Upotreba odgovarajućeg freona na novoizgrađenoj instalaciji bez razrađenog projekta

Jeli čevapi ili su svinjske polovice?

Po kojoj to tehnologiji proizvodnje je potrebno da se bilo koji komad mesa dovede sa sobne temperature na temperaturu od -30°C i to u cijelom svom presjeku?
Bez veze sa stvarnošću,
Osim toga, što su podaci nerealni, količina datih podataka je nedovoljna za bilo kakav smisleni proračun.
Brzo smrzavanje ima svrhu da smanji veličinu kristala leda kako isti (po ustaljenom vjerovanju) nebi probio membranu stanica mesa i time meso ima istu kvalitetu kao i kada nije bilo smrznuto.
Onog trenutka kad se meso smrzlo i kristali formirali, daljnje hlađenje na temperaturu od -30°C može ići sporije bez bitnijeg utjecaja na kvalitet. Stoga u pitanju ne treba stajati da se meso hladi na -30°C već da se proces smrzavanja u "tunelu" za smrzavanje odvija na -30°C

Prije svega, ovako postavljeno pitanje ne može dati smislen odgovor, a drugo, mislim da uopće nije prikladno za sam svoj majstor forum.

Sudeci po ceni ,verovatno zelis brzo smrzavanje.
Otvorio si temu i otisao ,daj nam podataka .
novi modeli sok komora imaju programski obradjeno hladjenje kako ne bi korisnike ( odnosi se na pekare i mesare najvise )posebno obucavali iz tehnologije hladjenja.Njegovo je da pritisne dugme programa gde je zadata gramaza ,sve ostalo do pip...pip..sama zavrsi.Za van standardne proizvode vrsi se provera ubodnom sondom (temperaturnom) kako bi hladjenje tj.kristalizacija krenula iz sredine proizvoda a ne sa spoljne povrsine jer bi tako sredinu razorio sa velikim kristalima.naj vise se primenjuje u pekarstvu ,konzerviranju i cuvanju voca i povrca .U mesarstvu za smrzavanje cevap mesa a i vecih komada .Hladenje u tunelima ,mora da bude svedeno na temperaturu - 30 C i nize ,postepeno .Prvo na temperaturu 0+2 C zatim -30 C i lager -20C.USvakom od rezima oduzima se suvisna vlaga i sprecava ( ne samo zbog vlage nego zbog naglog hladjenja )stvaranje spoljnog ledenog omotaca cime bi sredina ostala izolovana .Odredjene temperature uslovljavaju duzinu cuvanja namirnica.
@friziDeran.Otvorio si nas da pisemo a naslov nema veze sam sa sobom.Ako je instalacija novo izradjena kako moze projekat biti razradjen ovo mi zvuci samo iskljucivo.I kao slag na novo izradjenu inst. pitas koji freon da koristis ? Jedino mogu da te razumem ako citas post i da se smeskas kako smo naivni :hh :hh Daj nam da vidimo tvoj domaci i tvoju svesku
pozz

Nisam razmisljo da to moze i tako Mozda sam se izrazio pogresno pa sam te doveu u zabludu
samo sam izvuko razliku od sok smrzavanja do tunelskog.
Ako to uradis sa intenzivnim provetravanjem i temp. isparenja od -45 i nize,postoji realna opasnost da se blokira sredina proizvoda ( ostane nesmrznuta ) Povecavajuci zapreminu povecava se i rizik.Zbog tih problema ,vezanih za hladjenje vecih komada ( polutke svinjske govedji chereg i sl ,gde su i materije i strukture razlicite .sprovodi se etapno hladjenje.Odnosno da bi se izvukla ukupna kineticka energja i iz sredine ili od kosti ka periferiji ,mora se sprovesti predhladjenje visom temperaturom .Zbog konvekcije inertnosti mora se uvesti faktor vreme znaci nema na brzinu .Svoje vremeno sam primao ucenike na praksu pa sam na ovakva pitanja davao objasnjenja u X iY osi.
Ako bi ste morali da ispecete jagnjeci but ( kad vec radimo da bude sa ukusom ) u rerni koji je recimo 2.5 kg mase sa kosti .Koju ce te temperaturu primeniti?
Ako to bude maksimalna ,stvorit cete spoljnu skramu ili jos bolje izgoret ce a sredina ce biti ziva ! Znaci obaramo temp.na 150 -200 C puta vreme kako bi stigla kineticka iz sredine da se izvuce na povrsinu..Zadnja etapa je recimo 250 - 300 C cime ce da zatvori i stabilise predmet obrade.@nike volim ovu oblast i voleo bih da razmenimo iskustva Bumo se druzili ,ne
Ovo je studioznija tema ne smeta mi ali mislim da nije za ovaj nas forum. Izvinjavam se moderatorima nije vezano za temu
pozzzz

Zašto, neka čitaju, možda će saznati nešto korisno o zamrznutim proizvodima koje kupujemo po mega marketima i samoposlugama.

Nisam siguran da sam dobro razumeo,znaci sastavio si komoru bez icije pomoci bez baznog znanja i iskustva ???Ne cudim se toliko samom tehnickom poduhvatu koliko coveku koji je to finansiro a i tebi na smelosti..
Koji exp .ventil si montiro i koja dizna ?
Koliko je freona stalo u sistem?
Sta radi shok prekidac i da li ga imas u el sistemu?
Bez uvrede ,ne svidjaju mi se tvoji slikoviti opisi i poredjenja vezana za hranu .Necu te citirati predpostavljam da znas na sta mislim ,ima toga i u predhodnim postovima drzimo se teme molim te. Hvala.
pozzz

@nike .Nisam ni hteo da ulazim u raspravu,nego sam hteo da pohvatam oslonce za tezu da ovaj uredjaj nije mogao frizideran da napravi sam.Ajde da ne plasimo mlade prijatelje i kolege nabacanom masom podataka kao da se pravi spejs satl .Sve se postepeno postigne .Cak je i frizideran po proracunu pravio isparivac( mada i mene cudi da nije i to sam) po cijem proracunu ne znam ,verovatno inzinjera u Borchi gde je i pravio a i cinjenica je da to funkcinise kao uredjaj .Kompresor koji je odabro sa kondenzatorom dovojlan je da moze da radi i na Kipru .Italijani kao naj veci proizvodjaci gastronomske opreme ,ne prave posebno namenjene uredjaje za pojedine gradove.Ako je sistem uravnotezen ,moze da radi gde god zelis.
@frizideran ,zar nisu velike provodne cevi TG i tecne faze,mislim da je to predimenzionisano i prema takvom dovodu exp ventil bi trebao da bude 25 - 35 kilovata min. a za takav ventil tvoj kondenzator je mali osim ako nisu montirani ozbiljniji ventilatori. I dalje me zanima dali je montirana chok ili shok opcija ?

Ja lično neću brisati, jer moj naslednik upravo sledeće godine završava Elektrotehničku školu, smer Termo i rashladna tehnika, tako da je njemu (budućem tehničaru) ovo zanimljiva tema, a verovatno ima još takvih.

@nike napisa.
Prvo što se odabire je isparivač koji mora imati svojstva koja odgovaraju uvjetima u "tunelu".
U jednom ranijem postu si zamerio nekome da ne čita pažljivo post koji komentariše. Mislim da i ti treba da obratiš pažnju u tom smislu. U nekoliko navrata sam napisao da se radi o komori, ne o "tunelu". Tunel sam spomenuo kad sam naveo primer hladnjače u kojoj se samo u jednoj smeni od osam sati zamrzavaju stotine tona voća i povrća.

Pa primjeti da sam "tunel" i napisao u navodnike.
Kod nas se, u žargonu frigorista, svaka komora koja služi za brzo smrzavanje zove "tunel", zbog brzine zraka u njoj.
Čim kažeš tunel u žargonu frigorista, odmah se zna da je brzina zraka u toj prostoriji visoka za razliku od klasične komore.

Inače, stručna literatura to isto zove tunelom. Evo iz ASHRAE HANBOOK Refrigeration (2006):

[QUOTE .]

Stationary Blast Cell Freezing Tunnels
The stationary blast cell (Figure 2) is the simplest freezer that can
be expected to produce satisfactory results for most products. It is an
insulated enclosure equipped with refrigeration coils and axial or
centrifugal fans that circulate air over the products in a controlled
way. Products are usually placed on trays, which are then placed
into racks so that an air space is left between adjacent layers of trays.
The racks are moved in and out of the tunnel manually using a pallet
mover. It is important that the racks be placed so that air bypass is
minimized. The stationary blast cell is a universal freezer, because
almost all products can be frozen in a blast cell. Vegetables and
other products (e.g., bakery items, meat patties, fish fillets, prepared
foods) may be frozen either in cartons or unpacked and spread in a
layer on trays. However, product losses from spillage, damage, and
dehydration can be greater, and product quality can be reduced. In
some instances, this type of freezer is also used to reduce to −18°C
or below the temperature of palletized, cased products that have previously
been frozen through the latent heat of fusion zone by other
means. The flexibility of a blast cell makes it suitable for small
quantities of varied products; however, labor requirement is relatively
high and product movement is slow.

Osim toga, obična komora sa jakim ventilatorom je neuvjetna za ikakvo brzo smrzavanje zbog loše distribucije zraka koji preko proizvoda treba biti uniforman i ne smije ga zaobilaziti. Zato se u komorama stavljaju pregrade i usmjerivači zraka koji zrak usmjeravaju i omogućuju ravnomjerno hlađenje svih proizvoda i da je brzina zraka dovoljna (cca 5m/s) svugdje. To sve formira svojevrsni tunel i zato se takve komore i zovu tuneli.

Pozdravljam @tenzora ,javio nam se i on .
@nike ,daj nam neka tvoja iskustva ,svo vreme ides stazom potvrdjenih znanja .
Pokusacu da vam razjasnim pojmove i njihove razlike :
SHOK ---------komora - je rashladni uredjaj promenljivog kapaciteta protoka isparivackih ventilatora .Sto znaci da ako je aktiviran shok prekidac protok je maximalan i komora se ponasa kao tunel za duboko zamrzavanje.Potreba za promenljivim kapacitetom je, ako se secate jagnjeceg buta , da temp polako prodre do kosti i zatim iskristalise strukturu do celijske membrane.
Kristalizacija vode ,pocinje nesto iznad nule kristalizacija proteina i masti -2 -4 (izvlacim podatke iz secanja pa nemoj te me drzati za rec ) .
Tunel i tunelsko hladjenje se upotrebljava iz istog razloga s tim sto pre hladjenja u tunelu roba mora da prodje pred hladjenje u minimalno jednoj do 3 komore, vise temperature.
Ako ne, ako namirnica sa spoljne temperature (osim ako nije sitno zrnasta ) bude tretirana odmah intenzivno do temp.- 30 namirnica ce biti "shlogirana" kako sam u sali rekao,znaci tehnoloski ostecena i moze da se korist samo u daljnoj preradi.
Sve se ovo radi da bi se sacuvale prepoznatljive karakteristike i kvalitete proizvoda na duze vreme i da ne izgubi nista od toga u transportu sto je inace najveci problem industrija.Mnogi naucnici se bave istrazivanjem resenja u dovodjenju namirnica do faze suve materije.Banane koje se beru sasvim zelene da bi dok stignu do potrosaca"sazrele"su veliki problem za transportna preduzeca .Ako se iz ukupne kolicine izvuce voda ne ostaje vise od 10 % tezine suve materije.Kao i pica .Transportuje se suva materija originalne recepture i sadrzaja a na adresi se dodaje potrebna kolicina vode ,znaci pijemo pivo neke marke to vam je 10 -11 %posto suve materije ( Mora da pise na svakoj etiketi ) ostalo je likalna voda iz bunara.
Jbg ponovo smo se raspricali mislim da je poucno .
IDEM DA SACEKAM NOVU 2012g zdravo i vesili bili i sretna i uspesna nam bila naredna god.
Ja cu da okacim tablu " izvinjavam se moderatorima " da ne moram svaki put da kucam.
pozzz

Moja praktična iskustva sa sličnim uređajem počimaju i, nažalost, završavaju na komori (nije tunel) za brzo smrzavaje sala od svinja u jednoj mesnoj industriji koje se kasnije prerađuje u kobasice.

Tad sam, kao električar, radio automatiku i programirao kontrolere za agregate i kontrolore komore. Bio sam tada uposlen kao električar automatičar i zadatak mi je bio smisliti i napraviti automatiku za sva postrojenja koja smo radili. Radio sam u jednu firmu čiji je vlasnik i projektant bio inžinjer strojarstva i to baš za frigoristiku (završio u Ljubljani) i dugo godina bio tehnički direktor čuvenog Termofriza. On me je uveo u svijet frigoristike i klimatizacije.
Komora je bila 4x5x4m i cijeli jedan duži zid je bio zauzet sa isparivačima sa ventilatorima visokog zračnog tlaka.
Komora je radila na -35°C. Na kraju ciklusa isparavanje je bilo -40°C, TD isparivača je bio 5K, Δt 2K, prilaz 3K a pregrijanje ekspanzionog ventila namješteno na 3K. Ne sjećam se instalirane snage.

Znam samo da su isparivači bili ALFA-LAVAL.
Kompresori su bili vijčani Copeland 2 kom. iste snage, sa regulacijom kapaciteta i unloaded startom. Rashladno sredstvo je bilo R22 i to je ono što je bilo najneobičnije u cijelom poslu.
Naime R22 na tim temperaturama isparavanja se rijetko upotrebljava jer je u vakumu i mali je maseni protok. Zbog toga je hlađenje kompresora usisanim plinovima neadekvatno i potrebno je hlađenje riješiti drugačije. U ovom slučaju hlađenje je riješeno velikim hladnjacima ulja i to radi OK i kad je vani temperatura preko 40°C. Ulje hladi kompresor, ne rashladno sredstvo.
Koliko ja znam, to i sad nakon 15 godina radi bez problema. Prvih par godina sam ja bio na servisima a onda su investitori zaposlili svog servisera i od tad ne znam što se zbiva osim da to i dalje šljaka, iako su inženjeri iz Copelanda Njemačka bili skeptični.

Kasnije nisam radio na takvim projektima osim na servisima komora koje bi trebale glumiti tunele za smrzavanje ribe, a sve su drugo samo to nisu. Međutim, vlasnike, uglavnom prepametne ribare, ne zanima kvalitet robe i tehnologija, već da se to "smrzne šta prije" a da se ne treba ulagati ništa. To što riba sa broda dođe potpuno neuvjetna, nema veze.

Tako sam i ja davao ponude za tunele a na kraju bi dobio posao onaj sa trostruko nižom cijenom koji bi uvalio preveliki kompresor i isparivač u običnu komoru za čuvanje smrznute ribe, i to bi bilo to.
U takvom ozračju nisam htio više raditi ništa u tom smislu, jer ovdje gdje sam, nema tržišta za pošteni rad i proizvod već samo za prevarante i diletante. Kakvi kupci takvi i ponuđači.

Moj moto je "NIKAD ne jedi konzerviranu i smrznutu ribu". Ono što sam ja vidi po raznim hladnjačama i preradama, a poznavajući ispravnu tehnologiju prerade, je da ti se želudac okrene i nikad ne vrati na mjesto.
A sve to veterinari amenuju. Ni HACCP u nas ne bi pomogao puno koliko smo skloni prevarama.

@nike odusevio si me i razbio sumnje .Mislio sam da se bavis plasmanom informacija sa neta.
Ista smo prica .Radio sam u jednoj klanicnoj industriji na vodjenju poslova i odrzavanju rashladnih sistema .Upravo ono sto si i napisao ,nagledao sam se svega ,ali to hemijska tehnologija ispegla pa je opet na kraju -konzumno.
Freon R22 se jos uvek koristi u komorama i tunelima za duboko zamrzavanje.Ne retko su u dvostepenom rashladnom sistemu i pokazali su se kao robusni u odnosu na jedno stepene sa R502 ili sada R404 Medjutim sa R22 i sada cupkaju lagano na dosta mesta ,bez kvarova .
@nike izvini na pogresnoj proceni, ja te prihvatam kao kolegu i prijatelja .
pozz