pozdrav svim forumasima...
radio bi ovih dana nesto kao pergolu ali da je natkriveno ,
ovako bi trebalo da izgleda pa ako ima neko ko je vec ovako nesto radio da mi pomogne sa mjerama malo...
velicina krova bi trebala biti 300 x 300
ne znam samo na koliko stavljati ove prijeke gredice ( koliko komada je dovoljno da to bude stabilno ) i koje debljine da budu po kojima bi isle letve koje ce nositi crijep ?
i koju visinu da radim...
glavni stubovi bi bili od greda 20 x 20 koje vec imam
pozz
Za printanje
Pozdrav samsvojmajstori 
Ide leto valja se negde sklanjati od vrucine pa resih da napravim jednu pergolu. Osnovna ideja je da to okvirno izgleda kao na slici dole. Dimenzije bi trebalo da budu 3,9m x 3,4m x 2,3m. Planirao sam da za osnovnu konstrukciju koristim grede 10 x 8 cm. Vertikalne grede sam mislio da putem onih metalnih drzaca oslonim na betonske ''stope'', planirao sam da uglove spajam na nacin kao na donjoj slici. ''Krov'' bi trebalo da bude svojevrsni rostilj od letvica na koje bi bilo pricvrsceno platno, a u drugoj fazi bi odozgo trebalo da dodje leksan.
Problemi:
1. Ne znam kako da ucvrstim konstrukciju, a da ne koristim kosnike? Da li su metalni elementi sa slike dovoljni za tu svrhu?
2. Da li mi za onaj spoj ugla treba ''hangar'' vijak ili to moze nekako drugacije?
3. Kako da ucvrstim one letve na krovu? Srafljenjem ''u celo'' kroz gredu ili da mozda opet koristim neke metalne elemente? Ne bih da nista strci.
Bio bih veoma zahvalan ako bi ste mi ukazali na jos koji moguci problem i dali prakticne savete u vezi sa ovim projektom. Hvala!
Izradila bih u vrtu jednostavnu vrtnu pergolu za zasjenjivanje povrća. Imam ideju kako bih to napravila, ali kako mi to nije struka bilo bi mi drago da mi netko baci pogled na dimenzije greda i letvi, da mi ne bi sve zajedno palo na glavu.
Dakle, zamislila sam dva reda vertikalnih greda - nosača - ukupno 10 njih tj. po 5 nosača pergole u svakom redu. Ti nosači bili bi grede dimenzija 10x10x240cm (s time da bismo kupili grede duljine 3 metra pa odrezali višak). U redu bi išli na razmak od 290cm, tj. osi greda bile bi na razmaku od 3 metra, a razmak između ta dva reda bio bi isti toliki. U zemlju ih ne bismo betonirali, jer je riječ o vrtu, nego bismo ih postavili u pocinčane čahure 10x10cm, duge 90cm, koje se zabiju u zemlju. U čahure bismo ih učvrstili vijcima.
Unutar svakog reda bilo bi, dakle, 5 nosača pergole. Spojili bismo ih istim takvim gredama - 10x10x300cm. Svaka horizontalna greda počivala bi jednim krajem na vrhu jednog nosača, a drugim na vrhu drugog nosača - i to za 5cm, tako da ima mjesta za iduću gredu na vrhu tog istog nosača. Umjesto drvenih kosih potporanja kupila bih metalne pocinčane nosače za police i uz pomoć njih pričvrstila horizontalne grede za vertikalne. Ne znam je li to dobra ideja, ako jest koje bi dimenzije tih metalnih nosača bile dovoljne?
Gore, na sam vrh horizontalnih greda, poprijeko bih stavila štafle dimenzija 5x8x400cm. Stavila bih po jednu poprijeko na svaki stup-nosač pergole, tako da spaja prvi nosač jednog reda s prvom nosačem drugog reda. Naravno, s obzirom na to da je štafla duga 4m a razmak između redova bi bio 3m, štafle bi virile sa svake strane redova nosača pergole za oko 50cm. Učvrstila bih te štafle za grede nekim manjim metalnim L profilima. Između bi išle još po tri poprečne štafle između svakog para norača pergole. Tj. ukupno bi kao "krov" pergole imala 17 štafli. Štafle bih postavila tako da kraćom stranom nasjedaju na horizontalne grede - ovom od 5cm - a ona od 8cm da stoji vertikalno u odnosu na horizontalne grede. Mislim da bih time smanjila mogućnost savijanja štafli.
Na cijelu konstrukciju ne ni išao nikakav krov, nego lagana mreža protiv tuče koja bi istovremeno činila dovoljnu sjenu biljke ispod pergole. Na jesen bi se mreža skidala, tako da ne bi postojala opasnost da na nju napada snijeg. Ipak, trebalo bi uzeti u obzir i kraće povećano opterećenje u slučaju tuče - jer i led ima svoju težinu. Također bih za nosače pergole pričvrstila mrežu za krastavce ili rajčice koja bi pridržavala te biljke tj. i njihova bi se težina donekle računala. No te bi biljke, mislim, davale cijeloj pergoli i dodatnu stabilnost.
Jesu li ove dimenzije pergole realne s obzirom na nosivost cijele konstrukcije? Ako nisu, molim prijedlog boljih dimenzija greda/štafli/razmaka između nosača pergole, dimenzija spojnih metalnih L profila i bilo koji drugi savjet koji smatrate da je potreban.
Hvala
Sve navedeno može da prođe.
Svaka horizontalna greda počivala bi jednim krajem na vrhu jednog nosača, a drugim na vrhu drugog nosača - i to za 5cm, tako da ima mjesta za iduću gredu na vrhu tog istog nosača.
Umjesto drvenih kosih potporanja kupila bih metalne pocinčane nosače za police i uz pomoć njih pričvrstila horizontalne grede za vertikalne. Ne znam je li to dobra ideja, ako jest koje bi dimenzije tih metalnih nosača bile dovoljne?
Mislila sam na ove pocinčane L profile:
https://www.bauhaus.hr/zeljezarija/regali-i-organizacija-prostora/nosaci...
Ovo prvo za grede koje se moraju nastavljati u polju 80cm od nosača pergole (stupa) nisam shvatila? S obzirom na to da bi pergola ukupno bila duga oko 12 metara i da mi trebaju tri komada od 4,5m (kako ste predložili) kako bi se oni nastavljali jedan na drugi? Morali bi se preklapati, a to bi bilo ružno za vidjeti. Na pergolama koje sam gledala na slikama izgleda kao da je sve to jedna jedina greda, što naravno nije tako. Hoću reći da nema preklapanja. No možda sam i krivo shvatila? Ako imate kakvu skicu da mi pokažete na što ste mislili?
Ovo s poprečnim ukrućenjem gredama mi je logično. I ja sam se pitala nisu li one letve koje bi spajale dva reda bile ipak preslabe. Da stavim onda grede 10x10x400cm poprečno kao spoj prvog stupa u prvom redu i prvog stupa u drugom redu (i tako za svaki par stupova)? A letve samo između?
Bi li na taj način dobila dovoljno čvrstu konstrukciju iako stupovi nisu betonirani nego samo čahurom s klinom učvršćeni u zemlju. Ovo je primjer te čahure s klinom, ne gledajte dimenzije, slika je samo za primjer:
https://www.bauhaus.hr/cahura-za-kutnu-gredu-9-1-x-9-1-x-90-cm.html
Prva i treća greda mogu da budu po 4m tako da nemaju prepuste, a srednja 4.5m. Ili da sve grede budu po 4.5m ali da postoje i prepusti na krajevima. Pogledajte gde je napravljen nastavak na drugoj slici.
Ugaonik i oslonac su slabašni. Bolje je da sami napravite okov od pljošte čelika...
Evo kako bi trebalo da izgledaju krute veze stuba i grede (veza koja ne dozvoljava da se jedan element rotira nezavisno od drugog). ovo je samo jedan od načina da se ostvari kruta veza. Ove su slike sa Pinterest-a pogledajte tamo mali milion slika pergola postoji...
Ugaonici za police nisu za ovu svrhu. Mada ja imam jednog rođaka koji sve probleme po kući rešava ugaonicima za police. Jedino što što menja je veličina ugaonika. Čim se nešto u kući nakrivi ili počne da se ljulja ujka odmah prišrafi po dva ugaonika za police i posle je miran!
Histerezis - u drugom postu prva i druga slika, ovi metalni komadi u koje se učvrste grede, to mi se jako sviđa kao rješenje. Kako se zovu ti komadi jer ih nisam vidjela dosad nigdje pa ne znam kako da ih potražim na internetu i po online shopovima?
Još uvijek nisam shvatila ovo: "Prva i treća greda mogu da budu po 4m tako da nemaju prepuste, a srednja 4.5m. Ili da sve grede budu po 4.5m ali da postoje i prepusti na krajevima." Slika je dosta slaba, pa ne vidim dobro kako je to tamo izvedeno.
Inače sam prvotno imala drugačiji plan. Dakle, ovi nosači pergole bili bi stupovi koje bih kupila u duljini od 3m (jer drugačije ne ide), pa sam mislila odrezati 60cm da dobijem željenu visinu od 240cm za nosač pergole, jer mi je iznad toga previsoko, pogotovo jer i gore još dođu grede i letve što još podiže visinu. Dakle, imala bih 10 komada tih ostataka grede od po 60cm. Pa sam mislila prišarafiti (ili nosačima za police učvrstiti) te komade po jedan na svaki nosač pergole tako da dobijem kao slovo T . Onda sam mislila ove grede koje bi bile spojne između nosača pergole (10x10x300cm) vijcima učvrstiti za te komade koji bi bili stavljeni gore na nosač pergole. Tako bi te grede počivale na nosačima pergole, ali ne na uskom vrhu gdje bi bile oslonjene samo 5cm svaka, nego bi svaka dobila oslonac od 30cm na svakoj strani na kojoj bi se oslanjala na stup jer bi ležale zapravo na ovim 60cm komadima grede koji bi stajali na nosaču pergole tako da s njim čine slovo T. Ne znam jesam li dovoljno dobro objasnila? Bi li to bilo bolje rješenje, za slučaj da ne nađem one metalne komade čije se slike stavili u drugom postu?
Doduše, to mi ne rješava problem učvršćenja poprečnih greda...
Te poprečne grede mogla bih možda učvrstiti ovakvim nosačima greda:
https://webshop.schachermayer.com/cat/hr-HR/product/gh-nosac-grede-kombi...
Kupite HOP 110x110mm i sami napravite potrebne veze (skroje se parčad, zavare se i izbuše se rupe za zavrtnje) . Kad odbijte debljinu kutije to je taman da u njega možete da ugurate drvene grede 10x10cm.
http://www.samsvojmajstor.com/portal/sites/default/files/pergola_3.pdf
Te ostatke od 60cm iskoristite za kosnike. Bolje će biti nego ovo sa "slovom T" to se zove sedlo i ovde nema svhe da se radi. Primenjuje se za veće raspone i veće opterećenje.
Taj je HOP zaista jako dobra ideja, ali ja sam sam svoj majstor s ne baš puno alata, tako da mi opcije rezanja metala i zavarivanja otpadaju
Slovo T mi je isto tako jednostavnije rješenje od rezanja i učvršćivanja kosnika - grede bi mi odmah skratili tamo gdje ih kupujem, jednostavno učvrstim ove kraće dijelove gore da dobijem slovo T i na to onda slažem grede koje povezuju nosače. Ako je to rješenje za veća opterećenja, onda tim bolje - zar ne?
Za povezivanje u T profil i još povezivanje s gredama poveznicama koje bi išle na T profil mogla bih iskoristiti ove metalne komade:
https://webshop.schachermayer.com/cat/hr-HR/product/gh-perforirane-ploce...
Za učvršćenje poprečne grede mogao bi ići onaj nosač grede na koji sam gore dala link ili možda ovaj:
https://webshop.schachermayer.com/cat/hr-HR/product/simpson-kutni-spojni...
Makar mi je nosač grede simpatičnije rješenje Tako da bih se možda ipak za njega odlučila. Jedino postoji mogućnost da idem na poprečne grede koje bi bile dulje, tako da slijede duljinu poprečnih letvi. U tom slučaju uzela bih 5 takvih greda dimenzija 10x10x400cm i onda bih ih spajala kutnim spojnicima na koje sam dala link.
Za spajanje poprečnih letvi na grede poveznice koristila bih ovakve komade - s time da ne znam je li dovoljan jedan po spojnom mjestu (samo s jedne strane letve) ili da stavim dva, s obje strane letve:
https://webshop.schachermayer.com/cat/hr-HR/product/simpson-veznik-za-po...
Bi li sve to sada bilo u redu?
Voljela bih samo da mi netko kaže je li u redu nosače pergole staviti u one čahure koje bismo samo zabili u zemlju (glinasto tlo) bez betoniranja rupa? Mrsko mi je lijevati beton u vrt, tako da mi se ovo puno više sviđa kao rješenje, ali pod uvjetom da konstrukcija bude ipak dovoljno stabilna.
Hvala na svim savjetima
p.s.: Inače imam mogućnost za nosače pergola uzeti i stupove dimenzija 12x12x300cm i postoje i takve odgovarajuće čahure. Sve bi me to skuplje došlo, ali ako bi bilo bolje tj. ako ovi stupovi 10x10 nisu dovoljno debeli mogla bih se i za tu deblju varijantu odlučiti. Odlučila sam se za ove 10x10 zato što ovdje ipak nije riječ o nekoj prevelikoj težini koja bi ležala na njima, nisu tu u pitanju neki krovovi, crijepovi i tome slično, pa sam smatrala da je ovo dovoljno.
Ako je to rješenje za veća opterećenja, onda tim bolje - zar ne?
Za oslanjanje poprečne letve je manja briga. Ako je jedna vezica malo pa dodaćete još po jednu na drugoj strani...
Nemojte da kačite link-ove ka proizvodima nego download-ujte slike pa njih attachment-ujte. Da ostane ova naša prepiska i za druge posetioce foruma kada linkovi više ne budu aktivni.
Aha, pardon, trebalo mi je malo da shvatim onu skicu koju ste stavili gore... Dakle, Vi biste išli na tri grede poveznice po redu: dvije od 4,50m i jednu od 4,10m, s time da bi one uravnoteženo ležale na stupovima a spajale bi se metalnim kopčama, kao što su ovi perforirani pocinčani komadi na koje sam maločas stavila link? Shvaćam! Tako se dobiva bolja stabilnost tih greda na nosačima. Onda mi ovaj T spoj ne bi trebao jer zapravo imam T spoj s tim samim gredama. Shvaćam! 
Bi li taj spoj tih greda povezniuca perforiranim pocinčanim komadima bio dovoljno čvrst i kolike dužine bi trebali biti ti komadi metala?
Poprečne grede bih onda zaista mogla kupiti isto dulje, od 4m, tako da samo nasjednu na nosače pergole i strše sa svake strane po 50cm kao što će i letve.
Nije središnja greda 4.1m već 4.5m. Morate da računate + preklop sa prvom i trećom da bi se ostvarila veza. Ili da i na tom mostu kupite namenski element za nastavak.
Inače za T vezu stuba i grede ne može lim koji ste vi mislili već namenski T element kao na slici u prilogu.
I poprečnim gredama bi u tom slučaju morali da obezbedite adekvatnu vezu koja bi obezbedila poprečnu krutost.
Dakle, zaključak je da treba staviti kosnike. U redu.
Mogu li se u tom slučaju vratiti na prvotni plan po kojem bi grede poveznice duge 3m ležale na nosačima u dubini od 5cm, s time da bi postojao i kosnik kao oslonac i učvršćenje?
Ako da, kolike duljine i presjeka bi trebao biti kosnik i pod kojim kutem bi trebao stajati u odnosu na stup nosač - 45 stupnjeva ili oštrijim kutem?
Bi li u tom slučaju kosnici išli i između stupa nosača i poprečne grede?
1. Ne.
2. Kosnike oblikujte prema estetskim i kriterijumu funkcionalnosti. Da ne smetaju kada se prolazi. najbolje pod 45.
3. Poželjno je da idu.
Pogledajte već proverene sisteme na Pinterest-u. Izkopirajte ono što valja...
Hvala na odgovorima
Još jedno pitanje: Na većini mjesta gdje sam gledala za građu, prodaje se svježa jelova građa (grede, letve...). Znam da takva građa nije pogodna za gradnju jer se zbog sušenja još stišće, uvija itd. Ako bih je kupila sada i ostavila u šupi, bih li je mogla koristiti kao sušenu građu iduće godine pri izgradnji pergole? Ili je pametnije odmah kupiti suhu građu?
Svježa je građa ne samo jeftinija nego ju je i puno lakše naći. Suha je skuplja, ali i mnogi je nemaju u prodaji. Zato bi mi bilo ne samo jeftinije nego i puno jednostavnije kupiti svježu građu.
Naravno da možete građu da spremite unapred. Ali voditi računa o pravilnom postupku sušenja građe. Ukoliko je unesete u šupu verovatno će uhvatiti plesan tj. ubuđaće se. Treba je složiti na nadkrivenom mestu ali ne zatvorenom, složiti preko letvica, međusobno razmaknuti grede i dozvoliti da se proces sušenja odvija postepeno i ujednačeno... Ovo je mali objekat tako da nemati vi tu mnogo građe (manje od 1m3). Ne bi trebalo da bude nekih većih problema...
Čitam na raznim stranicama o tim spojevima stupova i greda. Na jednoj stranici naišla sam na ovaj tekst:
"Mistake 10: Making beam splices in the wrong places
The error: When a long built-up beam spans multiple posts, many builders run one 2x long so it extends beyond the supporting post. They apparently believe this practice is good because splices of opposing beam plies are separated rather than being only inches apart on top of a post. Unfortunately in these cases, an engineer’s evaluation or a rebuild of the beam is required.
The solution: Beams are under two stresses: bending and shear. Shear forces act perpendicular to the length of the beam and are greatest near the bearing ends.
Bending changes the beam’s shape, a force called deflection, and is greatest in the center of the beam span. The code lists maximum allowable limits for deflection. In deck beams, the deflection limit is typically reached long before shear limits are a consideration. Any reduction in bending resistance also increases deflection potential, which could lead to a code noncompliance.
Beam splices that miss the bearing point by a small amount don’t greatly affect bending or deflection, and the shear strength of one fewer ply is likely still sufficient. In these cases, the cost of an engineer’s review might just get you the OK to build. But don’t put splices in the center of a span — build the beam so that splices land on top of supporting posts."
U prilogu je slika.
Koliko sam shvatila, ovaj čovjek kaže da bi krajevi dviju greda trebali stajati na stupu?
Na slici je prikazan gredni nosač složenog preseka koji se sastoji od dve fosne. U tekstu se govori o grešci prilikom izbora mesta prekida jedne od fosni unutar preseka grednog nosača a ne o mestu montažnog nastavka. Znači tekst govori o prekidu koji se ne obezbeđuje nikakvim posebnim sredstvima. pa je iz tog razloga potrebno oslanjati grede od oslonca do oslonca.
Ja sam vam u prvom postu rekao gde da pozicionirate nastavke kako bi maksimalno poboljšali konstrukciju. Odabirom položaja montažnih nastavka prema mestima prevojnih tačaka elastične linije deformisanog nosača dobijate efekat kao da ste kupili gredu od 13.1m tj. iz jednog dela bez nastavaka. To vam nisam rekao tek tako niti sam ovo ja izmislio već jedan bavarac pre 150godina a zvao se Heinrich Gottfried Gerber.
Plus pomeranjm nastavaka smanjujete naprezanja u gredi i dobijate mogućnost ostvarenja kruće veze datog grednog nosača sa stubovima kako bi dobili stabilnu prostornu ramovsku konstrukciju. Što je i primarni cilj.
http://www.samsvojmajstor.com/portal/sites/default/files/deformaciona_li...
Hvala, tako ću najvjerojatnije i napraviti.
Razgovarala sam jučer s jednim dobavljačem građe vezano uz problem toga da je građa svježa. On kaže da to i nije takav problem jer je s takvom građom lakše rukovati upravo zato što je elastičnija i može se učvrstiti u željenom obliku. Kaže da postoji opasnost ako budem sušila grede i letve da će mi se uvinuti i deformirati tako da će ih biti kasnije teško upotrijebiti bez značajnih popravaka - dok kod svježe montirane spojevi donekle sprečavaju takve deformacije. Nisam baš najsretnija s tim objašnjenjem, bojim se da bi montirana svježa građa prilikom sušenja napravila jak pritisak na spojeve i da bi oni popucali - ili bi grede popucale. Tako da sam u nedoumici oko toga.
Druga mi je varijanta kupiti već osušene i impregnirane grede u firmi kao što je Bauhaus. One su skupe, manjeg presijeka i kraće - 9x9x270cm. No time bih doskočila problemu deformacija i sušenja.
Što biste mi Vi savjetovali?
Da, jeste lakše je oblikovanje sirove građe. Takođe, verovatnoća je velika da se prilikom sušenja neke od greda izdeformišu. Ali ipak će to biti znatno manje kada se proces sušenja odvija u koliko toliko kontrolisanim uslovima nego da napravite pergolu i tu istu građu naglo izložite suncu i vetru!
Tačno je da spojevi međusobno sprečavaju deformaciju prilikom sušenja ali to važi mahom kod krovova kada su spojevi relativno gusto postavljeni a konstrukcija se odmah nakon izrade zatvara krovnim pokrivačem a procenat vlage se nakon toga postepeno smanjuje.
Postoji još jedan problem koji nismo spominjali a to je upitna trajnost ove pergole. Morate jako kvalitetno da odradite zaštitu adekvatnim premazima. Bolje je da to odradite na suvoj građi dok je na zemlji i dok je lako dosupna za manipulaciju. Pre nanošenja zaštite ja bih građu najpre izšlajfao da joj površina bude glatka.
Dakle, s obzirom na sve rečeno, idem na suhe, impregnirane grede iz Bauhausa 9x9x270cm.
Što se zaštite tiče, tu nema problema Ići će prvo premaz Bellesa od Belinke - to je fungicidno i još koješta cidno sredstvo za zaštitu drva. Onda idu dva premaza UV plus Beltop lazure za drvo. Vrlo vjerojatno ću uzeti boju palisander. Mislim da je to kvalitetna zaštita, plus su grede impregnirane.
To mi mijenja plan nacrta zbog drugačije duljine greda, pa ako Vam nije problem, biste li mi predložili kako bi izgledao novi nacrt s obziroma na ono spajanje greda koje ne smije biti na vrhu stupa?
Kolika je razlika u ceni sirove građe po m3 u odnosu na tu iz Bauhaus-a. Grede 10x10cm (iako se čini da je po 1cm manje zanemarljivo) imaju značajno veće geometrijske karakteristike poprečnog preseka. 52% veću krutost i 37% veću nosivost na savijanje...
Greda 10x10x300cm - sirova građa - otprilike je 56% cijene grede 9x9x270cm u Bauhausu.
Za moj budžet to je vrlo loše, ali što da radim? Nije baš da imam neki natkriveni prostor za sušenje građe, mogla bih improvizirati neku vodonepropusnu tendu i privezati je za kolce iznad građe, a građu staviti eventualno na palete da ne leži na zemlji pa sve zajedno ostaviti... ne znam ni sama koliko dugo? Do idućeg proljeća? No zimo zna dosta puhati, može i snijega biti, a ova tenda na kolčevima baš i nije nešto što bi takve uvjete moglo izdržati na dulji rok. Ako pak omotam građu njome, neće se sušiti...
Imam i ja pitanje...
Imam terasu 5x3 metra i hteo bih da postavim pergolu i to na 4 stuba (8x8 ili 10x8 cm)
Moja zelja je da na celom rasponu od 5 metara nemam dodatni stub.
Dakle, duzina nosecih poprecnih greda (koje bi bile postavljene "na nož" 12x5 cm - dobijene uzduznim secenjem grede od 12x10) je 5 metara.
Da li je to moguce i da li te grede (kojih bi bilo 4, 2 puta po 2), tako postavljene "na nož" mogu da nose poprecne "gredice" 8x5 cm koje su postavljene na 70 - 80 cm (na 5 metara duzine 7 komada, od kojih su 2 na ivicama i leze na uspravnim gredama)
Ne znam da li sam dobro pojasnio...
Kosnici nisu problem, postavio bih na svakom cosku.
U svakom slucaju pitanje je koliko je maksimalni raspon nosece grede?
Hvala
Manje više razumem šta želite ali ipak dajte kakvu takvu skicu sa dimenzijama tih gredica i njihovim rasponima.
Evo crtež u prilogu...
Isuviše su male dimenzije za 5m raspona. Napravio bi se veliki ugib. Usled rotacije poprečnih gredica uvrtale bi se podužne grede. Javlja se i problem stabilnosti. Moraju jači poprečni preseci da se usvoje i da se pomere stubovi malo ka unutra.
Poprecne gredice mozes slobodno raditi dimenzija 7x15 cm na osovinskom razmaku od 60 cm.
Grede 20x20 su vise nego dovoljne za stubove i vezne nosece grede.