Pozdrav svima.Imam jedan problem.Probacu da objasnim recima jer nikako sada drugacije nemogu,a nemam novca da pozovem strucnjake.Naime radi se o kuci u kojoj na zaost zivim.Radjena je negde otprilike pre 30-40 godina.neznam tacno,jer se tada nisam ni rodio.Radjena je stvarno uzasno lose.Prvo teren nije nimalo pripremljen,poravnjan,nego je samo stavljena tu gde jeste.Sirina temelja je,negde,otprilike sirine cele cigle.Ali je cela kuca kako danas izgleda radjena iz delova.Prvo,kako su meni pricali,radjen temelj i kasnije ozidan,u obliku slova g(cirilicnog).Pa je kasnije nadogradjen deo da sada izgleda kao pravougaonik.Medjutim,prvi problem je sto uopste nema betonske stubove nigde,znaci ni na coskovima,ni medju sobama ,nidgde.Tako je valjda tada zidano.Samo je na kraju izlivena ploca koja povezuje sve i cini ujedno plafon.Medjutim i tu je prvi problem sto nije iz jednog dela,nego je podeljena ,kao mi se cini za svaku sobu.Vide se sastavi.Temelj je uradjen najgore.Po duzini,cela kuca ima pad,tako da sa jedne je strane beton visok skoro metar,a onaj deo sto je kasnije nadogradjen (da bi bio pravougaonik) je radjen kao lego kockice.Naime temelj tog dela ima 3 dela.Poprecni deo,stub na cosku i duzni koji i sam ima nekoliko delova.Dakle sve u svemu jedna velika nakarada,grdoba iii kako vec.Ali najveci problem je sto je odavno vec pocela da ide nizbrdo-prema padu.Tako da su zidovi,a i ploca kao zemlja za vreme suse,ispucali.A i pucije se sire.Mada i svi delovi ukljucujuci i pod su ispucali.Meni neki put padne napamet da bi ona mogla da padne.Zidovi vec imaju nagib,znaci nisu bas vertikalni.Temelj je i pored onih sastava na novim mestima ispucao kao i betonska ploca plafona.U temelj je ,kako su meni picali,udarene same 2-3 zice mozda dvanaestice ,znaci bez gredice,a i mrsnoca mu cinimi se nije bas bila dovoljna,posto se kruni na sve srane.Malo sam oduzio,ali posto nemam aparat da slikam ,neznam kako drugcije da objasnim.Nadam se da ste kolko tolko razumeli.Pitao bih sledece.Imal pomoci ovoj kuci?I da li bi ona stvarno mogla pasti?
Beton i betoniranje
Raspitaj se na vreme za cenu moto časa buldožera, ulta i kamiona.
Da to sam i ocekivao.Samo mi netreba buldozer,jer bi je ja sa slascu sam razbio.Jedini je problem ,a gde posle.
Pozdrav
Molim za savet kako izbetonirati sportski teren na otvorenom, dimenzija 15 x 8 m, da bude u komadu a da ne počne pucati vremenom. U firmi koja postavlja gumiranu podlogu samo su mi rekli da treba da ima hidroizolaciju.
Koja vrsta betona, kolika debljina je neophodna itd
Betoniranje velikih površina nije posao za uradi sam, pogotovo tolikih uz uslov da budu betonirani u komadu. Jedini pravi način da se to izvede je da se kupi beton iz fabrike betona, dotera na gradilište i pomoću pumpe naliva uz paralelno vibriranje pomoću vibro-letve (nikako pervibratora, oni su za veće dubine). Debljina mislim da je dovoljna 10-15 cm sa mražastom armaturom npr. Q188.
Betoniranje se vrši u trakama širine 1,5-2m ali tako da se betonira po kraćoj strani (znači traka 1,5m dužine 8m) i to kad se stigne do kraja onda se za sledeću traku vrati na početak pa onda opet betonira do kraja (nikako da betoniranje ide kao da je zmija). Beton mora biti otporan na dejstvo mraza. Nega betona se podrazumeva.
Ispod betona je obavezno izbetonirati tanak sloj(5cm) mršavog betona kao podlogu ( u suprotnom će zemlja da povuče vodu a u i lakše se postavi armatura)
Nisam baš siguran da vidim smisao postavljanja hidroizolazije ispod ploče koja će da stoji na otvorenom.
Da li je dovoljno umesto mršavog betona nasuti pesak i/ili šljunak kao podlogu na zemlju ?
Rekli su mi hidroizolacija da se ispod postavi ili ako to ne, bar običan najlon sa šljunkom. Ta gumirana podloga koja se postavlja se nanosi u više slojeva i ona štiti beton na otvorenom.
Da li je armatura dovoljna garancija da tako velika ploča neće pući, uz prethodno dobro nabijanje terena ?
Svakako sam mislio uzimati beton od fabrike betona. Koji tip betona uzeti i da li treba dodavati još neki aditiv da bude čvršći beton? Ovo pitam jer su me upozorili da se lako može desiti da beton na tako velikoj površini ispuca, i da je za tako velike površine pravo rešenje asfalt, što je naravno prilično skuplje!
Ako samo nabiješ pesak ili šljunak voda iz betona će opet otići. mršavi beton je pravo rešenje. nabijanje terena ispod betonske ploče se podrazumeva. S obzirom na to da opterećenje koje dolazi na tu ploču nije veliko, armatura koja se postavlja ima više konstruktivnu ulogu. čvrstoća ovde nije od najvećed značaja, ali je važno da bude otporan na dejstvo mraza. Što se pucanja tiče, zato sam u opisao kako se betonira, baš zato da ne ispuca.
@milansel
Moram da napomenem iako ovo nije tema za to pitanje, da je priprema terena za ovu prostu konstrukciju jako važna. Ona zavisi od konfiguracije i vrste tla, a podrazumeva drenažu, stabilizaciju tla, i nasipanje i nabijanje tampon sloja do potrebnog modula stišljivosti.
Ovakve konstrukcije je potrebno armirati kao kontra ploče, dakle u obe zone. Ja bih se složio sa lookicevim d=15cm i Q188, dodaću samo da preklop treba da bude minimum dva okca, da imaš dovoljan broj jahača/m2 i da beton treba da bude spravljen sa aditivima za vodonepropusnost i plastifikatorima. Nikako ne popuštaj pod pritiskom majstora da se u mikser doda voda.
@drda
S obzirom da sam laik ako može pojašnjenje oko armiranja kao kontra ploče i šta podrazumevaš pod preklopom od dva okca ?
Da li betonjerke imaju aditive za vodonepropusnost ili moram sam da ih nabavljam i koje preporučujete (može i na PM).
Hvala na odgovorima
Kod temeljnih ploča se armatura postavlja obrnuto od međuspratnih ploča pa se zato zovu kontra ploče.
Armatura koju stavljaš je mrežasta pa su dva okca u svtari 2 kvadrata. U slučaju Q188 to znači 30cm treba da je preklop prilikom nastavljanja mreža.
Ako kupuješ beton u fabrici betona samo treba da im kažeš šta hoćeš npr. Beton marke 30 (MB30), četvorofrakcijski, vodonepropustan, otporan na dejstvo mraza, plastične konzistencije (da bude lak za ugradnju). Dodaci betonima i voda se nikada ne dodaju na svoju ruku.
Pozdrav!
Interesuje me dali je moguce ili preporucljivo betonirati A frakcijom?Znaci ne kosuljica, nego normalno betoniranje za kolski saobracaj i sl.
Ako je to moguce koja bi razmera cementa i a frakcije bila za SSM varijantu (1:2,1:3) ?Dali treba mozda koristiti cement vece marke ili neke plastifikatore?
Hvala unapred
@ kovla
Moguće jeste, niko te ne može sprečiti , ali nikako nije preporučljivo.
Za pravljenje konstrukcijskih betona je obavezna primena minimum dve frakcije sitne (0/4 ili kako je ti zoveš A) i krupne frakcije, ali se dvofrakcijski betoni koriste u specijalnim slučajevima. Najčešće se prave trofrakcijski (kad se betoniraju tanki elementi ili elementi sa puno armature) i četvorofrakcijski.
Što se tiče plastifikatora i ostalih aditiva, količina se dozira prema masi cementa ( par % od mase cementa što zanči 15-ak litara na 1m3 betona pa ti vidi koliko je to u jednu mešalicu) pri čemu se mora korigovati količina vode. Sve ovo dovodi do zaključka da u SSM varijanti nije pametno korstiti aditive.
PP svima pogotovu Tenzoru !
Svaka vam cast na ovom forumu i trudu koji ulazete da ova zajednica zivi ! Puno,puno stvari sam naucio ovde.
Trazio sam, a i celu ovu temu sam procitao vise puta i opet imam dilemu.
Planiram betoniranje dvorista 6x8 metara,stari beton sam polupao tampon sloj je i postojao ali cu dodati sljunka i sve po PS .
Muci me to da li da ostavljam razmak izmedju betonskih ploca.... beton ce biti armiran sa armaturnom mrezom 6mm a sama debljina betona ce biti oko 14 cm u proseku.
Beton je izmedju dve zgrade (kuca i garaza) i tu planiram da stavim stiropora bar 3 cm do kuce i 3cm do garaze ali me muci da li treba najlon ispod i da li da ostavim neki razmak izmedju kocki i cime da popunim to ?
Beton ce biti plastificiran sa Dramin Izolit Superplastom, na duzi deo 8 metara u sredinu ide slivnik ukupne duzine 3 m i sirine 7 cm (garazni slivnik koji ima plasticni donji deo a od gore pocinkovanu resetku) padovi ce biti isto uradjeni prema ovom slivniku.
Mozda sam neki detalj propustio ali ne zamerajte prvi put radim ovako nesto u zivotu ( nadam se da i zadnji put sebi)
Armatura je od 6 mm je preslaba za taj posao.Za izolaciju koristiti stirodur, a ne stiropor, najlon može da pomogne samo da sačuva da ne iscuri cementno mleko i to pod uslovom da se ne pokida prilikom ugradnje.
Hvala Zvukoljube na brzom odgovoru !
Da stavljam 8mm ili da smanjim debljinu betona ? Jer mogu jos da nivelisem kako god mi odgovara !
A razmak izmedju kocki koliko da ostavim i da li uopste da ostavljam ?
Hvala !
8 mm bi bila neka minimalna armatura za taj posao, a pravljenje betonskih kocki je preporučljivo iz više razloga, naravno sa dilatacijom izmedju, od bar 1 cm.Kocke mogu da budu 1.5x1.5 m
Pozdrav svima.Želeo bih da izbetoniram tri stepenika a da pritom izbegnem pe
sak,cement... .Da li postoji neki gotov materijal koji se meša sa vodom?Unapred hvala.
Postoji gotov beton, ali su to velike količine i dovoze se mikserom.Za sitne radove nema drugo rešenje, pesan šljunak, cement, mešalica, malo druženja, piva i eto posla.
Rekoše mi da postoji mašinski estrih koji može da se nanosi u slojevima od 1-10cm.Gledao sam po internetu,postoje razni materijali od raznih proizvođača ali ne znam šta je najbolje koristiti za mojih par stepenika.Inače hvala na savetu,to je sigurno najlepši način da se nešto radi nego se plašim da se stepenište na iskrivi .
Људи треба ми помоћ, наиме треба да бетонирам део између неке мале кућице и бетона на којем је монтажни базен, е тај бетон који треба избетонирати ће бити можда 8цм изнад бетона на којем стоји базен, и сад је питање на коју страну да одредим пад (ка где ће вода ићи)??? П.С. на тај бетон касније иде бибер цреп... ЕВО СЛИКА http://www.samsvojmajstor.com/portal/sites/default/files/fotografija0166...
ево слике
Pozdrav!
Zanima me da li postoji neko resenje za zastitu betona od soli u spoljnim uslovima. Pitam zato sto se i meni desava da u garazi, zimi ,kad uteram auto, so spadne sa kola, kaplje na beton i polako talozi, a kada se beton zasiti onda pocne i da se kruni... Drugar ima jos veci problem, on je izbetonirao ulaz u dvoriste tako dobro da je bilo milina gledati ali posle par zima beton poceo da se kruni tacno po kolotragu. Sad ne izgleda nikako cak se i saplices kad ides po tome...
Znaci, da li postoji neka emulzija za premaz gotovog betona koja ne omogucava soli (a i vodi npr... ) da udje u beton a da je za spoljne uslove i relativno digotrajna (5-10god)
I jos jedno pitanjce da li dodavanje plastifikatora u svez beton ojacava isti na gore pomenute uticaje soli i vode?
Petar_17
Pad uvek pravis od temelja na spolja, u tvom slucaju kiša ne treba da se zadržava uz kućicu već da se sliva ka bazenu.
Znaci iskopas 10tak cm zemlje, naspes malo šljunka, nabiješ, išaluješ, stavis armaturnu mrežu, sipaš beton, i posle na to možes da lepiš šta hoćeš.
Ne bi bilo loše da tu armaturnu mrežu vežeš nekako za temelj, da je ankerišeš. Desava se da se usled sleganja, ovog-onog, beton posle nekog vremena odvoji od zida pa može da ti tu raste trava a i ružno izgleda...
Drugari, jel postoji smesa betona u dzaku, kao lepak za pločice što je! Dakle kupim taj dzak na primer 10kg, i onda pomešam vodom, dobijem smesu betona i popunim rupe koje mi trebaju!
Treba u kući da popunim rupu precnika 30cm, jel sav vadio neku vodo cev, pa mi se zbog toga ne kupuje dzak cementa od 50kg pa šoder i td!
Za takve poslove postoje gotovi malteri, ali to je pakovanje od 25 kg.Najjednostavnije je da skokneš do nekog gradilišta u blizini i zamoliš nekog od majstora za malo maltera, eventualno on tebi malter ti njemu ladno pivo i rešen problem.
Pozdrav svima,
jednu konsultaciju bih uradio ako može... Naime, obzirom da su mi "dobre" komšije izgradile svoje pomoćne objekte tik uz samu kuću, nisam mogao sprovest spoljnu drenažu već sam to morao iznutra. Radi se o podzemnim vodama koje su se naprasno pojavile prošle godine i to samo u jednoj sobi. Reč je o nagnutom terenu pa moguće da su neke procedne ali ih ipak ima. Postupak mi je sledeći: razbio sam inače tanku betonsku ploču koja je ležala na zemlji, iskopao dva rova do ispod dubine temelja, nasuo ispranog rečnog šljunka po rovovima, i postavio perforirano, korugovano, drenažno crevo i sproveo ga van kuće, ispod temelja (sizifov posao... ). Sada istim tim šljunkom granulacije 2 - 6 cm popunjavam rovove (dubina rovova promenljiva jer sam izveo i padove pa se kreće od nekih 40ak cm do 70cm koliko je u nivou prolaska ispod temelja). Planiram da celu površinu sobe ( 3 x 4 m) obložim šljunkom nekih 7-8 cm visine, da nalijem vodonepropusni beton (sa aditivom), premažem da premazima za hidroizolaciju, pa preko njega postavim vodoneporpusni stirodur (ili nešto slično ??? ) pa ona da "udarim" jednu košuljicu i sve to obložim pločicama.
Da li mi je preko potrebno ili bih mogao da prođem bez mrežaste armature (iako bi u principu trebalo da se svaki beton armira), i ako postavljam armaturu da li je neophodno da ona bude povezana sa temeljom i kako ? ili mogu jednostavno da je ostavim da bude "plivajuća" ?
da li mi je potrebna košuljica, ili mogu podne pločice direktno da lepim na beton, a da betonu dodam još neki aditiv, jer sam malo ograničen visinom vrata tj. praga ?
Dosteih se još i da pitam,
da li za beton može da se uzme i onaj narodski rečeno šoder ili mora šljunak (ako mora onda koji) ?
i koja granulacija peska ide za košuljicu, jel onaj što ga zovu separisani ?
Beton bez armature nije ništa, lako se lomi i puca, a pošto se tu radi o ko zna kakvim vodama, mogu se pojaviti i neki pritisci na tu podnu površinu i zato bih ja obavezno postavio armaturu.Veza sa temeljom se može napraviti jednostavnim ubušivanjem u beton i ukucavanjem armature koja će se posle povezati sa mrežom.Ako se već koristi aditiv prilikom betoniranja i hidropremaz kasnije, nije potrebna još dodatna izolacija.Košuljica se pravi frakcijom.Pločice se mogu lepiti i na beton, ako je uradjen kako treba, a pre toga premazati površinu Latexom, pa tek onda nanositi lepak.
Zemlja ne može od jake kiše toliko da se nakvasi da dođe do sleganja tla. Slažem se da voda u betonu može da dovede do razaranja strukture (ako je ispunjeno više uslova, inače bi svaka betonska konstrukcija izložena mrazu stradala).
Minimalna dubina fundiranja je uslovljena sa dva parametara:
- Oslanjanje temelja na nosivo tlo
- Dubina mržnjenja tla
"Dubina mržnjenja tla zavisi od lokalnih klimatskih uslova. Temelji se moraju postaviti na dubinu 10-20cm veću od dubine smrzavanja tla. U suprotnom voda koja se nalazi u porama tla, prilikom mržnjenja menja zapreminu pa time dolazi do promene uslova oslanjanja temelja na tlo i do razaranja samog tla.
U našim klimatskim uslovima preporuka je da se objekat fundira na dubini od najmanje 80cm." (Prof. dr Milan Glisic - Fundiranje arhitektonskih objekata)