Da, citao sam i ja o tom subjektivnom osecaju kada se temperatura podize ili spusta u sobi i smatram da je tacno.
Na pod kod podnog grejanja ne moraju plocice. Moze poseban laminat ili poseban parket. Vec sam spominjao da kod postavljanja podnog grejanja treba misliti o takvim stvarima. Ja sam gde je laminat stavio cevi na 13cm razmaka a gde su plocice 17cm, Temperatura u prostorijama mi je ista i temperatura poda je ista. Povrsine merene laserskim termometrom.
Ne kazem da zbog toga nemam odredjene gubitke ali oni su zanemrljivi. Ja ne prihvatam plocice u dnevnom boravku i pre bih stavio radijatore.
Zasto bi podno bilo ekonomicnije kada se gura ista kolicina vode i iste temperature? Problem je da bi istu prostoriju ugrejao samo radijatorom (bez obzira na velicinu radijatora i polazne temperature)i istu tu prostoriju da ugrejes sa podnim i to u donjoj i srednjoj zoni u kojoj se ti nalazis onda radijatorsko treba dobro da ugreje gornji plafonski deo da bi se toplota spustila da srednjeg i donjeg nivoa sobe. Prrosecna temepratura u sobi je veca nego kod podnog kod koga je hladnije u gornjoj zoni koja se ne koristi. Nije svejedno da li je prosecna temperatura u sobi 22 ili 25 stepena i zato sto procesno grejes 2-3-4 stepena manje tu ostvarujes ustedu. A u zoni zivljenja temperatura ti je ista.
I opet ne govorim o investiciji vec samo konkretno o potrosnji. Jer ako krenemo sada o tetkama iz Amerike onda mozemo da dodjemo da je najekonomicnije otici u pecinu i cepati drva u okolnoj sumi. Troskovi i investicija 0 dinara.
Cevi za 16m2 sobu kostaju 60e.
Da podno grejanje je vrlo tromo. Imam velike povrsine prozora i danas je bilo suncano i temperatura je skocila na 25 stepena za kratko vreme i pod gde je sunce je 35 stepeni.
Isto tako jedan dan smo imali oko 15 gostiju i temperatura je skocila. Svi me pitaju sta tako jako grejem ja reko temepratura je podesena na 23 i nikada ne prelazi ali eto ljudi ugrejali na 25. Grejanje nije radilo.
Danas se radijatorsko grejanje projektuje na polaznu vodu od najviše 60*C a podno na najviše 45*C. Zapravo se to nikad ne dešava jer je to za spoljnjih -20*C kojih zapravo nema.
Realno, radijatorsko radi sa vodom 40-45*C a podno 30-35*C (na spoljjih -5*C za radiajtore treba polazna voda od 45*C a za podno 30*C). Mala razlika.
Za subjektivan osećaj prijatne temperature najvažnije je da je ona ujednačena i da se ne menja. Kad prestanu da greju radijatori na kratko, organizam diže paniku jer se temperatura smanjuje a kad rade radijatori i diže se temperatura prijatnost raste iako je stvarna temperatura manja (osećaj ugodnosti sa 20 na 21 je veći nego kada se održava 23*C). Ima studija koje to dokazuju.
Najveći nedostatak podnog je što se mora planski uraditi sa gradnjom objekta, naknadno je to mnogo skuplje. Mnogo je skuplje i, meni najveći nedostatak je, što na pod moraju pločice. Leti su one uvek hladne. Tromo je i ne može da reaguje na sijanje sunca u sred zime.
Zato je radijatorsko daleko najzastupljenije u starim objektima. Postojeće grajanje lako postaje niskotemperaturno dodavanjem desetak cm stiropora kao izolacije i odmah se sa onog sistema 90/70 prelazi u 60/50. To znači da je u sobi od 16 m2 dovoljan panelni radijator od 100cm koji košta oko 50 evra.
Svako bira kako želi, svako grejanje ima svoje prednosti i nedostatke. Neki se greju klimama i ne smeta im duvanje.
Suština moje priče je bila da kuća ima gubitke i da je energetski svejedno kako ćemo to nadoknaditi. Ali način nadoknade tih gubitaka utiče na to koliko nas sve košta.
Kad se kaže ekonomičnije misli se uvek na pare. E sad, zašto bi podno bilo ekonomičnije kad se gura ista količina vode iste temperature kao za radijatore ne znam.
Jedino ako se računa da mi je tetka iz Amerika platila podno pa meni ostaje samo da plaćam održavanje temperature. Baš mi fali jedna takva tetka.
Pošto se ja grejem na toplotnu pumpu mogu da kažem da je ona ekonomičnija od grejanja na grejače. Ali kotao na struju košta 200evra a toplotna pumpa 3000evra. Ko nađe raspoloženu tetku nema dilemu.