Kako spojiti kotao i AT da se sprijeci hladjenje AT-a kad u kotlu ne gori vatra i voda ohladi, kako omoguciti da se griju radijatori a visak da ide u AT i kako spojiti sve to a da postoji cirkulacija kad nestane struje ako nema ladomata izmedju kotla i At-a.
Ispravne hidraulične šeme grejnih sistema!
Sve je već raspravljano u okviru raznih tema na forumu! Sprečavanje hlađenja AT se ostvarije nepovratnim ventilom na mestu ulaza potisa iz kotla u AT (barem sam ja to tako uradio i funkcioniše dobro). U poslednje vreme na forumu smo mahom razmatrali povezivanje AT kao "protočni bojler" a moguće ga je vezati i kao "slepo crevo" time potrošački krug dobja primat a AT se puni preostalim viškom toplone energije. Više hidrauličkih šema se može preklopiti i povezati u jednu, a otvaranjem/zatvaranjem pojedinih ventila bira se režim rada sistema (pojedinačna šema). Ja sam kod mene to napravio mada nikada nisam koristio.
Pozdrav svim forumasima.
Ova zimska sezona ce se nadam se uspesno biti zavrsena sa najgorim energentom ali tako je jedino bilo moguce. Od sledece sezone planiram da najveci deo automatizujem pa bi mi zatrebali neki saveti.
Na pocetku da kazem da su pitanja, odgovori, saveti i ideje ljudi na ovom podpostu izuzetni!
Unapred se izvinjavam na ogromnom postu jer mi je zelja da potanko objasnim plan i molbu za odgovore na pitanja.
Trenutno nekih 75kvm je pod podnim grejanjem. Kupatilo i buduca dnevna soba bi od sledece sezone trebalo da bude pod susacem i radijatorima (ukupno nekih 120kvm)
U planu mi je da na Termomontov kotao od 26KW ugradim gorionik na pelet (agropelet, secku i slicno; nebitno pitanje), da postavim akumulator toplote od 1000-1500l koji ce na sebi imati elektricni grejac (tipa 3x2KW ili slicno) i da se sa time greje podno grejanje i pomenuti radijatori. Plan je takodje da akumulator toplote sluzi za zagrevanje tehnicke vode, zimi a i leti.
Svestan sam sto srkson kaze da se nemoze ocekivati usteda energenta za (kako kaze 30%), ali ovde nije smisao samo usteda vec konstantno topao dom i tehnicka voda, leti i zimi.
Ono sto mi treba vasa pomoc (Srkson, tihi2, histerezis i ostali ako znaju, da ne zamere ostali poznavaoci teme koje nisam naveo) da me posavetuju oko neophodne veze akumulatora toplote preko pumpi, mesnih ventila i regulisanja temperature.
1. Kako shvatam iz srkson-ovog bloga (i teksta sa prodajnog sajta etazgrejanja; vezano za trokraki mesni ventil a prema tipu koji je primerski dao srkson), on sluzi za zastitu kotla. Koji je smisao trokrakog ventila? samo zastita kotla u smislu otvaranja kraka prema AT ili ima jos neku funkciju?
2. Posto na samom kotlu postoji sigurnosni ventil, da li je "sigurnosna grupa" obavezna ili dodatna mera?
3. S obzirom da sam planirao da cevi od kotla do AT budu bakarne a da cevi od AT-a do elemenata automatike i od elemenata automatike do razdelnika za podno grejanje i radijatora budu PVC, da li je to ok ili treba da razmislim da sve bude od bakarnih cevi?
Srkson se stvarno ekstra potrudio da objasni oko ciljane temperature.
4. prema snimku sa kraja srkson blog-a, znaci li to da za podno grejanje i za radijatore moze da se koristi isti izmenjivac toplote? Ako je tako, kako se postize regulacija temperature u podnom grejanju ako se za radijatore stavi termo glave?
5. "Sobni termostat, tj. njegov prijemnik u kotlarnici treba da bude povezan sa regulatorom koji će kontrolisati protok i temperaturu vode ka potrošačima, a u zavisnosti od spoljne temperature i toplotnih gubitaka vašeg grejnog objekta."
Nije mi jasna shema koja objasnjava rad regulatora HeatOn WCHR-01 u mom slucaju kada postoji podno grejanje i radijatori, u smislu da li je moguce koristiti pomenuti regulator u kombinaciji podnog grejanja i radijatora?
6. Zasto su svi AT korisceni najcesce na srkson-ovom blogu oni koji nemaju izmenjivace toplote? Da li je greska uzimati AT sa izmenjivacima toplote?
7. Kako resiti pitanje tehnicke vode u pogledu izbora AT-a? Na jednoj shemi pri kraju srkson-ovog bloga je prikazano da postoji mogucnost kombinovanja dva AT-a tako da jedan veci sluzi za grejanje a drugi manji za tehnicku vodu. Zanima me gde bi savet bio da se postavi elektricni grejac u tom slucaju i da li je ovo dobra ideja?
8. Nije mi jasna recenica "Ukoliko imate više potrošačkih grejnih krugova onda ih razdvojite adekvatnom sabirnicom - razdelnikom koji je za to namenjen". Planirao sam da na ulaznim i izlaznim cevima od podnog grejanja postavim nove razdelnike sa ventilima i meracima protoka (postojece je nesto moj cale budzio i menjam komplet). Da li kompletno povezivanje moze da se resi sa odvojenim razdelnicima za podno grejanje i razdelnik za radijatore ili postoji neki drugi savet? Da li je neophodno da postoji mesni ventil (kao na slici "Akumulator toplote u grejnom sistemu hidraulicno povezan sa jednim krugom", pri kraju bloga) prema podnom grejanju i jedan prema radijatorima ili zbog potrebne temperature je potreban samo na radijatorima?
"Sta bre napisa ovaj..." - unapred se izvinjavam na ogromnom postu i gomilu pitanja.
Ima mnogo pitanja da bi se sve odgovorilo detaljno ali evo par napomena.
1. Služi upravo za to - za zaštitu kotla od kondenzacije jer mu ta pojava ozbiljno narušava životni vek.
3. Ne moraju da budu bakarne, mogu adekvatne od drugih materijala. Bakarne moraju da budu tamo gde se očekuje ili može da se desi da temperatura tečnosti bude visoka (kod kotla, na solarnim sistemima, kod izmenjivača od gradske toplane ...)
4. Izmenjivač je uvek nužno zlo koje ponegde mora da se koristi ali često i nije potreban. U kućnim uslovima za akumulator toplote najčešće nije potreban. Mora da se primenjuje kad u delovima instalacije imamo različite fluide koji ne smeju da se mešaju (npr solarni sistem i sanitarna voda) ili postoje velike temperaturne razlike. Ispravan način regulacije se načešće postiže trokrakim ventilom sa nekom vrstom kontrole (termostatska glava, elektronika ...)
5. Mislim da je moguće ali će to bolje odgovoriti Srkson ili neko ko ima pomenuti kontroler
6. Delimični odgovor možeš da izvučeš iz četvrte tačke. To zavisi od konkretnih potreba i uslova.
7. Oko tehničke vode je relativno lako rešiti ali da ne bi nagađali najpre nam reci šta ti podrazumevaš pod "tehnička voda", za šta će da se koristi i koliko treba da je bude
8. Može. Mešni ventil je potrebniji (ja bih čak rekao i neophodan) podnom grejanju nego radijatorima, a najbolje da se postavi na oba. Radi hidraulične ispravnosti tu je porebna i hidraulična skretnica pre toga ali u zavisnosti od izvedbe tu funkciju može da preuzme i akumulator toplote.
Twister, puno hvala na brzini i odgovorima. Razjasnio si mi neke nedoumice.
4. Izmenjivač je uvek nužno zlo koje ponegde mora da se koristi ali često i nije potreban. U kućnim uslovima za akumulator toplote najčešće nije potreban. Mora da se primenjuje kad u delovima instalacije imamo različite fluide koji ne smeju da se mešaju (npr solarni sistem i sanitarna voda) ili postoje velike temperaturne razlike. Ispravan način regulacije se načešće postiže trokrakim ventilom sa nekom vrstom kontrole (termostatska glava, elektronika ...)
Zbunio si me malo. Mislio sam da je AT sa izmenjivacima toplote bolja varijanta u smislu trajanja akumulirane toplote.
Moze li objasnjenje ili samo potvrda prema vasem iskustvu, da u koriscenju AT-a bez izmenjivaca se dobija ista ili veoma slicna kolicina akumulirane toplote?
7. Oko tehničke vode je relativno lako rešiti ali da ne bi nagađali najpre nam reci šta ti podrazumevaš pod "tehnička voda", za šta će da se koristi i koliko treba da je bude
Pod tehnickom vodom podrazumevam samo toplu vodu za tusiranje i eventualno pranje sudova. Zena voli da ima konstantno toplu vodu i smatram da je bojler od 80l najveci potrosac u kuci.
Iz opisanog iznad, mozes li da preporucis neku shemu resavanja tehnicke vode, u mom primeru (AT sa ili bez izmenjivaca; sad mi je nebitno ukoliko se smatra da nije potrebno u kucnim uslovima i gde postoje dva kruga grejanja, podno grejanje i radijatori)?
Takodje, mislim da sam na srkson-ovom blogu video neku shemu gde postoji glavni AT kao AT i dodatni nesto manji (redno vezan sa glavnim) u kome se nalazi izmenjivac. Pretpostavljam da je to jedno od resenja za tehnicku vodu. Koje velicine su takvi AT za tehnicku vodu ako se takvo resenje preporucuje?
8. Može. Mešni ventil je potrebniji (ja bih čak rekao i neophodan) podnom grejanju nego radijatorima, a najbolje da se postavi na oba. Radi hidraulične ispravnosti tu je porebna i hidraulična skretnica pre toga ali u zavisnosti od izvedbe tu funkciju može da preuzme i akumulator toplote.
Shvatio. Video sam vec takvu shemu koja ima trokrake mesne ventile za jedan i drugi za drugi krug grejanja. Sasvim mi je ok to. Ali pitanje vezano za to. Ako se temperatura na radijatorima postize termoglavama (prepostavljam na svakom radijatoru), kako se postize temperatura na podnom grejanju? Da li postoje neke termoglave za podno grejanje ili se to postize zatezanjem i otpustanjem ventila na meracima protoka na razdelniku za podno grejanje?
Akumulirana toplotna energija nema veze sa izmenjivačem jer on služi za prenos toplote. Koliko će energije biti akumulirano i raspoloživo zavisi od zapremine, temperaturne razlike (maksimalna i minimalna temperatura), a trajanje od izolacije akumulatora i tempa potrošnje.
Za sanitarnu vodu imaš više mogućih opcija. Čak i kad se koristi akumulator potreban je neki rezervoar (bojler) za sanitarnu vodu i najčešće se koristi bojler sa izmenjivačem (i električnim grejačem) uz akumulator bez izmenjivača. E sad, da ne bi bilo prosto ima i kombinovanih akumulatora sa raznim opcijama zagrevanja sanitarne vode što komplikuje izbor, a u svakom slučaju treba prethodna procena za potrebom vode. Veličine su razne, ja imam kući 200l i dovoljan mi je, a ćerka ima 500l u kući i svako malo ga isprazne do kraja (da imaju 1000 ispraznili bi i njega).
U podnom se temeratura pre svega ograničava iz tehničkih i fizioloških razloga (pretopao pod je neugodan a i ne podnose svi materijali grejanje na isti način) i to se pre svega radi na ulazu trokrakim ventilom. Ventilima na razdelniku za podno se uglavnom reguliše protok - intezitet i trajanje grejanja po zonama, a izvedba zavisi od budžeta i komfora koji se želi - od jednokratno naštimanih ventila pa do termomotornih pogona kontrolisanih sobnim i (ili) centralnim kontrolerom i eventulanim daljinskim upravljanjem.
TwisterMJ... puno hvala na informacijama. Zlata vrednim.
Svestan sam o cemu pricas. i moja zena da joj dam 1000l dnevno tople, sanitarne vode, i to bi spljiskala za dva sata verujem.
Prosto mi je ideja/plan da jedan bojler od 60l koji je upaljen non-stop dnevno (bruka koliko jede struju), zamenim sa celim sistemom grejanja na pelet i jeftinu struju nocu (iskljucivo) gde bi bilo eto bar 400-500l tople vode za sanitarne potrebe. Mislim da ce mi to smanjiti trenutno ogroman racun za struju (zena nema mere). Nadam se da me razumes.
Ukoliko se potrosi ta, neka projektovana kolicina tople vode za grejanje i sanitarnu vodu, ukoliko nije noc, ukljucuje se kotao na pelet i teramo sledeci krug.
Vezano za tvoj savet u vezi "vise mogucih opcija", pretpostavljam da je potreban neki sistem za tri kruga potrosacka kruga (opisano na slici na srkson-ovom blogu na ne kopiram ovde sliku) gde ce treci krug biti za sanitarnu vodu. E sad da li bi to znacilo prema tvom komentaru da ukoliko stavim elektricni grejac u akumulator toplote, da bih trebao dodatno da stavim i elektricni grejac u bojler koji sluzi za sanitarnu vodu sa izmenjivacem?
Prema tvom iskustvu, za naprimer bojler oko 400-500 litara, koliki bi trebao da bude veliku (u smislu duzine cevi) izmenjivac toplote?
Hvala jos jednom na ponudjenim odgovorima. Stvarno su zlata vredni.
Električni grejač u bojler obavezno, a u akumulator po želji ali ja bih stavio i tu. Naime, električni grejači nisu skupi, 2-3 hiljade din od 6 kW i trajaće sigurno nekoliko godina ćak i pri svakodnevnoj upotrebi. Nije rentabilno preko leta grejati ceo akumulator da bi se toplota prenela u bojler sem ako baš ima viška energije, tad se bojler greje svojim grejačem i nema cirkulacije kroz izmenjivač. Grejač u akumulatoru omogućava da se koristi noćna tarifa - jeftina struja za grejanje.
Što se tiče izmenjivača u bojleru, dužina cevi je jedan element, bitan je i prečnik. U stavri parametar koji se primenjuje u proračunu je površina izmenjivača od čega zavisi snaga odnosno brzina zagrevanja vode. Gotovi bojleri imaju u tehničkim podacima sve to dostupno, od značaja je jedino ako pravite bojler po porudžbini pa da se zna kakvi efekti grejanja vode mogu da se očekuju. Bošov AS500 DUO recimo ima dva izmenjivača, gornji od 1,05 i donji od 2,22 kvm površine i nije loš ali ga ne bih preporučio, nisam zadovoljan kvalitetom emajla u odnosu na cenu.
TwisterMJ... Hvala na savetima, Pitanja koja su postavljena ovde i na delu foruma za izradu AT (na kome jos nema komentara) data su prevashodno da se prikupe informacije i sagleda celokupna slika kako treba da izgleda sistem grejanja. Lokalna radionica koja se bavi izradom bojlera ce mi napraviti AT 1000l i bojler od 500l sa pocinkovanim limom od 4mm tako da ovo prikupljanje informacija predajem njima sa zahtevima kako da naprave.
Ako budem imao jos pitanja, javicu se.
Hvala jos jednom.
E ovako vidim da ovde ima bas pravih poznavaoca u vezi grejanja pa vas molim da mi neko da semu instalacije grejanja sa dva kruga grejanja.Naime prvo mi ide kotlarnica pa prvi krug grejanja to su dva objekta spojena e sad drugi krug grejanja je udaljen od kotlarnice oko 20 m.Prvi objekat je 70 m2 a drugi takodje 70 m2 stim sto je on i isi za oko 1m od kotlarnice.Ne trazim idealne proracune i to interesuje me snaga kotla snage pumpi sema instalacije i izvedba tog voda od 20 metara do drugog objekta.oba objekta su izolovani 8 stiroporom
Pozdrav svima. Nesto sam planirao da menjam u mom sistemu jer sam imao rucni cetvorokraki ventil pa sam kupovao na svoju ruku neke elemente za grejanje. U razgovoru sa clanovima sa foruma uradio bih sledece:
1. Alfa Plam Commo 21
2. Hidraulicna skretnica MIK
3. Kombinovani sabirnik sa dve grupe
4. Na jednu grupu bih stavio cepove za dodavanje ekstra radijatora ukoliko bude bilo potrebno, a na drugu grupu bih povezao Podno
5. Ispred podnog grejanja bih stavio trokraki ESBE ventil (vec sam uzeo 4orokraki ali me posavetovase da uzmem trokraki) i ESBE CRA 111 Automatiku koja bi kontrolisala sam ventil
6. Iza ventila vodena pumpa (gasenje iste sam planirao sa nalegajucim termostatom)
7. Iza pumpe bi isao nepovratni ventil i dalje na podno.
Da li je ovo najbolje resenje jer mi je cilj zastita kotla ali i kontrola temperature vode u podnom grejanju? Sve elemente sam vec kupio i planiram da montiram za koji dan nego me cisto interesuje jos necije misljenje.
Sliku sam onako na brzinu nacrtao u paintu kako bi to izgledalo kod mene pa me interesuje da li je to izvodljivo na ovaj nacin ili treba nesto da menjam. I zaboravio sam samo da docrtam jedan nalegajuci termostat koji bi gasio pumpu u krugu podnog grejanja na odredjenoj temperaturi. Planiram to da izvodim ovih dana pa me interesuju vasa misljenja.
Sada sam video i semu koju je clan Srkson postavio. Da li bi to znacilo da bi to trebalo da izgleda kao na slici u prilogu. Izbacio sam exp posudu i pumpu. Sto znaci da na moju vec psotojecu semu ubacim VTC 512 sa patronom od 60c za zastitu kotla od kondenzacije?
Pretpostavljam da si šemu uprostio jer u kotlovskom krugu treba da bude pumpa, inače za hidraulični deo možemo da kažemo da je u redu.
E sad malo o kontroli. Kombinacija kontrolnih elemenata podnog grejanja koje si pomenuo neće dati dobar rezultat. ESBE CRA 111 je motorni kontroler za ventile sa rotacionom kontrolom protoka namenjen za održavanje KONSTANTNE zadate temperature. To može da ograniči temperaturu ulaza u podno ali ne može da je menja. Za regulaciju konstantne temperature je malo i poskup ali takvi su motorni pogoni.
Ako na to dodaš i nalegajući termostat za kontrolu pumpe pitanje je šta će on da radi ako tu uvek dolazi ista temperatura vode koju reguliše ventil. Ovako zamišljeno neće dati nikakvu kontrolu temperature u prostoru sa podnim grejanjem - uvek će grejati isto jer CRA nema ulaz za eksternu komandu. Ako si već odabrao ESBE, za kontrolu ventila za podno bi primereniji bio neki od CRB - prema temperaturi u prostoriji, CRC - prema spoljašnjoj temperaturi ili CRD - kao kombinaciju spoljašnje i unutrašnje temperature, a ako imaš u vidu neku drugu kontrolu ili termostat onda možda neki iz serije 90 - aktuator sa eksternim ulazom koji biraš da se uskladi sa izvorom kontrole.
U principu meni i treba da pustam odredjenu temperaturu vode kroz sistem podnog a ne na osnovu unutrasnje temperature prostorije jer se radi o poslovnom prostoru. U pitanju je bilijar klub, cesto radi ventilacija pa mi je jedino resenje bilo da pustam odredjenu temperaturu vode kroz podno. U mom slucaju to je u prelaznom periodu bilo 30c a u hladnijem vremenu i do 40c koju sam regulisao na malo tezi nacin. Spustanjem temperature kotla itd. E od ove godine sam resio da to malo automatizujem i da ne glumim automatiku pored mesnog ventila
Svoj sistem sam zamislio ovako:
1. Pec bi svoju kotlovsku pumpu palila na 50c, a ista bi radila recimo na 60/65c.
2. Automatiku bih ogranicio na 30c u prelaznom, a u hladnijem i do 40c.
3. Nalegajuci termostat bih podesio na 20c koji bih stavio izmedju pumpe i ventila u radijatorskom delu. Kada ugasim kotao. temperatura vode ce svakako da pada i kada padne ispod 20c ugasilo bi pumpu teoretski?
4. Raspon CRA automatike sam planirao da stavim Min 10c Max (zeljenja ciljana temperatura vode kroz sistem), jer mi nije jasan princip rada iste. Zasto bih stavio min 10, iz razloga kada krene topla voda iz kotlovskog kruga, ventil bi bio otvoren, propustio bi vodu i palio pumpu?
Meni je potrebno odrzavanje konstantne zadate temperature vode u sistemu svakako. Da li ovaj moj sistem moze to da podrzi ili moram nesto da menjam? Gledao sam i razne gotove sisteme za podno grejanje ali kad sam vec bacio novac da probam da iskoristim ovo sto imam. Naravno ako moze. Ako ne idemo na dodatni trosak.
Sve što si planirao će sigurno da olakša upotrebu i zaštitu kotla. CRA definitivno može da održava konstantnu temperaturu vode koja ulazi u podno ali za svaku promenu mora da se ode do njega i podesi ta temperatura. Sa njim nemam baš neka iskustva tako da nisam siguran kako min i max ograničenja rade.
Ove izmnene generalno vode u dobrom smeru mada ne povećavaju značajno stepen komfora u upotrebi. Čini mi se da si malo drugačijom kombinacijom uređaja mogao za tu vrednost da dobiješ kontrolu sa malo više fleksibilnosti i bez odlaska do ventila za promenu temperature ali ako ti to sada vrši posao onda može i tako, radiće.
Takođe, kad već imaš izraženu potrebu zaventilacijom prostora možda ne bi bilo loše da razmotriš dodavanje nekog rekuperatora. To bi moglo dosta da rastereti grejanje i u isto vreme popravi kvalitet vazduha - moglo bi da bude više izmena vazduha sa manje gubitaka toplote.
Kotao na pelet Toby 12B set podno grejanje 60m2 i sušač u kupatilu. Urađen mi je razvod grejanja u kući po preporuci servisera za Toby kotao na pelet. Grejanje radi ali ima problema dok radi pumpa u kotlovskom krugu sve je OK ali nema grejanja u podnom. Kad se startuje i pumpa za podno dešava se da voda kroz sušač počinje da kruži u kontra smeru. Kad sam pumpu u kotlu stavio na 3 a pumpu u podnom na 1 onda se ovo ne dešava ali je slabije grejanje u podnom u dve sobe koje su dalje. Da li se ovo može rešiti hidrauličkom skretnicom i gde je postaviti. Opcija za gasni kotao treba da ostane jer ću verovatno sledeće godine imati i gas na raspolaganju.
slika nije priključena u prvom postu. Probam ponovo
Meni sa slike deluje da ti problem pravi taj herz trokraki.
I zar trokraki ne treba da bude na toploj cevi, da deo vraca nazad, a ne obrnuto?
@Depekv
Šema po kojoj je izvedena hidraulična instalacija je neispravna!
Neverovatno, a u isto vreme domišljato rešenje, ali ne i efikasno! Bolje ga nazvati "muljavo".
Naime, u ovakvoj hidrauličnoj postavci sušač izigrava hidrauličnu skretnicu i kroz isti voda se non stop "mulja", jer se preko nje istovremeno balansira protok i u kotlovskom i u grejnom krugu, a u zavisnosti od brzine rada pumpi i otvorenosti mešnih ventila.
Kombinacija radijatorskog grejanja (sušač) sa podnim grejanjem, MORA da bude separatisana, jer vrsta potrošača zahteva i posebnu temperaturu napajanja.
Ukoliko je postavka ovakva kakva jeste, sa dva trokraka ventila, onda se separacija kotlovskog i grejnog kruga OBAVEZNO izvodi sa PRAVOM hidrauličnom skretnicom.
Sušač kao potrošač mora da se nađe u grejnom krugu, međutim da bi on bio napajan adekvatnom temperaturom za grejanje mora da ima svoj trokraki mešni ventil i svoju pumpu. U ovom slučaju to nije niti isplativo, niti praktično da se napravi.
Rešenje je da se stavi HS na mesto gde je sada sušač, a sušač da se paralelno stavi sa podnim grejanjem, međutim njegova temperatura neće prelaziti temperaturu napajanja prodnog grejanja od 28C do 38C.
Hvala Srksone
Da li ima nekih problema da ovo ostane ovako, da nema nekih opterećenja na pumpe i sam sistem.
Više mi je muka sa majstorima i prepravkama ove godine. Grejanje za sada funkcioniše rekao bih kako treba jer je prvi put uključeno pre nekoliko dana. Problem sa povlačenjem vode u kontra smeru iz sušača osetio sam prilikom prvog startovanja sistema dok se podno još nije ugrejalo. Prvo je proradila pumpa u kotlu i voda je krenula korektno kroz sušač, kad je proradila pumpa za podno polazna cev za sušač se ohladila što mi je bio znak da je voda krenula iz sušača u kontra smeru ka podnom. Tek kad je podno dostiglo svoju radnu temperaturu i sušač je proradio normalno i topao je celom površinom.
Realno može da ostane tako kako jeste i ne bi trebalo da postoji neka ozbiljna bojazan u smislu opterećenja pumpi u grejnim krugovima.
Moja sugestija bi bila da obe pumpe rade u istoj brzini kod ovakve postavke i opaska da se podno grejanje nikako ne prekida od oktobra do aprila ako se u kući koja se greje boravi stalno.
Eventualno, uštede energenta radi, noću staviti neku sniženu temperaturu grejanja, međutim s obzirom na tromost podnog grejanja treba pronaći prave termine odlaska u grejanje po sniženoj temperaturi i povratka na standardnu temperaturu grejanja.
Sa "majstorima" je uvek muka, ali krivi smo mi sami zbog toliko experata u društvu u kome živimo!
I da ne zaboravim, trebalo je na potis svake pumpe staviti nepovratni ventil!
Kada dođe kotao na gas, onda se MORAJU staviti nepovratni ventili na potis svake pumpe!
Kod kotla koji ima integrisanu pumpu nepovratni ventil se stavlja na potis kotla, međutim u ovakvoj konstalaciji treba ga staviti posle T račve koja ide ka antikondenzacionom mešnom ventilu (HAJMAJER), a pre priključka potisa iz kotla na gas.
Zahvaljujem se Srksone
Hvala na utrošenim vremenu za odgovore.
Nisam ni planirao da isljučujem podno grejanje jer sam video da je potrošnja ogromna da bi grejanje proradili kako treba posle hlađenje sistema. Jednom nedeljno moram ugasiti radi čišćenja kotla i turbulatora.
Pozdrav za članove.
Prešao bih u proleće sa trenutnog grejanja sa Central 23 i elektro kotlom(sl. 1), na grejanje na pelet sa Commo 15, a želeo bih da zadržim i elektro kotao. Pročitao sam skoro sve teme na forumu i odprilike sam iskoristio to što je predloženo u ranijim postovima i napravio dve varijante Sl. 2-3.Sistem je mali, grejem stan od 55 m2 sa 4 radijatora. Bio bih zahvalan ako bi mi neko pojasnio koja je razlika i da li će se uopšte primetiti u zavisnosti od izabrane varijante i da li je ovo na ovaj način uopšte moguće da funkcioniše? Znam da ovo nije baš pravilno pošto nema HS, ali u kuhinji gde je kamin vrlo je malo prostora.
Hvala
Pozdrav svima,
Ja posedujem TVT kotao na cvrsto gorivo snage 35kW sa prikljuccima od 1'' i instaliranu snagu radijatora od 25kW. Sistem je standardan, sa osnovnim elementima kao sto su pumpa, ekspanziona posuda (25l), prateci elementi za spajanje itd.
Ovom sistemu sam nameran da dodam jedan elektro kotao od 18kW Ekopan Nis radi jutarnjeg zagrevanja vode dok ne potpalim kotao na cvrsto gorivo . Ovom sistemu bih eventulano dodao i jedan kalolifer na toplu vodu snage 5kW za dogrevanje radionice. Interesuje me ako neko moze da mi pomogne sa nekom semom povezivanja grejne instalacije sa osnovnim neophodnim delovima. Automatizacija sistema od strane elektro-automatike nije problem jer mi je to struka.
Posedujem, ako je to potrebno, jedan automatski zaustavni ventil od 5/4''.
Hvala na odgovorima unapred!
Pozdrav,
Zamolio bih one kojima je bliska problematika da prokomentarisu prilozenu semu.Radi se o razvodu grejne instalacije na tri etaze.Zamisao je da se regulacija temperature za svaku etazu vrsi preko sobnih termostata koji ce, preko zonskog kotrolnika, davati komandu za ukljucenje kotla i otvaranje zonskuh ventila.Posto je vreme otvaranja zonskog ventila oko 1 min, na zonskom kontrolniku je moguce podesiti zatezno vreme za ukljucenje kotla.
Zahvaljujem se na komentarima i pomoci
https://youtu.be/fIgcH3Oy7MM,pozdrav posle duze vremena,montaza kotlarnice jos nije gotovo cekaju se jo's neki elementi poput ventila za termozastitu(calefi543) inace u kotao stavljen original centrometalov termicki osigurac,inace ovo je kombinacija podnog I radijatorskog sa zagrevanjem sanitarne vode u bojleru sa cevastim izmenjivacem
Zamolio bih one kojima je bliska problematika da prokomentarisu prilozenu semu
Kao početna ideja može da prođe ali je daleko od prave šeme.
Ovde treba utvrditi da li pumpa u kotlu može da obezbedi dovoljan protok za sve ovo, a vrlo je verovatno da ne može. Tu fale i skretnica i razdelnik i sabirnik, a ovako odoka i balansiranje protoka će biti prilično zahtevno.
Srkster,lepo i uredno izgleda. Jedino mi je čudno zašto odmah posle HS idete sa ketvorokrakim ventilom a ne na sabirnik i razdelnik pa da sa njega granate potrošačke krugove za podno i radijatorsko. One veze koje su sada štopovane a nalaze se pre HS pretpostavljam da su namenjena krug za grejanje sanitarne vode?
predpostavljam da mislis na ovakvu varijantu. ili mozda da svaka etaza ima svoju pumpu.ali to sve mnogo dize cenu.etaze nisu velike ,oko 70m2.znam da bi proracun dao tacne rezultate,ali cena projekta je oko 2,5e/m2.zato bi molio nekog sa iskustvom da pripomogne.
To su prikljcci za naknadnu ugradnju gasnog kotla,jednostavno nije bilo mesta da se sve stavi kako bi bilo idealno I'ma samo 5 krugova podnog ostalo su radijatori trebalo je da bude I viseventila ali jako jako malo mesta tako da se sa cevorokrakog ave grana na dalje a za podno ide xerc Cali's I posebna pumpa
Kotao je ekopanov, grejaci nisu sa navojem nego sa flansom tako da ne mogu da ih prebacim u AT...
Jos jedno pitanje...velicina ekspanzione posude? U sistemu ce biti oko 100L + AT 1000L.....znaci ukupno 1100L