Ja samo iznosim svoje razmišljanje koje ne mora bit tačno, podložno je kritici i ako neko iznese argumente da je moje razmišljanje pogrešno - svi smo nešto naučili.
Priča ovde i ide kako se ponašati da bi bolje iskoristili to što smo skupo platili.
A poredim loženje sa gasom i strujom jer koristim sva tri. Kako se odnosi cena energenata promenu tako menjam izvor grejanja. Srbija je ovo, moraš imati sve.
Trenutno ložim drva. Nema elektronike ni termostata i manjak komfora se nadoknađuje cenom koja je 2-3 puta niža od (recimo) gasa.
A jedino računica pokazuje da li je eksterni rezervoar bacanje para. Nekome se isplati, a nekome ne. Kotao nije rezervoar inače bi se tako zvao.
Šidel dimnjak
Evo danas sa probao ovaj drugi metod i za 35min sam postigao temperaturu vode od 60*C, znaci bolje nego juce za 10 min
Napravio sam samo jednu gresku koju cu sutra ispraviti, a to je da kad sam ukljucio pumpu na jedinicu, prvih par minuta je lepo odrzavao temperaturu, ali zatim se vatra smanjila tj izgorela je ta prva tura pa daok sam nalozio pala mi je temperatura vode na 45*C, ali je zato kad sam nalozio za nekih 5 min voda vec bila 56*C tako da je ovo bolja varijanta nego do sada. Sutra samo pre paljenja pumpe proverim da li u peci ima ogreva, ako treba dodam i tek onda palim pumpu
Hvala tihi2 na savetu
Poz
tihi2 wrote:
Kako u prelaznom periodu voda od 60 stepeni u sistemu (većini) stvara pretoplu sobu, ventlom za mešanje se napravi hladnija voda i svi zadovoljni (i soba i kotao).
Da, ali...
Kad se obori temperatura koja odlazi u kucu znaci da i kotao ostaje na visokoj temperaturi i tada regulator promaje odradi svoj posao i zagasi vatru te cuva gorivo koje ne odlazi kroz dimnjak beskorisno! Tada vam kotao postaje rezervoar tople vode te ne morate bacati novac na eksterne rezervoare!!!!
Pozz
Ja bih rekao da sustinski delovanjem regulatora promaje se uvodi novi problem.
Jeste niza temperatura i jeste da se cuva gorivo u smislu da ne sagoreva optimalno brzo vec sporo tinja onako priguseno.
Ali tada, bez dovoljno kiseonika a sto je preduslov sagorevanja nastaje situacija da gorivo zaista ne odlazi tako brzo u dimnjak vec sporije ali pri tome i ne ostvaruje korisnu toplotu koja se moze upotrebiti u sistemu grejanja.
Stoga sistem gde se prigusuje oksidacija umesto 70tak % konverzije energije u korisnu toplotu ima sa regulatorom promaje konverziju od 50tak % energije u upotrebljivu svrhu.
Drurgim recima, vise goriva se potrosi za isti korisni termicki efekat upotrebom regulatora promaje i blokadom dovoda kiseonika u loziste puno gorivom.
Kada bih to plasticno uporedio, to je kao kada vozimo automobil i desnom nogom stiskamo pedalu ngasa a posto nam je to prebrzo za date uslove puta levom nogom stisnemo dodatno i pedalu kocnice i tako smanjimo brzinu kretanja.
Pedalom kocnice regulisemo brzinu kretanja. Cudno bi bilo tako zar ne.
Tada zaista imamo manji efekat (manje toplote iz kotla) vozila u smislu brzine kretanja ali imamo i vecu potrosnju goriva koje se prosto baca neiskorisceno kroz izduv (dimnjak).
Pronadjeno je resenje u tome sto se regulise efekat motora putem regulacije kolicine goriva a zadrzavanja optimalne kolicine kiseonika , tzv stehiometrijski odnso.
Kod kotlova resenje koje se decenijama primenjuje a daje najveci efekat (dobit) iz klasicnog kotla na cvrsto gorivo je akumulacija toplote uz sagorevanje goriva u lozistu punom snagom.
Time je maksimizovan stepen iskoriscenja goriva u procesu sagorevanja bez stetnih efekata u smislu kondenzacije a pri cemu se akumulirana energija ponovo vraca i korisno upotrebljava u grejnom sistemu.
naravno i pri procesu akumuliranja i kasnije vracanja postoje gubici ali je obicno dobit daleko vaznija , nema korozije kotla i manja ukupna potrosnja energije.
Prateci analogiju sa automobiliskim motorima proizvodjaci su doradili kotlove na cvrsto gorivo ugradnjom lambda sonde sa povratnom regulacijom putem kompjutera (mape sagorevanja kao u autu se fabricki predprogramiraju za pojedina goriva) i uvodjenjem kontrolisanog dotura goriva.
Tako je drvo preradjeno u pelet koji se relativno jednostavno moze po kolicni dozirati (puzni mehanizam).
Kotlovi na pelet imaju i blizu 90% stepen iskoriscenja goriva sto je vec osetni napredak.
Istu tu trasu razvoja su prosli i kotlovi na gas, koji su nekada bili bez regulacije dovoda goriva, palili se rucno sibicom i imali mehanicko upravljanje uz pilot plamen.
Iako je isti gas i tada bio gorivo efikasnost takvih kotlova nije bila nista bitno veca od kotlova na cvrsto gorivo, reda 80tak %.
Razvojem danasnji kotlovi na gas su dostigli i celih 94-95% efikasnosti konverzije uz kompjuterski vodjen proces sagorevanja i iskoriscenje latentne toplote (kondenzacije) .
Akumulator toplote je dobar pokusaj dopune neregulisanog sagorevanja u kotlovima na cvrsto gorivo koji povisava efektivni stepen konverzije goriva u topltou time sto je sagorevanje u lozistu uvek optimalno bez obzira na zahteve za toplotom samog objekta.
Ozbiljni proizvodjaci kotlova na cvrsta goriva odavno kao paket strogo preporucuju neregulisani kotao + akumulator.
Takvo resenje je vec dokazano u praksi u Skandinaviji, Austriji, Svajcarskoj pa i mi ne bi trebalo da sumnjamo u teoriju i praksu koja je dala pozitivne rezultate.
Da je dodatni akumulator ne mali trosak je jasno, i investicija se sporo vraca ali je taj proces sasvim izvestan.
Sto veci kotao, tj jaci, veca i je i usteda koja nastaje upotrebom akumulatora toplotee.
Ja tako vidim razloge za i protiv akumulatora kao dodatne komplikacije i troska.
Akomulator toplote omogućava:
1. korišćenje akomulirane energije kada je potrebna,
2. jednaka (skoro) temperatura izvora, bez oscilacija,
3. akomuliranje energije kada je ima (sunce, jeftina noćna tarifa),
4. loženje 2-3 vatre pune snage (veća iskorišćenost goriva, produžen vek kotla) i korišćenje energije ceo dan,
5. rešavanje problema pretoplih prostorija u prelaznom periodu,
6. "paljenje" grejanja na termostat iz sobe.
Nedostaci:
1. skupa investicija
2. potrebna elektronika koja reguliše temperaturu i mešanjem polazne vode (mada može i ručno, preko termostata),
3. zauzima dosta veliki prostor u kotlarnici.
Sve je pitanje računice. Svako ima svoj slučaj i može da sračuna kada mu se investicija isplati.
Naravno, svako pojedinačno ocenjuje sve argumente "za" i one "protiv".
ticob wrote:Nisam bio tu pukla mi mreza posto idem preko laptopa. Kada nalozim na otprilike 50, 60 Stepeni u prostorijama bude oko 24 stepena, a drva kazem bila su na kisi mada su mi bila suva sad kada sam ih sekao sa pilacima. Moguce da dimnjaca ima neke veze sa tim?
Premalo lozis kotao.
Minimalna temperatura vode u kotlu je oko 72-75C da bi radio ispravno.
Nije pravilno dimenzionisan grejni sistem za tu kucu kao potrosaca, odnosno kotao koji imas nije predvidjen za rad u ovim (toplim) prelaznim klimatskim uslovima.
Ima vise resenja, mesni termostatski ventil kao jedno a akumulator toplote sa reglerom punjenja (energetski znatno smanjuje gubitke kroz dimnjak) kao najlakse izvedivo.
Pogledaj na tu temu regulacije www.termoventiler.se ili resenja upravljanja kotlom firme CTC.
Uporedi sa svojim kotlom u smislu razlika u nacinu rada, i shodno tome pronalazenju adekvatnog efikasnog resenja.
Pozdravljam, vidi drugar ja sam bas juce uzeo papirologiju da vidim da li sam po tabeli negde zeznuo stvar kada mi je majstor govorio sta i kako da uzmem. Dimnjak sidel mi je visine 7 metara, kotao simanovci TKK sa kosim lozistem, a kvadratura mi je 96 kvadrata. Inace kotao je jacine 23 koji greje minimalac od 100-150 kvadrata ali mi je visina prostorija oko 2,20m. Jedino imam peripetiju od samog kotla do ulaza u dimnjak posto mi ne ulazi direktno. Prvo koleno ide na gore, drugo ga ispravlja ka ulazu, ravna cev ulazi u dimnjacu ali pod uglom od 45 stepeni a ne od 90, pa mislim da mi zbog tih krivina ni sumaher ne moze da ispravi dim nego non stop udara u kolena. Inace procitao sam malopre komentar za podizanje temperature u sistemu, sat vremena je stvarno i za mene puno, kod mene je to nekih 10 minuta na 60 stepeni. A inace meni pumpa konstantno radi na jedinici od kako sam uzeo pec prosle godine, nikada je nisam iskljucivao niti cekao da se digne temperatura pa je onda aktivirao.
Pozdravljam, vidi drugar ja sam bas juce uzeo papirologiju da vidim da li sam po tabeli negde zeznuo stvar kada mi je majstor govorio sta i kako da uzmem. Dimnjak sidel mi je visine 7 metara, kotao simanovci TKK sa kosim lozistem, a kvadratura mi je 96 kvadrata. Inace kotao je jacine 23 koji greje minimalac od 100-150 kvadrata ali mi je visina prostorija oko 2,20m.
Pozdrav i tebi no nije mi bas jasno na kakvu tabelu mislis.
Trebalo je da se uradi termicki proracun zgrade, termicki proracun grejnog sistema i na osnovu zeljenih radnih parametara odabere vrsta kotla, vrsta goriva i toplotna snaga (neto) kotla.
Uz to i adekvatna regulacija grejnog sistema (pumpe, mesni ventil, balansiranja protoka itd) uz izradu /obradu softvera prema konkretnoj kuci i njenim zahtevima.
Kotao jacine 23 greje od 5 m2 do 500m2 (ili bilo koje brojke), tacnije jacina kotla nema nikakve veze sa brojem kvadrata jer je jacina kotla konstrukciona fiksna mera a broj kvadrata koji odgovara prolasku toplote od 23kW kroz samu zgradu je veoma promenljiv i zavisi od gradjevinske kontrukcije kroz koju iscuri tih 23.000W.
Otuda i pomenuto na pocetku da je prvi korak u izradi grejnog sistema kvalitetan termicki proracun same zgrade i njenih gubitaka kroz zidove, prozore, krvo, podove, ventilaciju kao i spoljne i unutrasnje dobitke.
60 stepeni temperature polaza vode iz kotla je tu negde minimum da bi kotao uopste mogao da radi a svakako je manje od optimalne temperature za efikasan rad kotla (najmanju potrosnju goriva za isporucenu toplotu).
Ako imas dovoljan "cug" u lozistu ne vidim nikakav problem u radu dimnjaka bez obzira sto postoje kolena i ravna deonica.
Pitaj majstora koji ti je radio sistem da ti izmeri u Paskalima koliku promaju omogucava dimnjak pa uporedi sa fabrickom preporukom i znaces sasvim pouzdano da li je dimnjak prilagodjen potrebama kotla.
I da, kotao se obicno po jacini bira za ekstremno niske spoljasnje temperature a u tom slucaju zahteva dodatne regulacije i akumulaciju viska toplote pri visim temperaturama (iznad nule).
Nazalost, grejni sistem na cvrsta goriva je sam po sebi dosta komplikovano regulisati pa razni proizvodjaci imaju razna resenja u praksi, kako da doskoce problemu preniske temperature sagorevanja u prelaznom periodu.
A i zime kod nas vise nisu kao sto su nekad bile.
U svakom slucaju posto je majstor kako sam razumeo predlozio sistem a i instalirao hvataj njega za gusu da osposobi sistem da moze da radi efikasno, ekonomicno i bez problema sa pothladjivanjem lozista.
Imas valjda i neku garanciju pretpostavljam na sve.
Molim za vase savete i iskustvo.Posle 14 god. upotrebe etaznog kuhinjskog kotla TVT central17 uz sve prednosti i ekonomicnosti koje ima ali i OGROMNE mane a to je prljanje kuce zbog svakodnevnog ciscenja,. odlucio sam da za sledecu zimu nabavim novi kotao koji cu izbaciti van kuce.E sad dilema mi je koji kotao na ugalj, koji dimnjak, koje visine da bude...Kotlarnicu bih uredio u pomocnoj prostoriji koja je 3m od kuce sa svega 2m visine..dakle problem visine dimnjaka je prvi? Razmisljam o Shidelu 200mm i 7m visine ili nekom od inoxa istih dimenzija(koji me privlaci zbog male tezine i lakoce montaze ali neznam jos cene) ili od celicne cevi istih dimenzija??Ili mozda klasicni od cigle 25x25?Sto se kotla tice danas sam u Zrenjaninu pogledao ponudu i cini mi se da, ovde vec pomenuti Junkers superclas nije los izbor? Model 25 za 65000. A tu je i liveni SOLIDA od 25kw za 69000.. naravno tu je i Termomont isl.?
Za savete u vezi kotla morao bi nam predociti jos neke stvari,a to je bar kvadratura koju grejes.Sto se tice dimnjaka svaki ozbiljan proizvodjac kotlova daje potrebne dimenzije dimnjaka za svaki tip i velicinu kotla.Prema tome se i treba rukovoditi.
Molim za vase savete i iskustvo.Posle 14 god. upotrebe etaznog kuhinjskog kotla TVT central17 uz sve prednosti i ekonomicnosti koje ima ali i OGROMNE mane a to je prljanje kuce zbog svakodnevnog ciscenja,. odlucio sam da za sledecu zimu nabavim novi kotao koji cu izbaciti van kuce.E sad dilema mi je koji kotao na ugalj, koji dimnjak, koje visine da bude...Kotlarnicu bih uredio u pomocnoj prostoriji koja je 3m od kuce sa svega 2m visine..dakle problem visine dimnjaka je prvi? Razmisljam o Shidelu 200mm i 7m visine ili nekom od inoxa istih dimenzija(koji me privlaci zbog male tezine i lakoce montaze ali neznam jos cene) ili od celicne cevi istih dimenzija??Ili mozda klasicni od cigle 25x25?Sto se kotla tice danas sam u Zrenjaninu pogledao ponudu i cini mi se da, ovde vec pomenuti Junkers superclas nije los izbor? Model 25 za 65000. A tu je i liveni SOLIDA od 25kw za 69000.. naravno tu je i Termomont isl.?
Ja imam pomenuti Junkers kupljen bas na akciji po toj ceni i za sada sam stvarno zadovoljan, ekonomican je, ali me jedino malo nervira sto u pocetku malo dimi na vratima (posto su ista sa gornje strane pa dok odzak ne povuce bas a kod mene je bas velik dimnjak, malo dimi ali ne strasno, a kazu da je normalno da svaki kotao po malo dimi kada ga palis svaki dan iz pocetka tj kad se ohladi), dok kad se malo zagreje tj posle 15-ak minuta radi za svaku pohvalu
Gledao sam taj Junkers i pitam se da li je to loženje sa gornje strane teško? Da li smeta ta visina ako treba kantu uglja dići na preko metar?
Zahvaljujem na brzim odgovorima.Nije mi dilema ni kvadratura (oko 110m2)jer je grejem vec 15godina i znam da mi treba od 20-25kw snage.Mislio sam na preporuke u smislu kvaliteta,funkcionalnosti i lakoce eksplotacije(ciscenje, zahtevi za dimnjakom i sl.).Nekako se lomom izmedju pomenutog Junkersa i onog livenog SOLIDE...To sto je ehho rekao o dimljenju pri potpali je nesto na sta sam mislio jer znam da je to moguc problem kada je poklopac na gornjoj strani.Zato i treba dimnjak da bude jako dobar.Junkers daje propisane dimenzije dimnjaka za svoje kotlove ali sam ja sada u dilemi oko vrste dimnjaka(opet sa stanovista cene, kvaliteta, jednostavnosti izrade i sl.)pre svega sto bi skoro celom visinom bio samostojeci(svega 2m je u prostoriji naslonjen na zid , sve ostalo ide van krova i slobodno-brine me stabilnost!)Sto se tice dileme oko podizanja kante mislim da je to najmanji problem i da je svakako lakse tako puniti nego na vertikalnom otvoru.
Posto znam gazdu te firme gde si gledao ove kotlove a gde sam i ja kupio ovaj Junkers kupio sam ga bas na njegovu preporuku i bas sam ga pitao sta bi on kupio taj Junkers ili Termomont (posto sam se dvoumio izmedju ova dva), i iskreno mi odgovorio, ako imas dobar odzak nemoj da razmisljas nego samo Junkers, a ako je odzak znak pitanja onda Junkers ni slucajno, a ni njemu slicne kotlove
Meni je dimnjak nekih 15-16m visine i lomi se na dva dela pod uglom (ovo sam negde pisao na temi gde sam trazio savet kako dozidati dimnjak na postojeci kako bi se prikljucio iz podruma sa dimnjakom koji krece od prizemlja) i zidan je ciglom unutrasnjih dimenzija otvora 25 x 25 cm tj na 6 cigala
Stvarno sto se ekonomicnosti tice prezadovoljan sam, a i ako si uzeo prospekt lepo se vidi razlika izmedju ovog tipa kotla i kotlova poput te Solide
Kod Solide ti kad nalozis dobijas u jednom momentu ogromnu kolicinu energije i zatim vatra postepeno slabi kako se smanjuje kolicina ogreva, dok kod ovog Junkersa i slicnih modela tj trajnozarecih kotlova ti stalno u lozistu imas istu kolicinu vatre i kako sagoreva ogrev tako u loziste upada nova kolicina tj mnogo ravnomernije iskoriscenje ogreva i energije
Ja lozim za sada iskljucivo drvo iako je model namenje prvenstveno sitnom uglju, ali moze i drvo bez problema ali cepanicu moras da prepolovis na pola kao bi lako propala do lozista tj dase ne zaglavi i da ne izgori, a kad bas stegne zima pojacavam lozenje i sa malo uglja
Ciscenje jednostavno...
I ova pojava dima u pocetku mi je objasnjenja u cemu moze da bude razlog, ali kako se ne radi o velikoj kolicini dima nisam se upustao u neke igre sa dimnjakom tj da dodam ventilator u dimnjak posto zbog visine samog dimnjaka mu treba dosta da se probije dim tj da se zagreje odzak kako bi bolje vukao pa bi ventilator u pocetku to pripomogao a posle se ugasi i onda dalje sve OK, ali kako nema mnogo dima ne petljam nista
Ako vec zidas dimnjak samo postuj proizvodjaceve preporuke za dimnjak i neces imati problema (koji god kotao da odaberes)
Znam kako je komplikovano izabrati ono pravo u moru ponuda i prica trgovaca, ali jednostavmo resis i vise ne slusas
poz i srecna trgovina
Hvala ehho na iscrpnom i detaljnom odgovoru.Potvrdio si sve moje predpostavke i razmisljanja.Predamnom je jos par meseci do leta kada planiram rekonstrukciju sistema pa cu do tada, nadam se , resiti sve dileme i nedoumice i izabrati najbolje resenje.
Jedno pitanje ,ovih dan počinjem zidanje dimnjaka iz elemenata ,interesuje me postavljanje prvog elementa tj elementa sa otvorom za čišćenje da li se on postavlja direktno na betonsku stopu ili ide nešto pre toga.
Drugo pitanje da li petonski blok koji ide oko keramike treba da se spaja na popovini šamotne cevi tj da nespaja na istom mestu gde se spaja i šamotna cev tj krenuti sa pola betonskog bloka pa nastaviti celim kako bi se izbegli spojevi keramike i betona na istom mestu.
Pozdrav
Bitno ja da se dimnjak pocne na betonskoj podlozi!
Zatim ,ne bi bilo lose da se uzme cela jedna cevi ili makar pola i da se ispuni skoro do spoja sa betonom pa posle da ide elemet sa otvorom za ciscenje i dalje.U zavisnosti da li dimnjak radis samostalno uz zid ili u samom zidu ,ne bi bilo lose oshalovati tu prvu cev i ispuniti prostor oko cevi i zida sa betonom u slucaju da ne koristish betonske obloge nego obzidjujes cev i to je onda sigurno 100%. Pogledaj po netu schiedel ima ilustrovan citav postupak gradnje dimnjaka ,doduse sa sve njihovim elementima ali moze da se pohvata poenta.Takodje dosta je pisano na forumu na tu temu,samo odvoj vremena da procitas.
Ok ,koristim betonske elemente,ali ne šidelove,šidelova je samo unutrašnja obloga.Još par pitanja da li se prva unutrašnja obloga stavlja direktno na beton ili treba nešto između.
2.Da li prvi keramički deo sa otvorom za čišćenje može da se krati.
3.Kakav se malter koristi za spajanje betonskih blokova ,tj dodaje li se kreč ili ide samo cement.
Zidao sam dva Schiedel dimnjaka, ali sam imao njihove komplete.
Skini uputstvo, imaš detaljne instrukcije sa slikama. Koliko se sećam negde ima i naznačeno kakav je malter za betonske obloge (odnos cementa, kreča, i peska 1:3:9).
http://www.schiedel.rs/tehnicka-knjiga/
Uni plus deo 1 i 2. Ako si uzeo Uni plus cevi, dalja objašnjenja vrede za njih, pošto postoje i drugi tipovi keramičkih cevi.
Prvi element koji dođe na betonskuu ploču je početna betonska podloga (betonski deo dimenzija obloge i visine 8 cm) ili se podigne temelj za nekih 8 cm, a ispod se stavlja hidroizolacija. Na tu betonsku ploču se stavlja kondezaciona posuda za ispust kondenzata koja se spaja na kanalizaciju. Ako si već uzeo keramičke delove od njih, nema razloga da ne nabaviš i nju.
Ako krećeš sa kondenzacionom posudom, deo za čišćenje ne možeš kratiti pošto postoje žljebovi, muški i ženski na svakom elementu. Jedina cev koja se krati je na vrhu dimnjaka kad se pravi završetak.
Spoj keramičkih cevi i spojevi obloga nisu nikad u istom nivou, pošto kondezaciona posuda i deo sa otvorom za čišćenje kad se montiraju nisu u istom novou sa oblogama.
Takođe obrati pažnju i na metalni konusni završetak i završnu betonsku ploču, koji rešavaju problem kako zatvoriti gornji deo dimnjaka i zaštititi izolaciju od prodora vode (ako ubacuješ izolaciju).
majstori hitna pomoć,interesuje me kakao se pravilno postavljaju keramički šidelovi elementi za dimnjak,tj da li muški ili ženski deo dimnjaka gleda na gore.
Ako ženski gleda na gore da li se brusilicom reže muški deo prvog elementa
Hvala
Skini uputstvo UNI PLUS 2. deo, imaš detaljno opisano kako se montira dimnjak i slike kako se postavljaju cevi.
http://www.schiedel.rs/tehnicka-knjiga/
Prvi element kod shiedel dimnjaka koji dolazi na podlogu nije cev već kondezaciona posuda u kojoj se sakuplja kondenzat. Ova posuda ima otvor i cevčicu koji se spajaju na kanalizaciju. Tako se rešava odvođenje kondenzata i vode koja može da dospe u dimnjak zbog padavina. Shidel preporučuje da se ne stavlja nikakava zaštita od prodora vode u cevi na vrhu (na dimnjake koji se koriste).
Tako da nema potrebe seći prvu cev.
Ako ćeš zidati bez kondenzacione posude, neko drugi će morati da ti da savet, pošto sam ja koristio sve elemente od Shiedela pa sam imao i posudu za sakupljanje kondenzata.
Na kondenzacionoj posudi je ženski deo, a deo koji se maže lepkom (muški, druga slika) se okreće na dole i uklapa u predhodni elemenat.
Ako ne koristiš posudu i okreneš suprotno, može doći do curenja kondenzata.
Zašto se otvara nova tema kad je već o Šidelu pisano i pisano???????
U pravu si zvukoljube ,nisam ni obraćao pažnju da sam pitanja postavljao u ovoj temi.
Što se tiče kondezacione posude nemogu je nigde naći u Čačak a zidanje odžaka mora da počne i to ukutru,pa razmišljam da li bi bilo bolje da donju mušku ivicunafilujem šamotnom smesom ili da je skinem brusilicom ili da je ostavi takvu kakva jeste
Pogledaj kod njih:
KOPAONIK
BRAĆE KOVAČEVIĆA 28
32000 Čačak
Brojevi telefona:
+381 32 357433
Kod njih (u Beogradu) sam nalazio neke od delova kad mi je trebalo da produžim dimnjak. Bilo je keramičkih cevi i obloga po nekoj staroj ceni, daleko ispod zvanične cene Shiedela.
Pošto si već ranije postavljao pitanja, bilo je vremena da nabaviš ovaj deo. Mogao si da kontaktiraš direktno predstavništvo, oni bi te uputili na najbližeg prodavca. A i kurirskom službom to stiže za jedan dan.
Ako si već nabavio zaista kvalitetne keramičke cevi, šteta je improvizovati.
Po stovarištima često ima uzorak dimnjaka sa svim elementima početka i kraja dimnjaka. Na više mesta postoje uzorci, a stovarište uopšte više ne nudi njihove proizvode. Pošto su to dobili besplatno, neko bi ti to verovatno prodao.
U kopaoniku sam i kupio elemente i oni nemaju niti su ikada imali kondezacionu posudu tako da sam dimnjak već počeo bez nje,tj postavio sam prvu cev na muški deo i oko njega ću da zalijem šamotnom smesom i to je to.
U kopaoniku sam i kupio elemente i oni nemaju niti su ikada imali kondezacionu posudu tako da sam dimnjak već počeo bez nje,tj postavio sam prvu cev na muški deo i oko njega ću da zalijem šamotnom smesom i to je to.
Kondenzacionu posudu imaju samo original šidelovi (schiedel)dimnjaci. Ostali dimnjaci koji se prodaju po mnogim stovarištima prave drugi proizvođači kopirajući stari šidelov model (od pre 20-30g.).
Osnovna razlika je u boji, glatkoći zida i naravno ceni. Razlika u kvalitetu zavisi od prizvođača i njegovog truda.
Dakle, šamotni elementi bež boje su elementi kojima ne treba kondenzaciona posuda zato je prodavci ne nude jer je nemaju.
Ok ,koristim betonske elemente,ali ne šidelove,šidelova je samo unutrašnja obloga.
Kad se kupuje komplet, u pakovanju dolazi sve što treba za zidanje pa i kondenzaciona posuda. Cena kompleta nije mala, ali zato nema rezmišljanja kako rešiti početak ili završetak.
Pored kompleta, stovarišta nude cevi, obloge i izolaciju od Schiedela, ali po navici kao i od drugih proizvođača koji kopiraju Schiedel, nemaju na stanju te dodatne elemente koji olakšavaju zidanje kompletnog dimnjaka.
Zato postoji mogućnost da se naruči bilo koji elemenat.
Već sam to napomenuo članu ivoludilo, šteta je što nije uzeo i kondenzacionu posudu ako je već uzeo orginalne cevi.
Kopaonik je takođe imao i Schiedel cevi koje nisu Uni plus i koje su malo svetlije i deblje od njih. Ako je uzeo te cevi, verovatno je mogao je da nabavi naknadno i kondezacionu posudu za njih. Na svim keramičkim cevima postoji utisnuta oznaka po kojima se razlikuje od kopija. Uni plus je vizuelno (boja, debljina, na dodir) drugačiji od ostalih cevi.
Nažalost dimanjak je ozidan bez kondezacione posude jer nigde nisam uspeo da je nađem.Prvi elemenat sam položio na parče kondora koje sam izrezao u ibacio u betonski element.Da bih dobio rauliku u spajanji između keramike i blokova kratio sam betonski elemanat na pola.Računam bolje da kratim njega nego keramiku.
Ako uradish doboro izolaciju dimnjaka neces imati nikada toliko kondeza u dimnjaku da bi se ti se stvarao problem i da je kondez posuda neophodna,
Hocu da kazem,izmedju samotne cevi i obloge (betonske obloge ili cigle,bloka..) mora da ide 5cm mineralne vune ili nekog slicnog materijala na taj nacin sto se cev obmota njome i stegne zicom npr pa ide dalje obzidjivanje ili nabacivanje betonskih elemenata.Tako treba ici od samog podnozija do samog vrha.
Dalje,ako je dimnjak van kuce tj ide uz spoljni zid,u negrejanom tavanskom delu ili je na neki nacin izlozen uticaju hladnoce treba ga dodatno izolovati stiroporom,stirodurom... recimo 5cm debljine.
I jos jedna bitna stvar,temperatura dimnih gasova mora biti od 150 do 250C na izlazu iz kotla tj na svakom duznom delu dimnjaka iznad 65C (sto je tacka rosenja) a takvu temperaturu nije problem odrzati ako je dimnjak navedeno izolovan.Na taj nacin bilo koji kondezat koji se pojavi prilikom startovanja kotla je bezopasan i jednostavno ispari kasnije tokom rada ,kao i atmosferske padavine koje bi se nasle u dimnjaku.
Sve ovo naravno vazi za pravilno dimnezionisan kotao i dimnjak.
______________________________________________________________________________________________________
Ljudi se dele na one koji znaju šta pričaju i one koji pričaju šta znaju!!!