Dobrodošli, gost - Registracija | Zaboravljena šifra Prijava
www.samsvojmajstor.com logo

  • Naslovna
  • Forumi
  • Albumi
  • Majstori

Najpopularnije danas

TA peći - najčešća pitanj...
Grejanje na pelet
Popravka veš mašine-savet...
Veš mašine Gorenje

Poslednje teme na forumu

Uredjivanje dogradjene pr...
HILTI i motorna testers z...
Aromatizer
Narezivanje navoja na cev

Forum

  • Aktivne teme
  • Neodgovorene teme
  • Napredna pretraga

Naslovna » Forums » Gradjevinarstvo » Zidarski radovi

zidanje odzaka

10 poruka / 0 new
Login or register to post comments
Poslednja poruka
Sun, 21/02/2016 - 20:05
zidanje odzaka
#1
avav
avav's picture
Offline
Registrovan dana: 21/02/2016
Poruke:

Zdravo svima!

Radi se kuca, 7m*10m, prizemna, sendvic zid cigla i trska, 45cm. Tako da to jos dodatno smanjuje kvadraturu pa nailazim na problem zvani odzak. Ja sam isplanirao da odzak(2kom) ide kroz zidove, medjutim ispostavilo se dasu ti zidovi noseci tj nosece grede. Arhitekta me savetuje da odzak moze da se zida kroz nosecu gredu, tj ne kroz vec da greda ide oko odzaka. Izvodjac radova kaze da se to tako ne radi.
Evo plan kuce, pa mozda ce se bolje videti ovo sto ja pokusah da napisem.Na planu su odzaci u zidovima. Crveno su noseci zidovi tj grede.

  • odzak.jpg
Top
  • Login or register to post comments
  • 4481 prikaza
  • Za printanjeZa printanje
Tags:
  • Zidarski radovi
Mon, 22/02/2016 - 09:01
Pravilni dimnjak
#2
Astrea
Astrea's picture
Offline
Registrovan dana: 25/04/2010
Poruke:

Dimnjak je poseban objekat.
Dimnjak je objekat za sebe i ne treba da ima bilo sta zajednicko sa objektom za cije zagrevanje se izgradjuje tj. koristi.
Prethodno znaci da> dimnjak treba i mora da ima svoj sopstveni temelj, ne sme da bude sastavni deo bilo kog elementa objekta unutar koga se nalazi i mora da bude u smislu statike potpuno nezavisan.
Sasvim je drugo pitanje sto 95 % dimnjaka ne ispunjavaju navedene zahteve. Kasnije, kada nastanu problemi treba prvo da se srusi nepravilno izgradjeni pa tek onda da se dimnjaci naprave pravilno.
Ovo je sto se tice gradjevinskog dela i medjusobne povezanosti sa drugim gradjevinskim objkektima. Posebna je tematika od cega treba praviti dimnjake i njihove termicke karakteristike.
Na tvom mestu bih trazio od arhitekte da mi napravi detalje oko dimnjaka i njihovog spoja sa zidovima, da predvidi sve materijale koje treba koristiti i da napravi poseban staticki proracun za svaki dimnjak pojedinacno. A ja licno bih ga malo priupitao sta misli o uticaju povisene temperature iz dimnjaka (200 i vise stepeni...) na materijal od koga ce bitio izgradjene nosece betonske grede ...

Nisam dovoljno bogat da kupujem jeftine stvari

Top
  • Login or register to post comments
Mon, 22/02/2016 - 09:49
Dimnjak
#3
som16
som16's picture
Offline
Registrovan dana: 20/02/2015
Poruke:

avav,
Da pitam : "Ođak" je dimnjak?? ;dali ti sigurno trebaš dva dimnjaka?
Bom malko dodal, ka odgovoru predhodnika: takav način izgradnje dimnjaka je nenavadan; Imaš prerez skozi strijehu, da se vidi kako je sa stršnom konstrukcijom? Dimnjak moraš imati bar 10 cm od špirovca ili lege; ako kuriš na drva, predlažem , da se na predjelu, gdje dimnik ide mimo striješne konstrukcije stavi i izolacija. Gdje dimnjak ide preko AB ploče (gornja) mora da bude odvojen od same ploče bar 3-5 cm; tu staviš tervol (kamenu vunu).
Po načrtu se vidi da imaš dva različita presjeka dimnjaka : u prostoru 6 imaš okrugli, u prostoru 4 četvorougani. Kakav način ogrijevanja kuče budeš imao?
avav, probaču priljepiti , da vidiš o čemu komentiramo; na sliki je možda bolje razumljeno; upam da ide.

  • dimnik.png

LP 

Top
  • Login or register to post comments
Tue, 23/02/2016 - 05:50
Avav,Vama je kuća
#4
Histerezis
Histerezis's picture
Offline
Moderator
Registrovan dana: 21/08/2015
Poruke:

Avav,
Vama je kuća neregularna (kombinovani su na istoj etaži zidani zidovi i taj stub u sredini, čl.94 YU81 nije ispoštovan) tako da nije preporučljivo da dalje čačkate mečku.
Greda koju bi prekidali je u osnovnom konstruktivnom sistemu i nesme da se krnji niti smanjuje. Po nekad se rade rupe u gredama ali u sekundarnim gredama i to ako su baš široke i ima mesta da se u sredini ostavi mesto za prodor ovično idu instalacije (vodovod kanalizacija) ređe dimnjaci. Nesme da se uštine greda bočno. Dimnjake i ventilacije po pravilu pravimo pored greda. Napravite razliku između horizontalnog serklaža i grede. Ovaj donji dimnjak u kupatilu što je šrafiran pada na gredu a onaj koji nije šrafiran i u okviru je debljeg zida prodire kroz horizontalni serklaž. Karikirano grede vise u vazduhu i deformišu se tako što se savijaju a HS leže preko nosećih i veznih zidova i angažuju se na zatezanje prilikom seizmikog opterećenja. HS može da se veksla i da se prekine i da dimnjak prođe kontinualno ali kada su dimovod i zid centrično postavljeni. Moraćete da pomerite oba dimnjaka i da ih prilagodite nosećem konstruktivnom sistemu jer je on po hijerarhiji stariji.
Inače na 200C armaturnom čeliku Jungov moduo elastičnosti padne do 5% a zatezna čvrstoća do 20%. Betonu uglavnom ne fali ništa (ovo zavisi od upotrebljenog agregata on je problematičan cementni kamen nije). Što se korozije i betona i armature tiče to je sasvim druga priča i tu su dimni gasovi za armirani beton smrt.
Avav trebate da kažete dali su dimnjaci rezervni (pomoćni) i služiće za ventilaciju ili za nedaj Bože neku nepredvidivu situaciju pa mora da se loži. Ako vam je neki od ova dva dimnjaka primarno namenjen grejanju to odma da rešavate u startu na ozbiljniji način tj. montažnim dimnjakom. Kasnije će manje da Vas košta.
Astrea, nemojte da mešate samostojeće dimnjake za koje važi ono što ste napisali "dimnjak treba i mora da ima svoj sopstveni temelj, ne sme da bude sastavni deo bilo kog elementa objekta unutar koga se nalazi i mora da bude u smislu statike potpuno nezavisan." sa dimnjacima u individualnim stambenim objektima kao što je ovde slučaj.
U građevinskim konstrukcijama se dimnjak upravo definiše kao DEO građevinskog sklopa (dimnjak je deo građevinske konstrukcije), u obliku vertikalnog ili približno vertikalnog kanala namenjeng za siguran i neometan odvod dimnih gasova itd......
Nijedan dimnjak bilo zidan bilo montažni ne bi mogao da stoji samostalno a da nije na neki način pridržan za objekat i tu nema ničeg lošeg. Ni na jednom uputstvu za Schiedel montažne dimnjake (ili nekog drugog proizvođača) ne možete da vidite posebnu stopu za dimnjak i da je ona odvojena od temelja kuće. Šta ako je kuća na kontraploči? Šta ako su u podrumu garaže u prizemlju lokali a montažni dimnjak od kamina kreće tek od prvog sprata? Našta će on da se osloni osim na međuspratnu konstrukciju prizemlja.
Ukoliko je na primer montažni dimnjak u kotlarnici koja je zasebno izdvojenaj pored kuće onda je to u redu da se uradi zasebna temeljna stopa....

  • d1.jpg
  • d2.jpg
  • d3.jpg
  • d4.jpg
Top
  • Login or register to post comments
Tue, 08/03/2016 - 16:37
Blok za dimnjak
#5
Kudi
Kudi's picture
Offline
Registrovan dana: 20/06/2013
Poruke:

Gde moze da se nadje ovaj giter blok (plast) za dimnjak? Ne onaj klasican betonski. Koja je cena? Da li umesto njega moze i klasican ventilacioni giter blok i da li ga ima u dimenzijama fi 180 i fi 200? Ideja mi je da ako ne budem mogao da saniram osteceni dimnjak, srusim stari, kupim sanacioni inox dimnjak i da dimnjak sazidam od giter ventilacionog (dimnjackog) bloka, inox cevi iskoristim kao dimovodne ,a izmedju bloka i cevi izolujem tervolom. Cini mi se da je takva varijanta jeftinijia ,a to je glavni razlog, od kupovine i postavljanja gotovog izolovanog inoks dimnjaka. Da li neko ima iskustva sa takvim dimnjakom?

Top
  • Login or register to post comments
Tue, 08/03/2016 - 16:56
Kakvim dimnjakom?
#6
1.ssm
1.ssm's picture
Offline
Registrovan dana: 05/07/2014
Poruke:

Kakvim dimnjakom?

Top
  • Login or register to post comments
Wed, 09/03/2016 - 12:23
Dimnjakom gde je za dimovodnu
#7
Kudi
Kudi's picture
Offline
Registrovan dana: 20/06/2013
Poruke:

Dimnjakom gde je za dimovodnu cev iskoriscena inox cev (sanacioni inox dimnjak) umesto npr keramicke cevi i da je dimnjak zidan tj da plast dimnjaka bude od blokova kao kada se zida npr Schiedel dimnjak. Inace radije bud umesto klasicnih betonskih blokova koristio giter blok kao na slikama iz prethodnog posta Histerezisa ili mozda ventilacioni blok. Blok bih uzeo sam vecim precnikom otvora nego sto je cev da bih mogao izmedju da stavim izolaciju. Ako neko ima savet, misljenje, iskustvo...

Top
  • Login or register to post comments
Wed, 09/03/2016 - 17:53
Imam 4-godišnje iskustvo,
#8
1.ssm
1.ssm's picture
Offline
Registrovan dana: 05/07/2014
Poruke:

Imam 4-godišnje iskustvo, zasad pozitivno i visoko mišljenje o prohromskom Termoradovom kompletno oklopljenom kućnom dimnjaku.

Ova tvoja ideja bi bila OK. Suština je u tome da se prohromska (inox) sanaciona cev što bolje utopli (toplotno izoluje od okoline) što kod tebe pretpostavljam da neće biti problem ako je postojeći dimnjak unutar objekta. Poželjno je da se kao izolacija koristi kamena a u slučaju nemogućnosti onda kvalitetna staklena vuna.

Pored navedenog moje mišljenje je da ukoliko je zazor između inox cevi i tz. ventilacionog bloka prilično širok i ceo dimnjak unutar objekta da nemoraš celom dužinom cevi izolovati već vunu možeš koristiti samo na par mesta kao distancere između cevi i plašta (bloka). Uslov bi bio da se vazduh zarobi odnosno da se onemogući njegov izlaz vani.

Top
  • Login or register to post comments
Thu, 10/03/2016 - 02:01
Kudi, kod nas u Srbiji ovakav
#9
Histerezis
Histerezis's picture
Offline
Moderator
Registrovan dana: 21/08/2015
Poruke:

Kudi, kod nas u Srbiji ovakav plašt se ne može naći. Niti ga neko proizvodi niti ga neko prodaje. Ovakvi sistemi montažnih dimnjaka su karakteristični za zemlje centralne Evrope (Poljska, Češka,…) tamo sam to viđao. Inače su im dimnjaci klasičnog sistema kao i kod schiedel-a jedino je razlika u plaštu. Ideja da sanacioni dimnjak od inox-a obzidate ovim plaštom ili alternativno ventilacionim blokom mi je čudna jer kad već zidate što ne stavite umesto inox-a, cevi od klasične tehničke keramike. Dimnjaci od inox-a su se polako odomaćili i ljudi su mahom zadovoljni. Ali ostaje pitanje trajnosti i slobode upotrebe različitog goriva (kao što je ugalj) jer kod inox-a ugalj nesme, jer su naši ugljevi jako bogati sumporom. Mada ako ste sigurni u kvalitet materijala i renome firme koja bi vam radila same dimovodne cevi onda je to u redu. I funkcionisalo bi to uz adekvatnu izolaciju. Pozitivno je to što je dimnjak unutra ali bi ipak trebali da ga dodatno izolujete u negrejanom prostoru tj. iznad zadnje ploče. Baš danas kupujem nešto za grejanje i gledam eksponate u Etaž-u. Inox dimnjak (neki domaci) počeo da korodira i ako nikad dim video nije (slika 4) upotrebljen neadekvatan materijal. Mada pored stoje i schiedel-ovi i oni na oko izgledaju prelepo ali su i znatno skuplji. Inače dimnjak od lima u kombinaciji za obzidom sam video samo na jednom mestu na jednoj kafani roštilj je obzidan. Inače dim od ugla jede lim neverovatnom brzinom. Na slici 2 dim susedne kuće kondenzuje na na oluku kod komšije i pojede ga komplet za godinu dana do te mere da ne ostaje ništa.
Često se provlači za ove ventilacione kanale da mogu da se upotrebe za dimnjačke kanale! (ne odnosi se na vaš slučaj vama bi oni služili kao plašt. Jedino Zorka opekapravi sa rupom fi 200mm ovakve blokove). Ovi blokovi se tretiraju kao neatestirani tj. neispitani i mogu da se koriste za rezervne dimnjačke kanale uz obavezu da se obzidaju opekom na kant uz ostavljanje vazdušnog sloja od 3cm. Ovaj podatak stoji po knjigama iz građevinskih konstrukcija pisanih 50-tih i 60-tih kasnije je po literaturi izbačen vazdušnii sloj. To danas niko ne radi. Inače je ovo obaveza i za šunt dimnjake ali ja nisam video nikad da je negde zidano sa vazdušnim slojem za provetravanjem. Danas su dobri materijali lako dostupn. Jedino je problem što smo mi dozvolili da propadne naša industrija vatrostalnih materijala pa smo primorani da kupujemo isključivo schiedel po bezobraznim cenama. U Hrvatskoj na primer ima nekoliko fabrika koje proizvode montažne dimnjake. Al dobo sad.
Inače ventilacioni blokovi su problematični zbog velike poroznost oko 10% otprilike ( šta sa kondenzatom?, napije se blok pa kroz malter pa u sobu!!!,...), neotporni su na udarce, krti su, lome se lako, krnje se ivice), neotporni su i na abraziju. E sad zamislite začepi se dimnjal a kuglu od 2.5kg, sajla, čeličnu četku u njemu...pa sve unutra gore dole, a kugla lupa o zidove.... lako može da pukne. Inače zidovi blokova su tanki i pri neželjenom zapaljenu smolje lako pucaju usled termičkog šoka. Vama bi ovakav plašt (od ventilacionog bloka) završavao posao. Jedina mana bi bila što nema kanale za provetravanje i isušivanje T.I. ali vama je sama dimovodna cev nepropusna pa nem ni odakle da se T.I. navlaži.

  • page_1.jpg
  • page_2.jpg
  • page_3.jpg
  • page__4.jpg
  • page_5.jpg
  • page_6.jpg
Top
  • Login or register to post comments
Mon, 04/04/2016 - 01:55
Nezna sta su radili majstori
#10
zakcoske
zakcoske's picture
Offline
Registrovan dana: 25/03/2016
Poruke:

Nezna sta su radili majstori 70-ih godina ali nacin zidanja tih godina mi je napravio show u kuci .Sve je probila smola kroz zidove Morali smo sve da obijemo I napravimo nov kroz dvospratnu kucu. To nam se desilo pre 16 god.zbog svakodnevnog koriscenja uglja a I drva. Budite pazjlivi kako ga gradite .Cini mi se da smo koristili keramicke cevi pa smo zidali ciglom okolo. Nisam siguran dali postoji termo izolacija izmedju ali za sad radi dobro. Ciglom smo morali zbog velicine prostora. Samo nemojte kao 70-80 ih god.

Top
  • Login or register to post comments