi se uspseno i otpadna toplota sadrzana u otpadnim vodama kuhinja, tuseva i slicno tako da se npr voda nakon pranja sudova odvodi preko izmenjivaca koji uzima toplotu u kanalizaciju a ta toplota se prebacuje u zagrevanje sveze hladne vode pre nego sto udje u bojler.

To je uobicajeni postupak siroko razradjen i primenjivan u praksi godinama unazad.

Za kuce se u zadnje vreme vise primenjuje upotreba otpadne toplote vazduha u procesu prinudne ventilacije za pripremu potrosne tople vode, i polako nastaje citava nova industrija takvih uredjaja i opreme sirom Evrope.
Skandinavija prednjaci sa ponudom modela, gotovo svaka nova kuca ima neku varijantu takvog sistema kao sastavni deo instalacija jedne kuce.

u EU postoje posebni podsticaji drzave sa dotacijama ( i poklonom novca) za takve energetski efikasne sisteme, radi ubrzanja primene.

Klasicni elektro bojleri se u Evropi izbacuju polagano, idu u muzeje i danas se ne preporucuje njihova upotreba u novim kucama a pogotovu u objektima za poslovnu primenu.

Top
  • Login or register to post comments
Tue, 09/03/2010 - 22:55
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#216
darkodarko
darkodarko's picture
Offline
Registrovan dana: 05/03/2010
Poruke:

Hvala , na odgovoru, vidis moja klima (koja je crkla) radila je od novembra do marta non- stop, a crkla je posle par dana na + 10 kada smo probali jednostavno da dogrejemo prostoriju, nije ni upalila. U periodima velikih minusa je imala takve vibracije da se prozori tresli, pa mi je majstor objasnio da je zbog "stegnutog ulja" i to jedne poznate firme za ugradnju klima (imao sam raznih majstore ove postujem, e sad ) to nisam znao. Drugu mideu sam platio 450 e sa ugradnjom samo da bi se grejao na klimu(sa ugrasjenim grejacem unutar kompresora), normalno sad dosla deca pa grejem celu kucu 200 kvadrada na cvrsto gorivo , koje sam zatekao ugradjeno i sad se edukujem.
Pomislih pa zasto kad vec imam podno grejanje, zasto ne toplotna puma, tipa vazduh voda (spoljna vazduh unutra radijatori i podno) meni se kuca exstra zagreje na 50 c u radijatorima i to ne bas stalno, ja nema izolaciju ali mi je spoljni zid 35 cm izolacija na zadnjoj ploci 8 cm falcovanog, zalepljenog stiropora (moj rad, pojavljivalo se kondez samo na ploci sad ga nema ) mada imam lamperiju u dnevnoj i ona sama po sebi i ma vazdusnu prazninu i podno- pola donjeg sprata dnevni, trpezarija, kuhinja, stolarija slovenacki drveni prozori slovenija les j mislim da odlicno dihtuju (na lokalu imam alu sa termo mostom da nekazem da su u klasi i je drvo sam po sebi dobar termo most), - savrseno funkcionise kuca, mada mi uopste nepredstavlja problem i jos spolja10 cm stiropora da ugradim, razmisljao sam i umesto mrezice jedan red cigli dozidam, pa tek malteracija ,
NEZNAM KOLIKO BIH, MAKAR OTPRILIKE, TROSILA STRUJU ZA GREJENJE MOJE KUCE U SEZONI?????,
ujedno bih zakacio i bojler za kupatilo koji stoji u kotlarnici vec, a razvedene su cevi do kupatila kuhinje (ja vec moram da uradim neke hirurske zahvate na grejanju e sad nov kotao ili jos malo i TP, ja vec imam- arterski bunar ali je "ortacki " a nema mesta za jos jenu cev posto je tu dubinska puma, a i daleko je od kuce nekih 80 m, uprtavo pregovaram o preuzimanju ili nov sa ocem i bratom, posto nova vlast rzjbla vodovod u grockoj, svaka 2 dana puca cev a voda je samo za kukpanje i to ???).....
E sad malo u off, ali da pitam kako se ponasa
IZOLACIJA GIPSANIM PLOCAMA????? ILI
nesto tako pametno, (mada nevolim gips, uopste nisam ljubitelj gipsa ali me to nesprecava da vidim njegove prednosti i mane pa da se odlucim i na to ako je dobro) sa vazdusnim razmakom do zida, (znas ono- drvene gredice omaknes od zida 10 cm) kakva su iskustva i opet najvaznije zdravlje dali se negde javlja posle kondez (kako se to sprecava), to je u kuci ruglo bolesti , vidjeo sam na nekim mestima pa neznam gde su pogresili ( a i na stiroporu zalepljenog nsa unutresnje strane), sam gips skuplja vlagu.....to mora da se uradi po propisu a sobzirom da nasi mastori tek uce tu tehnologiju prvo skupljam informacije kako da uradim........(posto ove godine treba da renoviram neki stan, ima los malter i unutra, i spolja, pa razmisljam stiropor spolja, gips unutra, a posto je bucno, prometno, dobicu i zvucnu izolaciju tako, na donjem spratu sam imao proble podvodnih voda (iza je brdo, pun lokal vode, izvire kroz cigle, a cigla se ponasa kao sundjer) pa sam radio drenazu skidao malter ponovo malterisao, pomislih gips i vlaga nikako, sad je super, a i to je lokal stalno negde lupaju zidove cak i malter su zagrebali, sto na 1. spratu (stan) nije, pa mogu i sam da uradim izolaciju.....
Izvini za smaranje ako te mrzi odgovor- razumem, opusteno hvala i ovo je pomoglo odlicno.......

Top
  • Login or register to post comments
Wed, 10/03/2010 - 12:43
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#217
energija
energija's picture
Offline
Registrovan dana: 17/10/2009
Poruke:

darkodarko wrote:
Hvala , na odgovoru, vidis moja klima (koja je crkla) radila je od novembra do marta non- stop, a crkla je posle par dana na + 10 kada smo probali jednostavno da dogrejemo prostoriju, nije ni upalila. U periodima velikih minusa je imala takve vibracije da se prozori tresli, pa mi je majstor objasnio da je zbog "stegnutog ulja" i to jedne poznate firme za ugradnju klima (imao sam raznih majstore ove postujem, e sad ) to nisam znao.

Ima mnogo razloga zbog cega se moze ceo sistem pokvariti, od banalnog da je ostao vazduh prilikom prve ugradnje (nije dovoljno dobro vakumirano) koji u sebi sadrzi vlagu. Vlaga hemijski reaguje sa uljem, i rezultat je slabije podmazivanje i ubrzano trosenje pokretnih delova sto dovodi do ubrzanog kvara.

A drugo, to je jedna klima koja je crkla a milioni se svake godine uspesno bez crkavanja koriste. Drugim recima uvek postoji mogucnost da koji primerak crkne bilo da je greska u montazi, bilo da je greska u fabrickoj izradi.

Po opisanom ponasanju sa ekstremnim vibracijama klima je bila neispravna dugi niz vremena. Ispravna klima jedva da ima neke vibracije koje se mogu osetiti na direktan dodir rukom, a nema ni govora da se to primeti unutar kuce ili na prozorima i slicno.

Samo hocu da ukazem da prvo treba uraditi dijagnostiku zasto se nesto dogodilo, taj kvar, pre donosenja opste vazecih zakljucaka da je to opste pravilo koje ce se uvek dogadjati svima u buducnosti sa svim modelima.

Quote:

Pomislih pa zasto kad vec imam podno grejanje, zasto ne toplotna puma, tipa vazduh voda

sto je sasvim logicno i uobicajeno danas razmisljanje.

Quote:

NEZNAM KOLIKO BIH, MAKAR OTPRILIKE, TROSILA STRUJU ZA GREJENJE MOJE KUCE U SEZONI?????,

Ugrubo, koliko kuca potrosi energije za grejanje na cvrsto gorivo sada, oko 2,5 puta manje struje.

Znaci, ako sada kuca potrosi npr 20.000kWh sagorevanjem cvrstog goriva, potrosnja bi i dalje bila na TP 20.000kWh ali se od toga placa 8.000kWh energije u obliku struje a ostatak od 12.000kWh je besplatna energija od vazduha (ne bas vazduha ali da uprostim).

Quote:

E sad malo u off, ali da pitam kako se ponasa
IZOLACIJA GIPSANIM PLOCAMA????? ILI
nesto tako pametno, (mada nevolim gips, uopste nisam ljubitelj gipsa ali me to nesprecava da vidim njegove prednosti i mane pa da se odlucim i na to ako je dobro) sa vazdusnim razmakom do zida, (znas ono- drvene gredice omaknes od zida 10 cm) kakva su iskustva i opet najvaznije zdravlje dali se negde javlja posle kondez (kako se to sprecava), to je u kuci ruglo bolesti , vidjeo sam na nekim mestima pa neznam gde su pogresili ( a i na stiroporu zalepljenog nsa unutresnje strane), sam gips skuplja vlagu.....to mora da se uradi po propisu a sobzirom da nasi mastori tek uce tu tehnologiju prvo skupljam informacije kako da uradim........(posto ove godine treba da renoviram neki stan, ima los malter i unutra, i spolja, pa razmisljam stiropor spolja, gips unutra, a posto je bucno, prometno, dobicu i zvucnu izolaciju tako, na donjem spratu sam imao proble podvodnih voda (iza je brdo, pun lokal vode, izvire kroz cigle, a cigla se ponasa kao sundjer) pa sam radio drenazu skidao malter ponovo malterisao, pomislih gips i vlaga nikako, sad je super, a i to je lokal stalno negde lupaju zidove cak i malter su zagrebali, sto na 1. spratu (stan) nije, pa mogu i sam da uradim izolaciju.....
Izvini za smaranje ako te mrzi odgovor- razumem, opusteno hvala i ovo je pomoglo odlicno.......

Dok nase ne proteraju urednici zbog offa, gipskarton ploce nisu izolacioni materijal vec imaju ulogu da zamene klasicno mokro malterisanje zidova sa unustrasnje strane.

Gips ploce su odlicne kao regulator vlaznosti jer kako u sebe prime visak vlage tako i odaju iz sebe vlagu nazad u prostor.

Kondenz uvek nastaje kada se topla vodena para (koja postoji u svakom zatvorenom i grejanom prostoru) sudari sa previse hladnom povrsinom zida (poda, ugla sobe, tavanice).

Opisana pojava kondenza i posledicno budji je uvek posledica 2 faktora- slabog provetravanja sto povlaci preveliku kolicinu vlage u vazduhu i preslabog grejanja tj temperature zidova za dati termicki otpor zida i datu spoljnu temperaturu.

Gisp ploce u tome nemaju niti pozitivnog niti negativnog uticaja.

Sam medjuprostor vazduha izmedju letvia i gisp ploce je prakticno malog izolativnog efekta da bi se ozbiljno uzimao u obzir.

Termicka izolacija se postavlja na hladniju stranu zida, tj sa spoljne strane zida.
Rezultat toga je da hladnoca ostaje van strukture zida pa je sam zid topliji i posledicno je i povrsina zida vise temperature.
Visa temperatura zida, preko 17C i vise ne postoje uslovi za stvaranje kondenza a time nikada ne dolazi do budji.

Termicki otpor spoljnih zidova za nasu klimu i zimske temperature treba da bude veci od R=4 i tada nikada nece pasti temp povrsine zida sa unutrasnje strane ispod 17C niti u uglovima.

Gips karton ploce se koriste vec mnogo decenija, pravila gradnje sa tim materijalom su dobro utvrdjena i siroko javno dostupna kod svih proizvodjaca takvih sistema, uz besplatne konsultacije, tako da ako se primene pravila struke nema nikakvih rizika niti problema kasnije.

Stiropor zalepljen sa unutrasnje strane a bez parne parne je primena suprotna pravilima ugradnje pa je i rezultat u obliku kondenza posledica (nestrucnosti).

Ja sam sebi lepio gips karton ploce iznutra umesto malterisanja (bez gredica, direktno lepljenje namenskim lepkom, obrada spojeva- prema pravilima) a spolja klasicna kontaktna fasada (stiropor, armiranje, zavrsni sloj- kako to vec treba) i rezultati su izvanredni.

Zidovi suvi, topli, mikroklima gotovo idealna (kao u udzbenicima).

Malo je vazduh suvlji nego sto bi trebalo, za nijansu.
Nekih 30-35% relativne vlage a trebalo bi 40-50%.
No ja to pripisujem sistemu kontrolisane ventilacije koji koristim akoji ubacuje stalno suvi spoljni vazduh.

Top
  • Login or register to post comments
Sun, 14/03/2010 - 21:33
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#218
RN77
RN77's picture
Offline
Registrovan dana: 29/01/2010
Poruke:

Pozdrav svima.
Da li neko zna na kojoj temperaturi isparava R22, a na kojoj prelazi u tečno stanje.

Top
  • Login or register to post comments
Fri, 19/03/2010 - 12:50
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#219
Nike
Nike's picture
Offline
Registrovan dana: 24/10/2009
Poruke:

RN77 wrote:
Pozdrav svima.
Da li neko zna na kojoj temperaturi isparava R22, a na kojoj prelazi u tečno stanje.

Istoj, temperaturi zasićenja! A ta ovisi o tlaku na kojem se nalazi!
Googlaj R22 PT chart!

Opiši zašto te to zanima?

Top
  • Login or register to post comments
Fri, 19/03/2010 - 13:39
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#220
Nike
Nike's picture
Offline
Registrovan dana: 24/10/2009
Poruke:

energija wrote:

Za takve kompresore se postavlja neki dodatni sistem predgrevanja ulja.
Ako je kompresor startovao pri -7c ili -3C (ili bilo kojoj temperaturi dok je ulje jos tekuce i sposobno za cirkulaciju tj podmazivanje) dalje moze da radi i pri -10C i pri -40C ili bilo kojoj niskoj temperaturi i nece se pokvariti. Uslov je da se ne iskljuci toliko dugo (pauza u radu) da se ulje ponovo ohladi i zgusne (zamrzne).

Ovo nije sasvim točno! Za svaki kompresor postoji opseg rada pri kojem on može sigurno raditi a izlazak iz tog opsega dovodi do kvara.

Jedan od ograničavajučih faktora je taj što se hermetički kompresor hladi plinom kojeg pumpa, a kada je isparavanje niže od onog koji je u njegovom radnom opsegu onda nema dovoljno plina u cirkulaciji da na sebe preuzme disipiranu toplinu iz elektromotora i toplinu kompresije pa se kompresor pregrijava.
Isto tako, ograničavajući faktor je i kompresijski omjer (a on ovisi o razlici temperature isparavanja i kondenzacije) o kojem direktno ovisi struja a time i pregrijavanje elektromotora zbog povečane potrošnje struje

Quote:
Dakle, svaka klima moze da se dogradnjom predgrevanja ulja ospososbi za raddo nekih -30C.

Zbog gore navedenih razloga, to i nije baš tako.

Quote:

Ja koristim najobicniju klimu bez invertera bez ikakvih p;roblema do -17C (d o sada je to bilo najnize sto sam probao) evo vec 5 sezona grejanja i nema nikakvih kvarova, a nema ni grejanje ulja kompresora.
Ali pazim kada ukljucujem, tj gasim.

Ne bih preporučio niže od -10 ako je na R22 radi gore navedenih razloga.
Kod invertera, viša frekvencija na kojoj rade kod grijanja znači veči maseni protok rashladnog sredstva, pa time i bolje hlađenje kompresora.

Tko bi rekao da je hlađenje problem kod niskih temperatura! Wink

Top
  • Login or register to post comments
Sun, 21/03/2010 - 03:17
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#221
energija
energija's picture
Offline
Registrovan dana: 17/10/2009
Poruke:

Tako bi trebalo da bude kada kompresor radi bez ikakvih elektronskih zastitnih mehanizama, a kako danas prakticno sve klime koje su za EU trziste imaju zastitne elektronske mehanizme(softversku kontrolu da ne dodje do pregrevanja) takvi problemi nisu primeceni u praksi pri masovnom koriscenju klima do -30C. (podrucje severa Evrope)

Elektronika prati rad kompresora i po potrebi ga iskljucuje privremeno ako se priblizi granici rada, tj povisenoj radnoj temperaturi.

Jeste hladjenje zimi problem usled slabog protoka a kada je kapacitet grejanja klime dobro odmeren za dati prostor klima radi neko vreme, pa se iskljuci kompresor i time hladi prirodno, pa onda opet malo radi, pa iskljuci i tako ukrug.

Uostalom, vecina klima ima tajmer od oko 40 minuta kada obavezno obrce radni ciklus sa grejanja na hladjenje i time vrsi rashladjivanje kompresora.
To radi nevezano za spoljnu temperaturu.

No, upozorenja koja si naveo svakako stoje.
Moje misljenje je da je hipoteticki moguce u nekim ekstremnim uslovima preopterecenja klime uz ekstremno niske temperature koje mi ovde i ne poznajemo godinama unazad da dodje do aktiviranja zastitnih mehanizama koje ce iskljuciti kompresor usled dostizanja kriticne temperature.

Pre ce biti verovatnoca da ima manjka "freona" jer negde polagano curi na spojevima kao potencijalni problem za pregrevanje kompresora nego tako hladna zima da onemoguci dovoljno brzo isparavanje i time potreban protok rashladnog medija.

Efekat manjka "freona" se laicki vidi po aktiviranju zastite kompresora od pregrevanja, barem tako kruze "majstorske" price.

Top
  • Login or register to post comments
Mon, 22/03/2010 - 11:54
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#222
Nike
Nike's picture
Offline
Registrovan dana: 24/10/2009
Poruke:

energija wrote:
Tako bi trebalo da bude kada kompresor radi bez ikakvih elektronskih zastitnih mehanizama, a kako danas prakticno sve klime koje su za EU trziste imaju zastitne elektronske mehanizme(softversku kontrolu da ne dodje do pregrevanja) takvi problemi nisu primeceni u praksi pri masovnom koriscenju klima do -30C. (podrucje severa Evrope)

Grijanje TP na -30°C baš i nije masovna pojava, pa ni na sjeveru Evrope. Realne brojke su -15°C do max -20°C. -30°C je čista egzotika a COP na tim temperaturama ne opravdava njihovu daljnu upotrebu.

http://www.mitsubishi-electric-aircon.de/eng/zubadan.php

Quote:
Elektronika prati rad kompresora i po potrebi ga iskljucuje privremeno ako se priblizi granici rada, tj povisenoj radnoj temperaturi.

Jeste hladjenje zimi problem usled slabog protoka a kada je kapacitet grejanja klime dobro odmeren za dati prostor klima radi neko vreme, pa se iskljuci kompresor i time hladi prirodno, pa onda opet malo radi, pa iskljuci i tako ukrug.

To se ne rješava isključivanjem, jer ne bi radio ni 10% vremena. Rješava se injektiranjem ekspandiranog (flash gas) rashladnog sredstva u cilindar kompresora koje isparava i preuzima dio topline generirane radom kompresora i el. motora kompresora tako da kompresor dobije potrebnu količinu rashladnog sredstva (koje isparava u kompresoru, slično kao i u isparivaču) da bi se hladio.

Proući shemu na gornjem linku ili ovu:

Imaš kompresore za tu namjenu koji u određenom dijelu cilindra imaju otvore preko kojih se ubrizgava plin u cilindar doveden preko trečeg priključka kompresora iz kondezatora preko kapilare i elektroventila a doziranje se upravlja monitoringom temperature tlačne cijevi kompresora. Takvi rade bez problema i do -20°C. Mogu biti inverterski ali i ne moraju, ali to su ti o kojima ti govoriš da rade bez problema i na nižim temperaturama. Vjerojatno je i u tebe takav. Koja je klima u tebe (proizvođač i model)?

Quote:
Uostalom, vecina klima ima tajmer od oko 40 minuta kada obavezno obrce radni ciklus sa grejanja na hladjenje i time vrsi rashladjivanje kompresora.
To radi nevezano za spoljnu temperaturu.

Nema tajmer niti obrće ciklus radi hlađenja. Ima kompleksan algoritam i temperaturne senzore za određivanje trenutka otapanja vanjskog izmjenjivaća i kad algoritam odredi onda se ciklus obrće da bi se otopio izmjenjivač a ne da se kompresor hladi. Kompresor se kod takvih klima uređaja za niske temperature hladi ubrizgavanjem rashladnog sredstva u usis, kako sam već gori naveo.

Quote:
No, upozorenja koja si naveo svakako stoje.
Moje misljenje je da je hipoteticki moguce u nekim ekstremnim uslovima preopterecenja klime uz ekstremno niske temperature koje mi ovde i ne poznajemo godinama unazad da dodje do aktiviranja zastitnih mehanizama koje ce iskljuciti kompresor usled dostizanja kriticne temperature.

Upozorenja vrijede za klimu koja nije projektirana da ide ispod -5°C (to su uglavnom najrašireniji obični neinverterski klima uređaji) i ne može se riješiti problem samo grijanjem ulja. Klime koje idu niže imaju rješenja koja omogučavaju adekvatno hlađenje kompresora na nižim temperaturama.

Inače, u rashladnoj tehnici, kompresori za niže radne temperature imaju slabije elektromotore i kučišta oblikovana i dimenzionirana za dodatno hlađenje. Zatim se dodaju i ventilatori koji prisilno hlade orebrena kučišta i na kraju vodena hlađenja, ubrizgavanja rashladnog sredstva i hladnjaci ulja za ekstremno niske temperature.

Quote:

Pre ce biti verovatnoca da ima manjka "freona" jer negde polagano curi na spojevima kao potencijalni problem za pregrevanje kompresora nego tako hladna zima da onemoguci dovoljno brzo isparavanje i time potreban protok rashladnog medija.

Manjka freona ima jer je maseni protok plina na niskim temperaturama isparavanja manji! To ima veze sa specifičnim volumenom pregrijanog plina na tlaku i temperaturi na kojem se nalazi na usisu kompresora. Jednostavno nema ga dovoljno u protoku iako ga u ukupnoj količini u uređaju ima dosta.

Quote:
Efekat manjka "freona" se laicki vidi po aktiviranju zastite kompresora od pregrevanja, barem tako kruze "majstorske" price.

Isti efekt je i kod preniske temperature isparavanja usljed preniske vanjske temperature (za konstrukciju te klime).

Dakle, zaboravi na to da češ dodavanjem grijača ulja dobiti od klime koja je vulgaris sa donjim radnim pragom -5°C klimu koja može raditi (bez kvara i sa COP-om koji je bitno veći od 1) na -30°C.
Bolji efekt i manje ulaganje je onda grijanje običnim elektrogrijačem.

Top
  • Login or register to post comments
Mon, 22/03/2010 - 13:10
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#223
Nike
Nike's picture
Offline
Registrovan dana: 24/10/2009
Poruke:

darkodarko wrote:

Jedino nevolim sto susi vazduh i zbog vode kondeza-( misionerska bolest).

Niti klima suši vazduh kod grijanja, niti možeš da dobiješ misionarsku (Legionarsku) bolest od kučne klime. Prije češ je dobit od bojlera koji se ne grije više od 70°C.
Legionarska bolest se dobija od bakterija legionele kojih ima u svakoj vodi ali njihov broj se povečava u vodi stajačici koja je toplija od 25 pa do 45°C. I onda ta voda treba da je u obliku aerosola kako bi ti udahnuo vodu.
Takvi uvjeti postoje u javnim kupatilima, hotelima s tuševima gdje se ne vrše sanitetske mjere i gdje se voda ne zagrijava jednom mjesećno na više od 72°C bar jedan sat kako bi se sanitarizirala instalacija tople vode. Drugo mjesto je rashladni toranj kod velikih klima uređaja koji se hlade isparavanjem vode u tornju. To je najčešće slučaj kod ogromnih snaga i u suhoj klimi (pustinje). Ti tornjevi imaju sapnice koje onda raspršuju vodu iz sabirne tave kao vodenu maglu po izmjenjivaču i tu je moguće udisanje vode zasičene bakterijom legionele. Uglavnom ti tornjevi su danas redovno tretirani kemijskim putem.
Kod kućne klime kondezat je na niskoj temperaturi i nema šanse za razvoj bakterija legionele.

http://www.grundfos.com/web/Homehr.nsf/vDocuments/EA2F3C68882D174CC12573A80028F26B?OpenDocument
Što se tiče sušenja zraka, kod grijanja ga nema, jer nema nikakvog kondezata iz unutarnje jedinice klime. Međutim, svakom zraku podizanjem temperature opada relativna vlažnost.

Top
  • Login or register to post comments
Mon, 22/03/2010 - 20:02
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#224
darkodarko
darkodarko's picture
Offline
Registrovan dana: 05/03/2010
Poruke:

Pa dobro mozda je malo preforsiram, sa 12 grejem koliko uspe da zagrejem, pa klinci skoro "promuknu" ujutru, mada mojoj zeni je uvek hladno, pa je pritiska .......
Asto se tice legionele, mislio sam na kondez sa unutrasnje strane, kad hladi, negde sam nesto cuo, sad vidim da nije tacno, da znam- nebi bio ovde da pitam (zato mi je i avatar pera kojot :hh )
kad sam vec ovde, koji fi terba da ide u bunar i nazad, za dovod do tp iz arterskog, bunar je daleko 100 m od kuce i zajednicki je sa komsijom da da vidim dali to mogu da iskombinujem. Hvala na odgovoru.

Top
  • Login or register to post comments
Wed, 24/03/2010 - 12:29
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#225
Nike
Nike's picture
Offline
Registrovan dana: 24/10/2009
Poruke:

darkodarko wrote:
Pa dobro mozda je malo preforsiram, sa 12 grejem koliko uspe da zagrejem, pa klinci skoro "promuknu" ujutru, mada mojoj zeni je uvek hladno, pa je pritiska .......
Asto se tice legionele, mislio sam na kondez sa unutrasnje strane, kad hladi, negde sam nesto cuo, sad vidim da nije tacno, da znam- nebi bio ovde da pitam (zato mi je i avatar pera kojot :hh )
kad sam vec ovde, koji fi terba da ide u bunar i nazad, za dovod do tp iz arterskog, bunar je daleko 100 m od kuce i zajednicki je sa komsijom da da vidim dali to mogu da iskombinujem. Hvala na odgovoru.

Fi cjevovoda ovisi o snazi TP i razlici temperature na izmjenjivaću i dužini (ekvivalentnoj, znači uračunati svi fitinzi i ventili i sl).
Razlika za TP je obično 5°C.

Top
  • Login or register to post comments
Wed, 24/03/2010 - 15:17
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#226
energija
energija's picture
Offline
Registrovan dana: 17/10/2009
Poruke:

@nike, sve je to lepo sto si opisao ali ja ne pricam o takvim super klimama vec o onimakoje su masovno u upotrebi na ovim prostorima, obicna on-off jeftina, sa cenom kostanja oko 150 eura sa carinama, porezima, marzama itd.

One rade upravo onako kako sam opisao.
Imaju tajmer fiksne duzine koji je najcesce oko 40 minuta, koji uvek obrce rashladni ciklus u tom intervalu potpuno nevezano od spoljne temeprature. I na +10C na primer.
Takve klime, i prateca elektronika, nemaju nikakve dodatne senzore koji bi merili spoljnu temperaturu. Kompresori su klasicni, imaju 2 prikljucka.
Nikakvi dodatni elektro ventili, osim jednog cetvorokrakog.

U gotovo sve klime tog tipa ugradjuje se jedna te ista elektronika, sa malim varijacijama u EEPROM-u (brzine rada unutrasnjeg ventilatora, pomenuti tajmer za odmrzavanje koji minut drugacijeg intervala i slicne sitne razlike).

Ne bih se nikako slozio da je u praksi upotrebe takvih klima samo 10% vremena moguc rad, a da je 90% vremena toliko hladno da dolazi do problema sa ispravanjem i aktiviranja blokade.

Takvih obicnih vulgaris klima je na hiljade koje se koriste zimi za grejanje, i neke se pokvare, neke ne rade dobro na -5C ili na -1C a mnoge u praksi rade bez problema do -13C ili tu negde.

Naravno da COP kod takvih klima bez regulacije protoka rashladnog medija naglo pada i zaista jeste vrlo upitno ima li svrhe ekonomski upotreba.

Granica od -7C ili -5C je pravno postavljena, nije i apsolutna radna granica sto je toliko puta potvrdjeno u praksi.
Prostije receno, time se stite proizvodjac i trgovac za pricu kako se klima pokvari ako slucajno nastavi da radi i pri -8C.

Te obicne klime pod raznima brendovima koriste vrlo cesto kfr26 elektroniku, koja ima samo 2 termicka senzora (temp izmenjivaca unutrasnje jedinice i temp vazduha unutrasnje jedinice tj sobe) i jednu induktivnu petlju za merenje struje kompresora.
I to je sve sto postoji od senzora, tu je i jos nekoliko releja kao prekidaca koji ukljucuju ventilator spoljne jedinice, kompresor i 4kraki ventil.

Prosto da prostije ne moze biti, i to radi sasvim pouzdano.
Konkretan model klime je Vortex MSM1, nalepnica, no to je zapravo Midea MSM. I ostale klasicne Midea-e rade na isti nacin, razlike su u dodacima poput jonizatora, polozaja lampica i slicne sitnice.
( i sa drugim najvecim kineskim proizvodjacima, slicna prica i cesto ista kfr26 elektronika.
Sama elektricna konstrukcija je direktna kopija Toshiba resenja, modela iz 1998. godine (maltene identicna shema veza, gotovo ista stampana plocica, potpuno identicno servisno uputstvo sa identicnim dijagramima rada tj tajmerskim intervalima). Imam servisna uputstva pa sam uporedio, cak je i tekst opisa rada isti maltene tacka i zarez na istom mestu.
Mogucnosti kontrole rada koje si opisao su primenjene kod mnogo skupljih klima koje su po pravilu sa inverterskom kontrolom. (japanske klime, visi cenovni razred).

[quote/]Upozorenja vrijede za klimu koja nije projektirana da ide ispod -5°C (to su uglavnom najrašireniji obični neinverterski klima uređaji) i ne može se riješiti problem samo grijanjem ulja. Klime koje idu niže imaju rješenja koja omogučavaju adekvatno hlađenje kompresora na nižim temperaturama

Quote:

Kao sto sam na osnovu brojne prakse naveo, najrasireniji obicni neinverterski klima uredjaji nemaju problema sa hladjenjem kompresora na temperaturama koje su najcesce u nasim krajevima tipa -13C ili koji stepen vise ili manje. (ista praksa je rasirena i u Bugarskoj
COP naravno pada no to je sasvim druga tema.

Koliko znam iz prica servisera najveci broj kvarova sa slabim protokom rashladnog medija je usled curenja istog na spojevima, tj aljkave montaze.

[quote/Quote::

Pre ce biti verovatnoca da ima manjka "freona" jer negde polagano curi na spojevima kao potencijalni problem za pregrevanje kompresora nego tako hladna zima da onemoguci dovoljno brzo isparavanje i time potreban protok rashladnog medija.

Manjka freona ima jer je maseni protok plina na niskim temperaturama isparavanja manji!

Quote:

Tolikog manjka freona usled niske temperature nisam jos cuo da se desava kod nas.

Slab protok i nedovoljna kolicina isparenog "freona" se moze desiti i u plus temperaturama jer prosto iscuri odredjena kolicina i nema ga dovoljno kolicinski. (kvar).

Slazem se sa tvojim navodima o mogucem problemu no rekao bih da uzrok najcescih problema u praksi nije minus temperatura vec ljudski faktor tj montaza uredjaja.
Najlakse je krivicu prebaciti na neuhvatljivi problem koji je tesko dokazati tipa spoljna temepratura, i proglasiti da je klima crkla zato sto je koriscena umesto na fabrickih -7C na recimo -9C.

Ako je niza temperatura uzrok koji dovodi do kvara onda bi sve klime istog modela, istog tipa, istog brenda, iste konstrukcije imale iste posledice jer je temperatura zajednicki faktor. I isti kvar. tj crkavanje kompresora.

A praksa to demantuje jer ne postoji takvo masovno kvarenje klima, tj kompresora vec samo nekih.
Prosta logika kaze da ima jos neki faktor rizika koji dovodi do razlicitih posledica pri identicnim radnim uslovima na nizim temperaturama.

[quote/[Dakle, zaboravi na to da češ dodavanjem grijača ulja dobiti od klime koja je vulgaris sa donjim radnim pragom -5°C klimu koja može raditi (bez kvara i sa COP-om koji je bitno veći od 1) na -30°C.
[quote[

Naravno.
Grejac ulja uopste nije potreban za obicne vulgaris klime, kao sto niti -30C nema u nasim krajevima kao pravilo.

Prica ide na pogresnu stranu, nije tema prepravka klime da bi radila na nizim temperaturama nego sto moze konstrukcijski nego je moja tvrdnja da najobicnija on-off klima koja je pravljena za prostor Evrope radi na nizim temperaturama od -5C i da se nece pokvariti jer ima ugradjenu konstrukcijom zastitu od pregrevanja kompresora, i da je u praksi previse primera da rade bez problema na nizim temperaturama da je to slucajnost.

Predgrevanje ulja kompresora je pomenuto u kontekstu prvog starta klime na tim nizim od navedenih spoljnih temperaturakao trenutna ispomoc.

Kada jednom startuje obicna klima na -6C (-5 do -7) moze da radi bez problema sa uljem, i bez pregrevanja kompresora i na dvocifrenom minusu.
I tako godinama u nasim uobicajenim zimskim temperaturama. Najobicnije, vulgaris, jeftilen klime koje kostaju neto ispod 100 eura.
Kvarova ima, uvek ce i biti kako na jeftinim tako i skupim klimama i to je neizbezno.

Ja sam namerno radi eksperimenta koristio u identicnim uslovima spoljne temperature vulgaris obicnu klimu od 100 eura i vrhunsku inverter sa gomilom senzora koja je deklarisana za -15C (-20C uz skidanje blokade starta, fabricka opcija) bas da ne bih napamet pricao vec na osnovu prakse.

Razlika jeftine obicnei skupe inverter je u COP, u potrosnji struje, u komforu, u mnogo cemu ali nije dolazilo do problema preslabog isparavanja ili pregrevanja kompresora ni kod jedne sve do -13C ( i cak -17C testirano tokom 48 sati rada u kontinuitetu).
Na osnovu te i prakse drugih ljudi koji koriste obicne klime godinama u takvoj klimi zakljucujem da je rizik nastanka problema koji opisujes vise teorijske nego prakticne verovatnoce dogadjanja.

Tesko je naci u proizvodnji tako losih konstrukcija klima za Evropu da bi se danas ocekivali problemi i kvarovi te prirode.
Klime za rad zimi su savladana tehnologija i ne vidim razloge da upotreba zimi za grejanje treba da se smatra necim pogresnim ili kao neka posebno rizicna operacija.
Poneki primerak klime ce se pokvariti zimi, kao sto se i poneki primerak automobila pokvari zimi.
Vecina radi sasvim dobro duzi niz godina, a pogotovu o inverterskim ne bi trebalo ni pomisljati na dileme moze ili ne moze da greje.

(Panasonic serije inverter klima su deklarisane za rad do -5C, dosta modela, a ima i modela koji su deklarisani do -15C. Primer o istoj firmi i istom nacinu rada a razlicitim osobinama

Midea, Haier obicne klime rade zimi bez problema, kao i gomila izvedenih brendova tj nalepnica).

Verovatno ima i modela obicnih klima koje ne rade dobro zimi, i gde je zaista granica rada -5C, neki dosta stariji modeli ili modeli koji nisu predvojdeni za upotrebu u evropskoj klimi.

Znam da su trgovci uvozili neke modele klima namenjene Bliskom Istoku i Arabijaskom poluostrvu pa je bilo problema sa radom zimi.
Naravno pravili su se nevesti, i isle te price ako slucajno ukljucis obicnu klimu pri i najmanjem minusu, -1C, sve se raspada kvari i slicno.

Spolja izgledaju isto ali je konstrukcija razlicita od evropskih modela, a i oznake modela.

Top
  • Login or register to post comments
Wed, 24/03/2010 - 17:09
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#227
Nike
Nike's picture
Offline
Registrovan dana: 24/10/2009
Poruke:

energija wrote:

One rade upravo onako kako sam opisao
Imaju tajmer fiksne duzine koji je najcesce oko 40 minuta, koji uvek obrce rashladni ciklus u tom intervalu potpuno nevezano od spoljne temeprature. I na +10C na primer.
Takve klime, i prateca elektronika, nemaju nikakve dodatne senzore koji bi merili spoljnu temperaturu. Kompresori su klasicni, imaju 2 prikljucka.
Nikakvi dodatni elektro ventili, osim jednog cetvorokrakog.

U gotovo sve klime tog tipa ugradjuje se jedna te ista elektronika, sa malim varijacijama u EEPROM-u (brzine rada unutrasnjeg ventilatora, pomenuti tajmer za odmrzavanje koji minut drugacijeg intervala i slicne sitne razlike).

Midea vulgaris ON-OFF:

Kao što vidiš ne radi se o običnom tajmeru već se monitoriraju i neke temperature.

Fujitsu vulgaris ON-OFF!

Što se tiče ostatka rasprave, ja sam iznio svoje objašnjenje zasnovano na radu sa rashladnim i klima uređajima dužim od 15 god i kao ovlašteni serviser nekih renomiranih tvornica i stojim iza svake rijeći.

Hlađenje hermetičkih kompresora na niskim temperaturama isparavanja je problem i to je činjenica. Kako se koji proizvođać dovija da to riješi je drugo pitanje a ne bi se oni ogranićavali da nije problema. To što neki prežive više a neki manje zlostavljanja, samo govori da su proizvođači kompresora u njima bolje ili lošije rješili odvođenje topline.

  • defrosting-operation-0.jpg
  • defrosting-operation.jpg
Top
  • Login or register to post comments
Wed, 24/03/2010 - 18:05
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#228
Nike
Nike's picture
Offline
Registrovan dana: 24/10/2009
Poruke:

Malo teorije!

Svi su uvjeti isti osim temperature isparavanja.

Slučaj 1:
Vanjski zrak -5°C (te=-15°C) obrati pažnju na ispuh kompresora T2(on je 10-15 °C niži od namotaja)

Slučaj 2:

Isti kompresor istih karakteristika kao u slučaju 1.
Vanjski zrak -30°C (te=-40°C) obrati pažnju na ispuh kompresora T2(on je 10-15 °C niži od namotaja) Dozvoljena maksimalna temperatura ispuha kada reagira zaštita je 115-120°C.
Ulje se počinje raspadat na 130°C

http://www.sporlanonline.com/ColdWar%20December%202008%20Ph%20Cycle%20An...

  • cycle analysis 2.jpg
  • cycle analysis 1.jpg
Top
  • Login or register to post comments
Thu, 25/03/2010 - 22:44
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#229
energija
energija's picture
Offline
Registrovan dana: 17/10/2009
Poruke:
Top
  • Login or register to post comments
Thu, 25/03/2010 - 22:56
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#230
energija
energija's picture
Offline
Registrovan dana: 17/10/2009
Poruke:

Nike wrote:
Malo teorije!

Svi su uvjeti isti osim temperature isparavanja.

Odlicno i hvala sto si voljan da podelis saznanja. :+

Imamo da na -5C je temp ispod kriticne, da je na -30C iznad kriticne kada se aktivira zastita. za R22.

da li bi mogao da odredis slucaj 3.

Za temp izduva kompresora od 115C koja je to temperatura vazduha u minusu ?

A koja je temp vazduha za granicu 120C.

Sa dobijenom brojkom bi trebalo da se poklopi rezultat iz prakse, trenutak aktiviranja zastite kompresora zar ne.
Odstupanja koji stepen C ka manjem minusu su ocekivana, kompresor je u limenom kucistu, ne hladi se dovoljno spoljnim vazduhom itd.

Top
  • Login or register to post comments
Tue, 25/05/2010 - 21:54
POMOC OKO TOPLOTNIH PUMPI
#231
tunge
tunge's picture
Offline
Registrovan dana: 25/05/2010
Poruke:

Koju firmu biste preporucili za kompletno ugradjivanje toplotne pumpe?

Top
  • Login or register to post comments
Sun, 26/09/2010 - 20:21
toplotna pumpa
#232
djedja
djedja's picture
Offline
Registrovan dana: 26/09/2010
Poruke:

Interesuje me sistemi rada toplotne pumpe
to jest dali postoji neki shematski prikaz montaze
posto sam ja vodoinstalater ali i radim i gasna zavarivanja
unapred vam se zahvaljujem i zelim da pohvalim ovaj site.

Top
  • Login or register to post comments
Sun, 26/09/2010 - 20:32
Re: toplotna pumpa
#233
tihi2
tihi2's picture
Offline
Registrovan dana: 02/05/2009
Poruke:

Imaš celu temu na
http://www.samsvojmajstor.com/Forums/viewforum/f=50/topicdays=0/start=50...
i na još nekim temema. Potrudi se i pročitaj sve što je vezano za toplotnu pumpu tamo i na drugim linkovima pa se javi .
Ovako samo trošimo vreme oko stvari koje se uz malo truda mogu pročitati, a bile su više puta pisane.

Top
  • Login or register to post comments
Sun, 26/09/2010 - 20:41
Re: toplotna pumpa
#234
djedja
djedja's picture
Offline
Registrovan dana: 26/09/2010
Poruke:

Hvala na savetu i brz odgovor pogledacu pa cu se javiti

Top
  • Login or register to post comments
Wed, 15/12/2010 - 00:46
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#235
pkks297
pkks297's picture
Offline
Registrovan dana: 14/12/2010
Poruke:

Pre svega veliki pozdrav za energiju i nike-a, vrsne poznavaoce frigo tehnike! kasno se uključujem ali sam se potrudio da pažljivo pročitam sve što je do sada napisano. jel može za početak neka konkretna pomoć oko izbora komponenti za pravljenje tp voda-voda?

za moju kuću po projektu grejanja potreban je kotao od 16,5kw. objekat se nalazi na mestu gde vode ima na pretek, bunar je tu, tako da ne bi više o tome trošio vremena na polemiku.

pregledao sam sajt danfoss-a i kad sam video koliko modela scroll kompresora je u ponudi malo sam se izdeprimirao. ima ih milion. kako odabrati kompresor? da li je danfoss ok? ili je cope ultimativni kompresor? gde se on može kupiti? koji izmenjivač, i tu ima raznih varijanti? koji freon?

po projektu je temp fluida koji kreće iz kotla max 45c u pitanju je zidno grejanje. ali pošto sam predvideo centralni bojler hteo bih da tp greje i vodu u njemu.

unapred hvala!

Top
  • Login or register to post comments
Thu, 06/01/2011 - 14:09
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#236
ralf1
ralf1's picture
Offline
Registrovan dana: 24/11/2009
Poruke:

evo pitanja za prakticare energija oli nike
imam klimu galantz aus12hr53fa2 da li ona ima neki grejac kompresora da bih je startovao i ispod -5 kad nije duze radila 3,4 dana googlao sam ali nisam nasao tako detaljne karaktristike mozda i z iskustva znate

Top
  • Login or register to post comments
Mon, 10/01/2011 - 15:30
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#237
сард
сард's picture
Offline
Registrovan dana: 01/01/2011
Poruke:

Prvo veliki pozdrav za sve učesnike foruma i svaka čast na temi :+ :+
Ovu temu pratim sa velikim interesovanjem.

Što se tiče principa rada toplotne pumpe i levokretnih t.d.ciklusa
dosta stvari mi je jasno, osim: IZENTROPSKA EFIKASNOST KOMPRESIJE (dalje: eta-s).
Da li neko može da me uputi na TAČNE podatke eta-s za pojedine kompresore, odnosno da li proizvođači uopšte i daju zavisnost eta-s od režima rada kompresora.
Naime, imam dosta kojekakvih brošura, ali osim COPa nigde nisam našao podatak za meni potreban pominjani koeficijent. U literaturi sam jedino pronašao da je on za klipne kompresore 0.3-0.6, a za spiralne oko 0.8. Za što tačniju simulaciju rada jednog rashladnog postrojenja (ili toplotne pumpe) taj podatak je jako bitan, pogotovo što se on menja i sa promenom režima rada kompresora.

Svako dobro.
:bye2

Top
  • Login or register to post comments
Sat, 22/01/2011 - 02:25
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#238
kole77
kole77's picture
Offline
Registrovan dana: 22/01/2011
Poruke:

Pozdrav.imam slicnu kucu kao Dragan1957,150m2 grejne povrsine, u potkrovlju panelni radijatori 160-200cm,a prizemlje podno grejanje.radio bih toplotnu pumpu u sms varijanti.pa me interesuje koje mi komponente trebaju i kojih vrednosti.Hvala.

Top
  • Login or register to post comments
Sat, 22/01/2011 - 10:11
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#239
Nike
Nike's picture
Offline
Registrovan dana: 24/10/2009
Poruke:

pkks297 wrote:

za moju kuću po projektu grejanja potreban je kotao od 16,5kw. objekat se nalazi na mestu gde vode ima na pretek, bunar je tu, tako da ne bi više o tome trošio vremena na polemiku.

Bunar ne znači ništa ako voda kroz njega ne protiće dovoljnom brzinom da dovede potrebnu toplinu izmjenjivaču, a kako se ne bi smrznula

Quote:
pregledao sam sajt danfoss-a i kad sam video koliko modela scroll kompresora je u ponudi malo sam se izdeprimirao. ima ih milion. kako odabrati kompresor? da li je danfoss ok? ili je cope ultimativni kompresor? gde se on može kupiti? koji izmenjivač, i tu ima raznih varijanti? koji freon?

Kompresor se odabire prema potrebnoj snazi za određene radne uvjete. U tvom slučaju, radni uvjeti su: temperatura isparavanja 4°C (ako je direktno isparavanje), kondezacije 50°C, pregrijanje na kompresoru 5°C i pothlađenje od 8°C
Plin je R407C ili R410A (bolje ali sve komponente moraju biti prilagođene višem radnom tlaku). Obavezna upotreba akumulatora na usisu u kompresor Kod R410A a izmjenjivača u usisnoj cijevi kod R407C ako su cijevi kratke .

18kW bi bio OK učin kompresora.
Za R410 to bi bio SH105-4
Za R407C to bi bio SZ125-4

Quote:
po projektu je temp fluida koji kreće iz kotla max 45c u pitanju je zidno grejanje. ali pošto sam predvideo centralni bojler hteo bih da tp greje i vodu u njemu.

Toplinska pumpa je niskotemperaturni izvor grijanja pa ako misliš grijati vodu na više od 45°C sa njom onda moraš ugraditi desuperheater.

Top
  • Login or register to post comments
Sat, 22/01/2011 - 10:15
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#240
Nike
Nike's picture
Offline
Registrovan dana: 24/10/2009
Poruke:

ralf1 wrote:
evo pitanja za prakticare energija oli nike
imam klimu galantz aus12hr53fa2 da li ona ima neki grejac kompresora da bih je startovao i ispod -5 kad nije duze radila 3,4 dana googlao sam ali nisam nasao tako detaljne karaktristike mozda i z iskustva znate

Nije problem u startu tih klima jer ulje unutra je odabrano s viskozitetom koji je OK i kod nižih temperatura a rotacioni kompresor se brzo zagrije jer je kučište na strani visokog tlaka. Problem je u hlađenju kompresora jer je gustoća plina na niskim temperaturama mala pa nedovoljno hladi kompresor.

Top
  • Login or register to post comments
Sat, 22/01/2011 - 10:22
Re: Toplotna pumpa kako je napraviti ?
#241
Nike
Nike's picture
Offline
Registrovan dana: 24/10/2009
Poruke:

сард wrote:

Naime, imam dosta kojekakvih brošura, ali osim COPa nigde nisam našao podatak za meni potreban pominjani koeficijent. U literaturi sam jedino pronašao da je on za klipne kompresore 0.3-0.6, a za spiralne oko 0.8. Za što tačniju simulaciju rada jednog rashladnog postrojenja (ili toplotne pumpe) taj podatak je jako bitan, pogotovo što se on menja i sa promenom režima rada kompresora.

Svako dobro.
:bye2

Imaš program Coolpack koji ima modul za računanje izentropske i volumetrijske efikasnosti kompresora iz poznatih podataka

Top
  • Login or register to post comments
  • « početna
  • prethodna
  • …
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • …
  • sledeća ›
  • poslednja »