Za rigips nisam stručan, neko će to već objasniti, ali ja imam dva "konstruktivna" pitanja. Prvo, jesu li ova ojačanja poprečnih greda na plafonu dovoljna da može da se gazi po njima ili da se ostavljaju neke stvari. Drugo za čega su vezani oni flah-ovi koji nose drvene poprečne grede. Zar ne bi bilo sigurnije da su drvene grede oslonjene na betonsku gredu-stolicu?
Plafon u potkrovlju
Flahovi su debljine 4 ili 5 mm, vezani su za rogove i pre će sve da propadne nego da oni popuste. Izuzetno su jaki, a razlog što sam tako uradio je da bih dobio 20 cm na visini karatavana. Sve je jako stabilno, ali se bojim da bi od sitnih vibracija i povijanja pucao regislps na sastavima. Zato pitam za savet nekog ko je bio u sličnoj situaciji.
Ne idu CD profili direktno na grede, vec se ucvrscuju distanceri-sidra, a na njih profili.
Ma znam da idu distanceri, pitam ima li neko iskustva sa tim.
Hoce li doci do pucanja na sastavima jer ce vibracije sa greda da se prenose i preko sidra na CD profile pa i na regips table. Bojim se da ce pucati sastav koji bude ispunjen glet masom.
Ako je ta drvena konstrukcija takva da vibrira, onda će se, naravno, sve to preneti i na gk ploče.
Uobicajeno je da se u potkrovlju GK konstrukcija postavlja na drvene grede. Tako sam i ja uradio. Morao sam dodatno da ucvrstim raspinjace (horizontalne grede) za pregradne zidove sa "L" flahom da bih sprecio vibriranje konstrukcije.
Raspinjace mi ne leze na pregradnom zidu jer sam pre postavljanja plafonske konstrukcije morao da izbacim stare koje su bile ostecene od drvnih stetocina. Naravno, nove nikako nisu mogle da budu iste duzine i da se ubace na mesto starih.
I trece, mora pravilno da se odradi ispuna spojeva ploca. Potrebno je oboriti ivice ploca, zatim se spoj puni odgovarajucom ispunom za spojeve (fuge) u koju se utopi mrezica. Kada se osusi, ide ponovo ispuna. Majstori cesto koriste za spojeve obicnu masu za gletovanje ili na 'prazan' spoj postave mrezicu i prevuku masu.
Dopunio bih samo redosled kod popunjavanja fugni.Svakako, posao se radi fugen filerom (rigipsovom masom za ispunjavanje fugni).Kad se utisne prvi sloj mase, još dok je sveže utiskuje se u svežu masu traka sa staklenim vlaknima (ne ona meka papirna), zatim se preko toga fuguje drugi sloj fugen filera, kad se prosuši fuguje se i treći sloj da bi se dobila potpuno rauva površina bez ulegnuća, jer se prilikom sušenja pojavljuju ulegnuća.Takodje, istom fug masom se popunjavaju i ulegnuća os zavrtnjeva kojima je ploča pričvršćena na konstrukciju.Kad je završeno fugovanje i kad je sve suvo odstrane se, eventualne pucne od gipsa i cela površina se premazuje podlogom, a zatim kad se prosuši dolazi gletovanje, nekom od glet masa i to obavezno u dve ruke.Posle sušenja nanosi se još jedan sloj, a zatim dolazi šmirglanje tako da se dobije homogena površina bez prepoznavanja spojeva i neravnina.Tek tako je gk ploča pripremljena za bojenje.
A da li ima neko da je koristio na za plafon i kosine potkrovlja tarolit /ili drvolit ili heraklit/ ploce i posle ih rabicirao i malterisao? Moj motiv zasto razmisljam o tome je taj jer time povecavam povrsinsku masu zida i samim tim dobijam akumulacionu masu koja moze biti interesantna - bolje receno korisna i leti i zimi. E sada je samo pitanje kako bi se malter ponasao na tarolitu ...zato su mi sva iskustva dobrodosla...
U slucaju koji je radio Beshla,kako postaviti paro nepropusnu barijeru,koju Beshla nije postavio?
Da li se postavlja u sendvic rigipsa i profila?
Ne znam zasto, ali slike se nisu prikazale kada sam potvrdio unos, evo sada ih kacim