Planiram gradnju kuće pa istražujem na internetu o sendvič zidu sledećeg sastava:
Unutra – noseći zid – izolacija - spoljašnji fasadni zid
Spoljašnji fasadni zid će biti malterisan.
U ovom natpisu istražujem:
### Vertikalna dilatacija spoljašnjeg fasadnog zida, kod sendvič zida
Ja sam istraživao na internetu oko vertikalne dilatacije u Zapadnoj Evropi. Našao sam bazične informacije za vertikalne dilatacije za fasadni zid od cigle, koje ću sada predstaviti.
1) Za našu zemlju nisam našao pravilnik ili propise koji definiše razmak izmedju dve vertikalne dilatacije (VD)
@Histerezis je rekao da može biti 8 metara
2) Standardi raznih zemalja u Evropi nisu jedinstveni
3) Nemačka – dilatacija na 12 m zida
4) Engleska – 12 m
5) Češka – zapadni zid 8 m, severni 12 m, istočni 10 m, južni zid 9 m,
6) Zapadna strana fasadnog zida je izložena većim temperaturnim razlikama, pa je razmak VD manji
7) Postoje neka opšta pravila kako podeliti fasadni zid u sekcije
8) Postoje opšta pravila oko ćoškova zida
9) Pravila za postavljanja vezica
10) Pravila za postavljanja armature na odgovarajućim kritičnim mestima zida
11) Imaju formule za približno računanje termičkog širenja zida od cigle
12) Imaju formule za približno računanje potrebne širine fuge
13) Termički koeficient širenja cigle zavisi od vrste cigle, proizvodjača cigle
Koeficient termičkog širenja zida od cigle se u našem regionu najčešće navodi kao 5 x 10^-6 m/(m °C), a u Evropi se navodi od (5 – 8 )x 10^-6 m/(m °C).
Koeficienti su za temperaturnu razliku od 1 °C.
Znači za zid dužine 10 m i temperaturnu razliku od 50 ° (od -20 do + 30 stepeni), zid će promeniti svoju dimenziju za 2.5 do 4 mm.
Molim javite se ako imate neku dodatnu informaciju kako se kod nas, u našoj praksi izvodi vertikalna devijacija.
Možda neko zna još nešto dodatno o vertikalnoj dilataciji, ili ima prijatelja koji je baš radio na projektovanju fasadnih zidova kod zgrada.
Na slici 1 je jedna mala zbirka informacija iz Zapadne Evrope, koja slikovito predstavlja neke osnovne stvari. Možete tu videti neke vrste kliznih spona za zid.
Na slici 2 su moja razmišljanja kako rasporediti vertikalne dilatacije.
Hvala.
Plavi Bor
*** 2D simulacija - Kuća sa negrejanim podrumom
Simulacija je zanimljiva jer pokazuje šta se dobija ako se doda negde malo izolacije, kako plastična folija utiče
kako vazdušne šupljine utiču na rezultate, itd. Podrumski zid mnogo utiče na temperaturu i vlažnost u ćošku.
Ja se plašim vlage, i tom problemu posvećujem dosta pažnje.
Ako pretpostavaim da program greši i do 20% u odnosu kada bi se merili parametri u realnoj kući, to nije
toliko važno, jer se programom vidi trend temperature i vlažnosti u nekim pretpostavljenim uslovima.
Pretpostavio sam malo teže klimatske uslove. Ja sam uzeo za simulaciju spoljnu temperaturu -15°C,
unutarnju 21 °C a temperaturu negreajnog podruma -5 °C. Spolja vlaga 90%, u podrumu 80% a unutra 60%.
Simulacija je obavlljena samo za slučaj stacionarnog stanja. To je jedno ograničenje programa.
Spoljnu temperaturu -15°C sam odabrao prema Pravilniku.
Program za simulaciju preporučuje za zatvorenu garažu faktor temperature F=0.9.
Faktor F je broj kojim se množi spoljašnja temperatura i na to se dodaje ostatak (1-F) puta unutrašnja
temperatura.
Znači temperatura podruma bi bila = 0.9x(-15)+0.1x21= - 13.5 + 2.1 = -11.4 °C.
Stvarno ne znam kolika će biti temperatura podruma ako je spoljašnja srednja temperatura -15 °C.
Recimo, spoljna temperatura varira od dnevne -10 °C do noćne -20 °C, i to traje dugo vremena, tako da
se uspostavi stacionarno stanje.
Ja sam pretpostavio za temperaturu podruma da bude -5 °C uzimajući u obzir da će biti dobri prozori i da će garažna
vrata biti uradjena da što bolje dihtuju, i da će biti toplote u podrumu od toplotnih gubitaka od grejanja.
Inače, podrum će biti samo sa jedne strane ukopan u bedem, što će malo pomoći za temperaturu.
Uradićiu još simulacija sa malo drugačijim rasporedom izolacije poda, radi poredjenja sa postavljenim slikama.
Plavi Bor